Vezani članci:
Što bi se dogodilo da Sabor nije intervenirao u CHF kredite?
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...
Porez na banke - dobra ili loša ideja?
Aktivist Živog zida se uspoređuje s Hitlerom: 'Hitler je bio borac protiv bankarskog sustava'
'Banke prepune novca, a plasiraju ga državi'
Država treba dʼuradi nešto po pitanju onoga što je država uradila!
Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto
Pernar jedini pogodio srž problema: 'Vodite Hrvatsku kao što ste vodili Agrokor'
Tri bolja načina da Vlada pomogne mladim parovima pri kupnji prve nekretnine
Zašto Hrvatska treba prihvatiti rezultat arbitraže sa Slovenijom
Plenković prihvaća ideje Liberala: Ovo je najbolji put do prijateljstva sa susjedima
Nacionalno ludilo: Koliko smo izgubili u arbitražnom postupku?
Covid potvrde u Sloveniji već daju rezultate: Većina trgovaca bilježi značajan pad prometa
Vrhovni sud u Sloveniji srušio obavezu nošenja maski: ʼNema zakonskog temeljaʼ
Benzinske pumpe u Sloveniji brzo odustale od zabrane točenja goriva za necijepljene
Štagljar optužuje Slovence da se ne pridržavaju mjera, laže o Kanadi i Njemačkoj
Evo kako Nova TV obmanjuje javnost o koroni i slovenskim mjerama
Slovenski TV voditelj zapalio internet: ʼMediji nekritički i bez istraživačkog pristupa šire panikuʼ
Hrvatska vlada opet spašava Croatiju Airlines, a Slovenci svoju aviokompaniju puštaju da propadne
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Kako su Slovenci priznali da im je vino loše
Prije nego što krenete sprdati Slovence, pročitajte ovaj tekst
Koliko ima istine u Sanaderovoj izjavi na Novoj?
Potpišite peticiju: Predlažemo Plenkoviću da ponudi Slovencima prolaz na otvoreno more
U Sloveniji od danas moguće sklopiti gay brak, prvi je najavljen već za sutra
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?


Piše: Mislav Tolušić
30.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?


Piše: Mislav Tolušić
30.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kao što je već dobro poznato, banke su 2016. pokrenule postupak protiv Hrvatske na Međunarodnom centru za rješavanje trgovinskih sporova (ICSID) u Washingtonu. Prema dostupnim dokumentima izgleda do sada nije bilo nekakvih pomaka, arbitri su postavljeni, proceduralne stvari se rješavaju.

Udruga Franak zajedno s SDP-om (stranka na vlasti kada je izglasan zakon o konverziji) tvrdi da ICSID nema nadležnost nad sporom te da je za spor nadležan sud u Europskoj uniji. Ta tvrdnja nije skroz točna. Naime, trenutno se na europskom sudu vodi spor vezan za bilaterale ugovore, bilateralni ugovori obično obvezuju strane da će sve prijepore rješavati pred međunarodnim arbitražnim tijelima. Slovačka je od europskog suda u slučaju Achema tražila objašnjenje da li se bilateralani investicijski ugovori (Bilateral Investment Treaties – BIT) kose s Ugovorom o funkcioniranju EU te je li medjunarodna arbitraža sporova moguća. Europski sud je u rujnu 2017. primio mišljenje generalnog odvjetnika (Advocate General - AG) koji je potvrdio da su BIT relevantni dokumenti za rješavanje investicijskih sporova. AG je na EU sudovima u pravilu nepristrani savjetnik suda i u dobrom dijelu slučajeva sud prihvaća savjete/analize AG-a. Dakle utakmica još nije gotova, ali izgleda kao da banke vode 1:0.

Najgori mogući rezultat za Hrvatsku je da EU sud potvrdi arbitražu, zato što onda s velikom sigurnošću možemo reći da će Hrvatska morati isplatiti odštetu bankama. Međunarodni sudovi u pravilu temelje svoje odluke na pravu, a ne pravičnosti. Na primjer, Ustavni sud u Hrvatskoj je odlučio da je zakon o konverziji u skladu s Ustavom zato što Ustav navodi da je Hrvatska socijalna država i “uzeo je u obzir zahtjeve socijalne pravde” kada je analizirao tužbu banaka. Ovakve interpretacije zakona će puno teže proći na međunarodnim sudovima – socijalna pravda nije dio međunarodnih sudskih procesa.

Interesantno je povući paralelu između spora s bankama i graničnog spora sa Slovenijom. Slovenija je zagovarala da se spor mora riješiti na pravičan način, možemo reći na socijalno osjetljiv način. Hrvatska je to odbijala, naš argument je bio da to nije u skladu s međunarodnim zakonima i praksama – jaki argument koji Slovenija nije mogla pobiti. Sada je arbitraža završena, arbitražno tijelo donijelo je odluku, Hrvatska se jednostrano povukla iz arbitraže i ne priznaje odluku suda. Ako je suditi po držanju ostatka EU prema Hrvatskim zahtjevima da se ne prizna arbitraža, mi trenutačno izgledamo kao država koja se ne pridržava dogovora. Granični proces je kontaminiran, nešto se po tome pitanju trebalo napraviti, slično kao i s kreditima u CHF. Ali u oba slučaja Vlada je odreagirala na isti način; brzopleto i s emocijama - amaterski. Slovenija se ponašala kao i banke, pustila je Hrvatsku vladu da si zabije autogol.

Arbitražni sud je više-manje potvrdio granični sporazum između Drnovšeka i Račana, dakle vratili smo se na rješenje iz 2001. To rješenje je Sabor odbio prihvatiti te smo se sporili sa Slovencima dugi niz godina, što nas je direktno koštalo puno novca – odvjetnici; indirektni troškovi su bili još i veći – Slovenija nas je blokirala 10 mjeseci u pregovorima za ulazak u EU.

Danas je tečaj švicarskog franka za oko 2,7% viši od tečaja prije nego što je stupila “kriza”. Tečaj se skoro vratio na početne vrijednosti, a nama je ostao sudski spor i potencijalne kazne. Izlaz iz arbitraže sa Slovenijom nas je koštao ugleda u EU i jedino imamo sreće što cjelokupni spor nije nikome, osim Slovencima i nama, bitan. S druge strane spor sa bankama se mjeri u stotinama milijuna eura i svima je bitan - jednostrani izlazak iz arbitraže je nemoguć bez ogromnih financijskih implikacija. U ovakvim slučajevima najpametnije bi bilo da se Vlada dogovori s bankama, troškovi odlaska na sud su neizmjerno veći.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MISLAV TOLUŠIĆ
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.