Vezani članci:
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država
Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Počinje era većinskog srednjeg sloja. Što to znači za svijet?
Pati li liberalizam od nedostatka empatije?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
Samo politika liberalizma zaista pomaže siromašnima
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Najbogatiji Kinez dao zanimljivo objašnjenje zašto siromašni ljudi ne uspijevaju
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Leftard Pernar napao leftarde
Rast državne potrošnje povećava rizik od siromaštva
Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Dječji rad će za 15 godina biti potpuno iskorijenjen skupa s ekstremnim siromaštvom
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Nije sramota biti siromašan, sramota je ne činiti ništa da se to promijeni
Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova
Kineski poučak: Problem siromaštva se ne rješava smanjenjem nejednakosti
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
4 naznake koje ukazuju da se stvari u Hrvatskoj konačno mijenjaju nabolje
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Siromaštvo je stanje svijesti


Piše: Predrag Rajšić
3.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Siromaštvo je stanje svijesti

Siromaštvo je stanje svijesti


Piše: Predrag Rajšić
3.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Jeste li primijetili da frazu "pišanje po sirotinji" koriste pretežno ljudi s natprosječnim primanjima? Namjerno koristim "ljudi s natprosječnim primanjima", a ne "ljudi koji nisu sirotinja".

Da je mene netko devedesetih nazvao sirotinjom, nikad ga više ne bih pogledao. Zašto? Zato što čovjeka označiti kao sirotinju znači ne priznati mu kontrolu nad vlastitim životom. Sve dok sebe ne smatramo sirotinjom, ima nade za nas.

Neki bi na to prigovorili: "Pa zar ne misliš da naše imovinsko stanje ovisi i o sistemu u kojem živimo? Na primjer, rob je sirotinja zato što ga je sistem učinio sirotinjom."

Prvo, imovinsko stanje i biti sirotinja su dvije različite kategorije. Imovinsko stanje je objektivna kategorija koja se može mjeriti dolarima, kunama ili bilo kojom već monetarnom jedinicom. Biti sirotinja je subjektivna kategorija. To je stanje duha. Sirotinja je onaj koji sebe vidi samo kao žrtvu vanjskih okolnosti, onaj koji ne vjeruje da u svojim rukama ima imalo moći da upravlja vlastitim životom.

Dakle, rob ima loše imovinsko stanje, ali ga to ne sprječava da sam bira vlastiti pogled na svijet. Postavite se u njegov položaj. Zamislite da znate da ćete cijeli svoj život provesti kao rob. Hoćete li izabrati da taj jedan jedini život koji imate provedete sažaljevajući samoga sebe kao žrtvu sistema ili ćete izabrati da tu jedinu šansu da postojite iskoristite na najbolji mogući način? Ja bih se opredijelio za ovo posljednje. Baš zbog toga sam u figurativnu p... materinu slao danske vojnike UNPROFOR-a koji su me sažalijevali kao žrtvu rata i sve one koji su me poslije sažalijevali kao izbjeglicu.

Netko će možda prigovoriti da nas ovakav pogled na svijet ne motivira da promijenimo sistem, ali ovakva interpretacija je pogrešna. Gdje je veća vjerojatnost da će narod promijeniti sistem: tamo gdje je narod depresivan i ubijeđen da je potpuna žrtva sistema ili tamo gdje je narod pun životne energije? To što je onaj rob pun životne energije ne znači da on voli biti rob. To samo znači da će, ako mu se ukaže prilika da promijeni svoj položaj, tu priliku i primijetiti i pokušati da je ugrabi. On ne čeka da ga drugi izbavi iz nevolje.

Poznajem dosta Kanađana kojima je nemoguće zamisliti da netko može biti sretan u uvjetima u kojima sam nekad živio. Kad im kažem da ja tada nisam bio očajan i da se nisam vidio inferiornim u odnosu na ljude koji su živjeli u boljim uvjetima, gledali su me s nevjericom. Ja sam u njihovim očima bio poput onog roba koji bira sebe vidjeti kao gospodara svoje domene. Ali, budući da je za mene osjećaj samovlasništva, čak i u najgorim uvjetima, svjež u sjećanju i sasvim stvaran, nemam problem s time da zamislim, recimo, američkog roba početkom 19. stoljeća koji osjeća jednako samovlasništvo nad samim sobom. Mogu potpuno razumjeti njegovo svjesno odbijanje da bude "sirotinja" iako mu je imovinsko stanje slabo i sloboda kretanja vrlo ograničena.

Čovjek koji je rob u vlastitom umu, ne može se boriti za fizičku slobodu, a čovjek koji je sirotinja u vlastitom umu, ne može se boriti za materijalnu slobodu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.