Piše: Mario Nakić
Photo: SDP/Facebook
24.1.2025.
Piše: Mario Nakić
Photo: SDP/Facebook
24.1.2025.
Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, kaže da su u Hrvatskoj prisutne dvije inflacije: "Jedna, koju najviše osjećaju oni s manjim prihodima i u kojoj najviše poskupljuju najjeftiniji proizvodi koje građani najviše koriste – prehrambeni i oni za svakodnevnu uporabu, te inflacija pohlepe koja dolazi iz bankarskog i telekomunikacijskog sektora, a čiji ekstraprofiti, novci hrvatskih građana, izlaze iz Hrvatske."
Prenosim s Telegrama:
Hajdaš Dončić je također naveo kako Hrvatska živi od EU fondova koji pumpaju BDP te se upitao što će nam se dogoditi 2027. kada će “pipa biti zatvorena”. Poručio je kako SDP želi promijeniti paradigmu rasta u paradigmu razvoja, gdje se više neće ulagati u “katedrale u pustinji”, nego u proizvodnju, posebno hrane u Slavoniji i električne energije u Hrvatskoj, naglasivši kako Hrvatska mora imati svoj inovativni model razvoja s obzirom na svoje specifičnosti.
U tom kontekstu je SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac iznio četiri mjere koje SDP predlaže za borbu protiv inflacije, a kojima Vlada može utjecati na porast životnog standarda. Prva mjera je reforma sustava poreza na dobit u vidu stimulacija poduzetnicima koji će svojim radnicima isplaćivati veće plaće, a za što će onda plaćati niže porezne stope. Drugim riječima, naveo je Lalovac, svako povećanje plaća u privatnom sektoru ići će na teret države, a ne poduzetnika.
S druge strane, oni koji ostvaruju ekstraprofit – banke, telekomunikacije, veliki trgovci, utjerivači dugova, oni će platiti dodatne poreze koji će ići onima kojima je najpotrebnije. Na konferenciji je istaknuto kako bi to bi bila inovativna mjera koju do sada nije primijenila ni jedna EU članica zato što one već imaju visoke plaće.
Druga mjera odnosi se na reformu sustava poticaja u poljoprivredi i poticanje domaće proizvodnje hrane kroz redefinirani NPOO, polazeći od pretpostavke da je velik dio inflacije uvjetovan i nedovoljnom poljoprivrednom proizvodnjom, a zbog čega rastu deficit hrane i uvoz, a time i cijene.
Treća mjera odnosi se na jačanje kapaciteta i povećanja ovlasti regulatornih agencija poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a koja bi trebala surađivati i s udrugama za zaštitu potrošača, dok bi četvrta mjera jačala kapacitete tih potrošačkih udruga. Lalovac je poručio kako bi te konkretne mjere postigle efekt unutar godinu dana.
Od navedene četiri mjere, samo prva ima smisla. Kad bi država potaknula poslodavce na isplatu većih plaća u privatnom sektoru tako što bi takvim kompanijama naplatila nižu stopu poreza na dobit, to bi moglo polučiti dobre rezultate i za gospodarstvo i za životni standard radnika u privatnom sektoru.
Ostale tri mjere su čisti populizam i već su dokazane, upravo u Hrvatskoj, kao potpuno promašene.
Porez na ekstraprofit je Vlada Andreja Plenkovića već uvela 2023. upravo s ciljem da "kazni" banke, telekomunikacijske tvrtke i velike trgovačke lance koje političari s obje strane spektra nazivaju raznim ružnim imenima zato što mnoge od tih kompanija imaju svoje matično sjedište izvan Hrvatske. Neke od njih stvarno ostvaruju veliku dobit, pogotovo banke, ali ideja o kažnjavanju novim porezom uvijek će se lomiti preko leđa njihovih kupaca ili klijenata.
Jednostavno, kompanije će taj novi porez uračunati u cijene svojih proizvoda i usluga, tako da će cijenu platiti opet krajnji kupac, što se upravo pokazalo prošli put kad je vlada jednokratno uvela tu mjeru - te su korporacije ostvarile rekordni profit.
Kad bi država htjela "kazniti", recimo, banke ili telekomunikacijske kompanije, to bi mogla učiniti tako da deregulira njihove sektore. To su vrlo regulirani sektori pa je teško novoj konkurenciji ući na tržište. Samo veća konkurencija može ih natjerati na snižavanje cijena. Primjerice, država je prisilila građane i poduzeća da posluju s bankama i onda normalno da će upravo banke profitirati.
Prijedlog "poticanja poljoprivredne proizvodnje" je besmislen jer država to već čini, a o uvjetima i sumama ne odlučuje RH nego Europska unija. Međutim, upravo su ti poljoprivredni poticaji glavni razlog pada poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Jedino što se proizvodi, to je ono za što je lakše dobiti poticaje. Poljoprivredu, ali i druge sektore, trebalo bi osloboditi bilo kakvih državnih poticaja i mjera jer onda će raditi za tržište, a ne za uvjete koje odrede birokrati. Umjesto subvencija, država bi ih trebala maksimalno osloboditi poreza.
Ideja o poticanju potrošačkih udruga je također besmislena, loša i turboglupa. Baš kao i kod LGBT, ljudskih prava, fact checkera i slično, to bi dovelo do poplave potrošačkih udruga. Svi bi živjeli na tuđi račun. Dobili bismo još jedan novi sindikat na grbači poreznih obveznika, ali to ne bi riješilo problem inflacije.
Zaključno, SDP-ovi prijedlozi su posve u skladu s ovim bojkotom trgovina. SDP računa na neobrazovanost javnosti i daje takve populističke prijedloge. Ajmo kazniti ekstraprofitere! Otmimo kulacima! To, međutim, nisu ozbiljna rješenja za probleme u kojima se hrvatsko društvo nalazi.