Vezani članci:
Puljak se danas pokazao kao licemjer, ništa drukčiji od HDZ-a
Ivica Puljak: Nisam više mogao gledati kako Split stagnira
Zdeslav Benzon: Želja mi je da Split postane ʼtax freeʼ grad, prijatelj privatnog sektora
Sumanuti napad ekstremističkih piskarala na Split
Novinarske sačekuše u crkvama: Zašto vjernici ne mogu imati mira ni na Uskrs?
Milanović je vrhunski trol. Bio bi dobar predsjednik
Institucije i cehovska udruženja u službi siledžija i njihovih kartela
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Neke stvari je nemoguće opravdati. Molim vas, nemojte ni pokušavati...
Knjige ne mogu izbjeći zakone tržišta
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Služiti se djecom i igrati na emocije da bi iznudio povećanje poreza - loša ideja
Sanja san taj čudan san...da je Split ka novi Amsterdam
Plenković jasno dao do znanja da imovina građana RH nije od strateškog značaja
Kad zakaže državni aparat, dobri su i huligani
Splićani uče osnove ekonomije na najskuplji način
Beograd i Split potvrdili: Pride itekako ima svrhu!
Splitski jugonostalgičari nariču zbog onoga što su sami stvorili
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Ivo Ivić i Index šire neutemeljeni strah od stranih turista
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Turizam kao žrtva birokracije i diplomatskog rata
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Prepustite testiranje privatnom sektoru, to bi ubrzalo proces i ljudi ne bi morali satima čekati u redu
Što je Hrvatska učinila da naljuti Kurza?
Novo na Liberalu:
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore

Slobodna Dalmacija, kultne splitske konobe i galopirajući turizam


Piše: Branimir Perković
Photo: Prolingua Travel
6.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Slobodna Dalmacija, kultne splitske konobe i galopirajući turizam

Slobodna Dalmacija, kultne splitske konobe i galopirajući turizam


Piše: Branimir Perković
Photo: Prolingua Travel
6.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Kultna konoba" o kojoj pišu žalopojke u Slobodnoj Dalmaciji, niti je kultna niti pokošena. A turizam ne gazi nego spašava Split.

"Preživjela je stabilizacije, par-nepar, nestašice hrane, turobna vremena, Domovinski rat, skloništa, ali u borbi s punom jačim neprijateljem, galopirajućim turizmom koji se dogodio Splitu, kultna konoba Tri volta, danas Zalogajnica Dioklecijan, pala je kao pokošena."

Tako počinje srceparajući tekst o propasti "nadaleko poznate i slavne" konobe koju je navodno uništio "galopirajući turizam". Ostatak teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji samo gradi na tu podlogu o narativu kako turizam uništava Split, baš kao Dubrovnik i ostale gradove uz obalu koji padaju pod naletima kopita galopirajućeg turizma.

Što je ustvari uništilo konobu, koja nije bila ni kultna, jer se radi o običnoj zalagaonici u kojoj se mogao pojesti brzi, masni i jednostavni obrok, niti je pokošena jer samo zatvara vrata preko zime jer je poslovna procjena vlasnika da mu se izvan sezone ne isplati poslovati?

Uništilo ju je vrijeme.

To se da iščitati iz samog uvoda teksta u Slobodnoj, jer su navedeni svi periodi kada su Split i građani Splita bili puno siromašniji nego danas te je brzi, masni i jednostavni obrok bio vrhunac onoga što su mogli priuštiti. Radi se o propasti modela poslovanja baziranom na jeftinim "marendama" (u Zagrebu bi se reklo "gablecima") za okrjepu gladnog radništva, urbane sirotinje i putnika u tranzitu, a uslijed dolaska turizma i gostiju veće platežne moći, koji ipak traže nešto više od "paštafažol, tripice, lešo" i ostale pučke đakonije.

Ta "kultna" konoba po internetskim stranicama specijaliziranim za ocjenjivanje turističkih objekata ima ocjenu od 3,1 do 3,5, s time da pozitivni komentari većinom spominju ugodnu lokaciju (ipak se radi o samoj Dioklecijanovoj palači), a negativna iskustva se kreću od žalbi na neljubaznost i sporost osoblja do "lokalaca" koji im pokušavaju prodati drogu. Doduše, na kvalitetu hrane nema žalbi, ali ni posebnih pohvala.

Bilo kako bilo, ideja da jedan te isti model poslovanja može funkcionirati u uvjetima "...stabilizacije, par-nepar, nestašice hrane..." i u uvjetima grada koji se pokušava etablirati kao respektabilno turističko odredište, sama po sebi je apsurdna. Stari Splićani su možda naviknuti na čekanje sat vremena za jednostavan obrok i neljubazno osoblje, ali turist koji dolazi iz EU (što je većina gostiju u centru Splita) nije navikao na takav tretman i ne želi ga tolerirati.

