Svjetska banka je ovog ljeta ažurirala granicu ekstremnog siromaštva. Prije je ona bila 2,15 američkih dolara, a sada je 3 dolara. Promjene su se dogodile zbog inflacije. To znači da je osoba koja živi s manje od 3 dolara dnevno spada u ekstremno siromašne. Prema novom izračunu, oko 838 milijuna ljudi u svijetu (svaki deseti stanovnik) živi u ekstremnom siromaštvu.

Jutarnji list je objavio članak u kojem se tvrdi da je ova prilagodba granice siromaštva dovela do naglog porasta broja siromašnih u svijetu. To nije točno. Broj siromašnih u svijetu raste, a svjetska banka je samo prilagodila službenu granicu koja se uzima za siromaštvo.

Stopa ekstremnog siromaštva je od 1998. do 2019. godine bila u slobodnom padu (s 38 na 9 posto), a onda je taj pad zaustavljen kada je nastupila pandemija novinarske gripe. Mnogi će reći da je kriv covid, ali nije. Krive su politike koje su najbogatije zemlje tada poduzimale - prvenstveno lockdowni i emitiranje novog novca. Od 2020. do danas stopa siromaštva je u jako blagom padu, skoro neprimjetnom. Iako se broj onih koji žive u siromaštvu povećava, još se značajnije povećava broj ljudi koji žive na Zemlji, zato stopa siromaštva ne raste. Od 2020. se nalazi između 10 i 11 posto.

Izvor: Our World In Data

Nažalost, dogodilo se upravo ono na što smo upozoravali početkom krize 2020. Masovno zaustavljanje rada i trgovine u bogatim zemljama mora negativno utjecati na standard onih u najsiromašnijim zemljama. Dodatno, masovno emitiranje novog novca bila je pljačka tisućljeća i velika većina stanovništva u svakoj zemlji je opljačkana, ali to je opet najgore utjecalo na one najsiromašnije.

Najveća stopa siromaštva je u istočnoj i južnoj Africi - 53 posto. U Podsaharskoj Africi - u godinu dana je porasla s 27 na 46,5 posto. U središnjoj i zapadnoj Africi iznosi 33,8 posto. Skoro svaki drugi stanovnik Afrike živi u ekstremnom siromaštvu. Za usporedbu, ista stopa za Europu iznosi oko 1 posto.

Nažalost, izbijanje novinarske gripe i histerične reakcije koje su bile uzrokovane novinarskim zahtjevima, imaju trajne posljedice i najteže pogađaju siromašne dijelove svijeta.