Kao jedan od razloga zato kapitalizam ne valja navodi se da kapitalisti imaju kratkoročna razmišljanja. Samo gledaju kako će što više i što prije povećati svoju zaradu. U Americi takve kritike obično se poistovjećuju s kvartalnim financijskim izvještajima, teza je da su vlasnici kompanija fokusirani samo na sljedeći kvartal umjesto na dugoročni razvoj kompanije. U Hrvatskoj takav isti argument se koristi za odgađanje privatizacije.

Međutim, činjenice pokazuju nešto sasvim drugo. Vlade u Hrvatskoj ne gledaju dugoročno, već samo gledaju kratkoročno i ponašaju se kao “day traders” (ulagači kojima je investicijski horizont jako kratak). Day traders su u pravilu jako neuspješni, investiraju novac po glasinama i lagano podlažu emocijama. Kada neka dionica naraste, oni je kupuju, a čim dođe do male korekcije, oni je prodaju pa onda kad ponovno dionica naraste, ponovno kupuju. Takvim investiranjem, dosta često se dogodi scenarij da se cijena dionice vrati na početnu cijenu, a da su day traders imali gubitak. Egzekucija investicijske strategije se svodi na “buy high, sell low” – skroz obratno od “buy low, sell high”.

Day-trading CHF

Do siječnja 2015. godine, Švicarska narodna banka je kontrolirala tečaj švicarkog franka nasparam eura. Nakon što je odustala od kontrole tečaja švicarski franak je naglo skočio u odnosu na euro – otprilike 18%. S time je počela “kriza” vezana za stambene kredite u švicarskim francima.

Kao odgovor na krizu, vlada je isprva zamrznula tečaj za otplatu kredita na godinu dana, bankarski sektor je predlagao zamrzavanje tečaja na 3 mjeseca. Tijekom 2015. bivši ministar financija nije uspio naći rješenje za problem, a s obzirom da su se bližili izbori Sabor je izglasao zakon o konverziji kredita u švicarskim francima. Taj zakon je prebacio trošak konverzije na banke, u svome godišnjem izvješću za 2016; HNB procjenjuje da je ukupni gubitak konverzije za banke bio 6 milijardi kuna. Kao sto je bilo za ocekivati banke su tuzile Hrvatsku u Washington-u da im nadoknadi gubitke. Tesko je za ocekivati da Hrvatska nece morati isplatiti odstetu bankama.

Gdje smo sad?

Od “krize” je prošlo skoro 3 godine, od prisilne konverzije je prošlo 2 godine. U medijima se epizoda više i ne spominje. Međutim, interesantno bi bilo pogledati što bi se dogodilo da nije došlo od prisilne konverzije.


Izvor: Bloomberg

2017. godina nije bila dobra godina za CHF u odnosu na euro. CHF je oslabio oko 8,5%.

Ako promatramo kolika je promjena tečaja od dana kada je Švicarska narodna banka prestala kontrolirati tečaj, vidimo da je danas ta razlika oko 2,75%. Dakle tečaj je blizu poziciji na kojoj je bio pred “krizu”, što znači da bi se i rate kredita u CHF vratile na istu razinu.

Rate kredita su se vratile na početnu razinu; vlada će morati otplatiti odštetu bankama – zvuči kao pravi day trading; cijena dionica se vratila na početnu razinu, a day traders su imali gubitke.