Vlada je predstavila niz novih mjera koje više izgledaju kao očajnički pokušaji spašavanja proračuna nego mjere protiv inflacije, iako ih vladajući i mediji uporno nazivaju antiinflacijskim mjerama. Dozvolite mi da ukratko i jednostavno objasnim zašto navedene mjere nisu antiinflacijske - upravo suprotno, one će potaknuti još goru inflaciju i produžiti njen vijek.

1. Porez na ekstraprofit

To je mjera koju je HDZ "posudio" iz programa stranke Možemo. I to nije prvi put. Svi nekako zaboravljaju da je HDZ uveo jednokratni porez na "ekstraprofit" prije tri godine, što se pokazalo promašajem. Cilj je bio "kazniti" velike korporacije, poput banaka i teleoperatera, ali one su samo taj teret prebacile na svoje klijente, tj. građane koji su kroz veće bankarske naknade i pretplate na telekomunikacijske usluge platili cijenu novog poreza. Tu cijenu plaćamo i dan-danas.

Rezultat: banke ostvaruju rekordne profite, a njihove naknade i dalje rastu, stimulirajući rast cijena praktički svega.

Ako netko vjeruje da će vraćanje takvog poreza ovaj put imati drukčiji rezultat, zaradio je nagradu za naivnost.

2. Povećanje minimalnog paušala po krevetu (za iznajmljivače)

Nedavno su članovi vlade apelirali na ugostitelje i iznajmljivače da "snize cijene 10 do 20 posto". Nabijanje većih poreza iznajmljivačima sigurno neće pomoći u snižavanju cijena najma.

3. Novi namet za malo uspješnije paušalne obrtnike

Ovo je zapravo namet na samozaposlene osobe koje ostvaruju više od 1.350 eura neto zarade mjesečno. Plenković je zaključio da je to previše i da takve treba kazniti. To bi vrlo lako moglo rezultirati time da obrtnici izbjegavaju prijeći taj prag, posegnu za radom na crno i naplatom u gotovini. Druga im je opcija da povise cijene svojih usluga, što će ih učiniti manje konkurentnima i da - neće smanjiti inflaciju.

4. Porez na "prekomjerne marže"

Sve mjere koje sam dosad naveo su nerazumne i štetne, ali ova je uvjerljivo najgora. Kao da dolazi direktno iz nekog priručnika za uništavanje gospodarstva.

Prvo, kad marža može biti prekomjerna? Cijene se na tržištu formiraju prema odnosu ponude i potražnje. Kada potražnja raste, rastu i cijene kako ne bi došlo do nestašica. Kada potražnja pada, padaju cijene kako ne bi došlo do gomilanja viška zaliha. Takav cjenovni sustav štiti potrošača.

Ova mjera, koja se zapravo svodi na kontrolu cijena, mogla bi natjerati konkurente da se dogovaraju oko cijene, što će u konačnici proizvesti kartele i dovesti do rasta cijena. To definitivno nije u interesu potrošača i neće smanjiti inflaciju.

5. Ostale mjere

Vlada je osim toga najavila zamrzavanje plaća u javnom sektoru i smanjenja nekih socijalnih davanja s ciljem "usporavanja rasta javne potrošnje".

Plaće u javnom sektoru su proteklih 5 godina nerealno povišene u nekoliko navrata, što je rezultiralo time da su 40 posto više od plaća u privatnom sektoru. To je dugoročno neodrživo i mora potaknuti inflaciju. Osim toga, priljevi iz EU fondova koji nisu dobro iskorišteni drugi su bitan generator inflacije.

Vlada je takvim populističkim mjerama generirala i hranila inflaciju, a sada pokušava ispraviti svoje greške. Zamrzavanje plaća u javnom sektoru je samo djelić onoga što je trebalo napraviti, a smanjenje rasta javne potrošnje nije dovoljno - trebalo ju je skresati.

Drugim riječima, sve navedene mjere ne služe suzbijanju inflacije nego će ju još dodatno potaknuti.