Zoran Milanović, predsjednik RH i "premijer iz sjene", ovih se dana razbacuje populističkim izjavama u nadi da će uloviti još ponekog zbunjenog birača na predstojećim izborima za Hrvatski sabor. U tom populizmu ne libi se standardnih i davno pobijenih mitova s desna (na primjer - da imigranti dolaze u Hrvatsku radi socijalne pomoći) i slijeva - o "ekstraprofitu" koji država po njemu "propušta oporezivati".

Pojam "ekstraprofit" je u Hrvatsku na velika vrata još prije nekoliko godina unijela Sandra Benčić, saborska zastupnica iz stranke Možemo. Ona je to posebno naglašavala kad je Viktor Orban uveo takav porez u Mađarskoj, kako bi iskazala podršku njemu i tražila od hrvatske vlade da učini isto (kao što je, također po primjeru mađarskog Orbana, tražila i kontrole cijena u Hrvatskoj). Milanović ovih dana koristi ekstraprofit kako bi se narodski "obračunao" s bankama i trgovačkim lancima, odnosno "pohlepom":

"Hrvatska je za ulagače eldorado. Banke ostvaruju rekordan profit ovdje, ne plaćaju ništa i onda taj profit iznose iz Hrvatske."

Kada priča o inflaciji, Milanović za inflaciju okrivljuje "strane trgovačke lance" koji također - iznose "profit" iz Hrvatske. Na stranu sad činjenicu da inflaciju uzrokuje javna potrošnja, a rast cijena je samo logična posljedica. Milanović i mediji se prave kao da se poreza na ekstraprofit nitko prije nije sjetio.

Podsjetimo ih, stoga, da je premijer Andrej Plenković krajem 2022. godine uveo porez na ekstraprofit u Hrvatskoj. Tada je tvrdio da to "nije kažnjavanje uspješnih nego solidarni doprinos". Taj je porez bio jednokratan - plaćao se samo 2023. godine - i usmjeren prvenstveno na banke i trgovačke lance. Dakle, to je bilo upravo ono što Milanović najavljuje da bi učinio. Dok je većina medija i javnosti zdušno odobravala taj potez predsjednika Vlade kao nešto "robinhudovsko", mi smo ga na Liberalu jedini kritizirali.

Kako je to prošlo?

U ožujku 2023. godine, iz Vlade su se pohvalili "iznenađujuće velikim ulovom od poreza na ekstraprofit". Država je svakako profitirala, tako da Plenković može biti zadovoljan. Ali - ovo će možda nekoga iznenaditi - profitirale su i banke i trgovački lanci.

Banke su u toj, prošloj godini, kada su isplaćivale porez na ekstraprofit, imale rekordnu dobit - ukupno više od milijardu eura ili 64% više nego lani. Kako to, kako to? Zar ih porez na ekstraprofit nije kaznio, zar im nije oduzeo dio dobiti? Tko je onda platio taj porez, ako nisu banke?

Objašnjenje je jednostavno. Teret poreza banke su samo prenijele na svoje klijente. U 2023. sve su banke u Hrvatskoj značajno povisile naknade za svoje usluge. Svaka bankovna transakcija otad nas više košta. To je, naravno, utjecalo i na cijene proizvoda i inflaciju, budući da su bankarske naknade danas dio troškova svakog biznisa.

Zasad još nisu objavljene informacije o dobiti trgovačkih lanaca u 2023. godini, ali nekako slutim da su i oni imali rekordne prinose jer su i oni - poput banaka - teret dodatnog poreza prenijeli na kupce.

Ovo bi trebala biti lekcija iz osnova ekonomije. Po tko zna koji put svjedočimo jalovim pokušajima države da kroz posebne ili veće poreze "kazni" one velike i moćne, bogate, a da oni to ne osjete. Umjesto njih, cijenu poreza plaćaju građani.