Rezultat? Jako loše ocjene na glavnom sredstvu informiranja modernih turista, internetu. Pametan turist će prvo pogledati recenzije ostalih gostiju na internetskim stranicama i zaključiti da nije baš najbolja ideja tu zalaziti.

Ali ustvari se priča o propasti jednog socijalističkog mini-relikta, sličnog socijalističkim mega-reliktima kao što su velike kompanije, i naslijeđenog mentaliteta, uslijed promjena koje donosi bogatstvo.

Nije problem s turizmom nego s time što više nema dovoljno gostiju u zimskim mjesecima zbog toga što su ljudi iselili iz samog centra grada. Zamislite čuda, ljudi su prvom prilikom prodali male skučene objekte stare po nekoliko stotina godina, koji više nisu adekvatni a život u 21. stoljeću, i odselili izvan centra u novije stambene objekte izgrađene unazad nekoliko desetaka godina. Strašno da ljudi kada su u mogućnosti žele živjeti u udobnijem okruženju.

Tu mogućnost im je pružio upravo turizam, zbog kojeg su cijene i malih objekata u centru grada porasle jer se u uvjetima turizma radi o lokaciji koja se može iskoristiti za obavljanje ugostiteljske, hotelijerske i drugih turističkih djelatnosti, a taj rast je bio dovoljan da se mali objekt u centru grada može prodati i od toga novca kupiti puno veći stambeni objekt izvan centra.

Split je inače dosta zgusnut grad, nimalo nalik proširenom Zagrebu u kojem su udaljenosti između građevina jako velike, što znači da je put do centra grada relativno kratak iz bilo kojeg dijela grada. Da, više nema stanovništva koje živi u samoj Dioklecijanovoj palači, ali tko želi pojesti kvalitetnu hranu na divnoj lokaciji će bez problema napraviti relativno kratak put, jer je većina dijelova Splita udaljena od samog centra svega 15-20 minuta hoda ili 10-ak minuta vožnje.

Konoba je izgubila goste ne zbog toga što su se oni odselili predaleko pa više nisu u mogućnosti dolaziti, nego što su dobili više mogućnosti za odabir mjesta na kojem će jesti, što zbog boljeg imovinskog stanja, a što zbog većeg broja ugostiteljskih objekata nego prije 20, 30 ili 40 godina.

Bunt se ustvari svodi na nesposobnost da se pobijedi konkurencija i zadovolje zahtjevi za većom kvalitetom. Naricanje za vremenima "...stabilizacije, par-nepar, nestašice hrane..." jer ti je tada bilo lakše poslovati, a sada se trebaš gnjaviti s nekakvom konkurencijom, ljubaznošću prema gostima i većom ponudom, iako su te promjene rezultat boljeg imovinskog stanja i standarda svih stanovnika grada, krajnje je nemoralno. Kao da bi svi ponovno trebali postati sirotinja i vratiti se u centar da bi neka konoba mogla nastaviti poslovati kao u neka prošla, siromašnija vremena. Krajnje nemoralna ideja.

Uostalom, jedine zemlje u kojima ljudi još žive u zdanjima starima po nekoliko stotina godina su nerazvijene zemlje u kojima stanovništvo nema izbora, kao što je npr. Kuba. U razvijenom svijetu većina stanovnika ne želi živjeti u malim zdanjima iz vremena Rimskog carstva.

Ostatak litanije o tome kako gradska jezgra Splita propada zbog tog prokletog turizma je posebna glupost koju valja izdvojiti. Kao netko odrastao u Splitu, mogu o tome govoriti iz osobnog iskustva. Centar Splita je 90-ih godina i prvih godina 21. stoljeća bio mjesto u koje se ne zalazi kada padne noć, bar ne djeca i žene. Mjesto prostitucije, narkomanije i sitnog kriminala. Svi koji su mogli htjeli su živjeti izvan Varoša, Geta, Radunice i drugih dijelova centra grada. To nije bila nikakva kozmopolitska utopija kao što danas pokušavaju prikazati mnogi nostalgičari. Što se može razumjeti, ipak je mladost svima draža od starosti pa ju svi romantiziraju, ali to ne znači da je to istina.

Dolazak turizma je spasio Split jer je ʺpopunjavanjemʺ centra postupno istiskivao taj ʺSplit kakav je nekada bioʺ, a ljudima iz centra omogućio da skupo prodaju svoje male životne prostore i zamijene ih za puno veće i općenito adekvatnije.



Za kraj fotografija kako ta "kultna" konoba stvarno izgleda izvana; plastične stolice i nestabilni stolovi. Da, dostatno za šljakersku sirotinju koja nema izbora, ali ne i za današnje Splićane.




Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.