Vezani članci:
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Holy za loše stanje medijskih sloboda okrivila novinare i profit, a D. Orešković želi više javnog novca za ʼneprofitneʼ medije
Krivac za božićnu depresiju je - nedostatak profita
Hrvatska javna uprava je toliko loša da je i radikalne ljevičare pretvorila u neoliberale
Bakićeve udruge pobijedile na natječaju - profesionalni NGO-ovci na aparatima
Kad se istinoljupci posluže neistinama da bi postigli - ništa
Dok se drugovi u Hamburgu bore s kapitalizmom, hrvatski proleteri šute
Ima li išta gore nego kad novinar traži ukidanje slobode govora?
Pročitajte odgovor neukom novinaru koji je za salmonelu okrivio tržište
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Hrvatska marksistica ljuta na Žižeka što je pristao debatirati s Petersonom: ʼS njima nema razgovoraʼ
Maja Sever, Hasanbegović, HDZ i partija
Ron Paul i kulturni marksizam
Neka drug Božo prizna da je marksist i svu glupost ćemo mu oprostiti
Hoće li Hrvati sjebati i Irsku?
Mit o sukobu rada i kapitala
U ime mira i Marxa: Politički aktivisti koji za sebe tvrde da su progresivni
Što znači 'besplatan pobačaj'?
Kako je kapitalizam pobijedio komunizam i na kulturnom planu
Marksist otkriva nelogičnosti Marxovih teorija: Koliko su one relevantne u 21. stoljeću?
I nakon partije - partija. I nakon socijalizma - socijalizam
'Neki kapitalisti su pristojni pa ostave nešto i radnicima'
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Trash marksisti napadaju Coca-Colu: 'Kome ide ekstraprofit?'


Piše: Branimir Perković
14.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Trash marksisti napadaju Coca-Colu: 'Kome ide ekstraprofit?'


Piše: Branimir Perković
14.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Hrvatska ljevica je odavno izgubljena u prostoru i u vremenu. Misli da živi u 19. stoljeću i u neoliberalnoj tržišnoj ekonomiji, a ustvari se nalazimo u 21. stoljeću u polu-socijalističkoj državi. Dok razglaba o temama iz pretprošlog stoljeća i dok svuda oko sebe vidi mitski neoliberalizam koji ne postoji, stalno gubi birače. Postala je sama sebi svrha, stvara tj. reciklira zastarjele teme samo da bi uski krugovi trash-marksista jedni druge tapšali po ramenu i natjecali se oko toga tko je veći marksistički revolucionar. Totalno su odvojeni od vremena u kojem žive, države u kojoj žive i ljudi s kojima žive.

Jedan od najnovijih verbalnih samozadovoljavanja je zgražanje nad time što je Coca-cola podigla cijenu svojih napitaka za 2,5 kn i to povezuju s jednim zastarjelim pojmom ekstraprofita koji je uspostavio još Karl Marx (origin. superprofit) sredinom 19. stoljeća u knjizi Das Kapital.

Prema pisanju Forum tjednog magazina - NGO portala koji često sliči na trash-marksističko glasilo, ispada da zla korporacija pod krinkom specijaliziranih bočica Coca-Cola za hrvatsko tržište, na kojima se u sklopu marketinške kampanje nalaze slike hrvatskih znamenitosti, podiže nabavnu cijenu svojih proizvoda za 2,5 kn, a to je nedopustivo ostvarivanje "ekstraprofita". Čak su poslali upit u Coca-Colu s pitanjem tko će zaraditi od ekstraprofita i, naravno, čude se što nisu dobili odgovor.

Koncept ekstraprofita je u Hrvatskoj popularizirao još Zlatko Komadina, veliki vođa regionalnog SDP-a koji Rijekom vlada duže nego Komunistička partija Sjevernom Korejom (Komunistička partija u Jugoslaviji pa SDP u Hrvatskoj), još u 2014. kada je izjavio: "Profit koji je znatno viši od kamatne stope za mene je ekstraprofit. Znači, potrebno je progresivno oporezivanje." Znači Zlatko misli da on, kao tadašnji predstavnik državne vlasti, ima pravo određivati koliko kompanije smiju ostvarivati profita, a sve koje prijeđu njegov zamišljeni prag "ekstraprofita" treba oporezivati da više nikada ne pomisle ostvarivati "ekstraprofit".

Što navedeno trash-marksističko glasilo i Komadina ustvari žele?

Žele ono što svi tvrdokorni socijalisti žele, a to je potpuna kontrola države tj. politike nad svim aspektima gospodarstva. Imaš plaću za koju su oni procijenili da je prevelika, uvest će ti progresivno oporezivanje bez obzira što je netko za tu plaću morao se školovati cijeli život i stalno ulagati u svoje obrazovanje. Kompanija ima viši profit nego što država i partija to dopuštaju - opet treba uvesti progresivni porez da kompanija više nikada ne pomisli na to da efikasnim poslovanjem dosegne određeni nivo profitabilnosti. U glavama trash-marksista je nedopustivo da pojedinac kroz konstantno usavršavanje, ulaganje u obrazovanje, čitanje i predani rad ostvari veću plaću nego što to centralni trash-marksistički komitet dopušta, baš kao što im je nedopustivo da kompanija kroz efikasnije poslovanje ostvari veći profit nego što je to centralni odbor za planiranje profita odlučio.

Isto tako im ne nedopustivo da kompanija posluje slobodno na slobodnom tržištu. Žele kontrolirati ne samo plaće i profite, nego i cijene. Zbog toga im je ideja da kompanija riskira podizanjem cijene svojih proizvoda da bi financirala marketinšku kampanju neshvatljiva.

Jer što bi bilo kome bilo važno što netko povisuje cijenu svojih proizvoda i što uvodi novu marketinšku kampanju, osim ako nije opsjednut kontrolom, a sve zbog toga što on sam nije sposoban ništa novo stvoriti pa želi kontrolirati one koji jesu?

Bilo kome, tko nije zapeo u 19. stoljeću i u nekom drugom svijetu, ovdje nema ništa sporno. Kompanija je napravila poslovni plan, osmislila marketinšku kampanju ciljanu na hrvatsko tržište i procijenila da troškove može pokriti podizanjem cijene samog proizvoda, prihvaćajući rizik da će im zbog toga opasti prodaja. Ako je plan dobar, kompanija će ostvariti veću prodaju jer će turisti htjeti kupovati coca-colu zbog slika Kopačkog rita, Dioklecijanove palače, Plitvičkih jezera, Dubrovnika itd. jer će im to biti privlačno i kao jedan lijepi suvenir iz Hrvatske, a ako je loš, kompanija će pretrpjeti štetu i pad prodaje jer će turisti po višoj cijenu kupovati manje bočica Coca-cole. To je, dakle, isključivo njihov proračunati rizik. Što se tu itko ima miješati?

Inače, kompanije se nikada ne upuštaju u ovakve aktivnosti ako nisu dobro proučile tržište i procijenile efekte koje će potencijalni potez imati na prodaju i na profitabilnost. Jednostavno, kompanijama nije u interesu da diskriminiraju ni da nekoga pljačkaju, a pogotovo ne da im prodaja pada. U interesu im je da prodaju što više svojih proizvoda, a to će napraviti tako da zadovolje svoje kupce, da kupcima daju ono što žele sami kupci i po cijeni koju će kupci prihvatiti. Jedna velika kompanija kao Coca-cola je vrlo dobro ispitala tržište i izmjerila sve od rizika pada prodaje, do reakcije kupaca i omjera uloženog i dobivenog.

U samom tekstu protiv slobode Coca-cole da određuje cijene vlastitih proizvoda kako ona sama želi, navodi se: "Pokušali smo od Coca-Cole dobiti odgovor na pitanje zašto su povisili cijenu za gotovo 50 posto te tko će zaraditi na ekstraprofitu od 60 kuna po gajbi od 24 flašice". Opet mitski ekstraprofit. Ako je novinar procijenio da je to ekstraprofit, onda je to tako, iako meni nije jasno koji kriteriji su korišteni da bi se nešto nazvalo ekstraprofit. Tipično nabacivanje ispraznih fraza koje ništa ne znače, ali zvuče jako stručno i katastrofično pa se lako mogu prodati neupućenim čitateljima.

Dalje u tekstu slijedi: "Ove godine Coca-Cola, barem javno, ne spominje namjeru da se odrekne dijela od ekstra zarade". Kolika je ta ekstra zarada? Po kojem računovodstvenog izračunu? Prije ili poslije oporezivanja? S ili bez dodatnih troškova same promjene boce? Koja je razina dopuštene zarade koja nije "ekstra-profit"? Zna li i sami novinar uopće što je zarada i profit, kako se određivanja, što je u to sve uključeno?

Na ljevici ništa novo, samo još jedno u nizu izbacivanja teza iz pretprošlog stoljeća, demoniziranje onih koji nešto proizvode i stvaraju, analiziranje bez imalo predznanja o pojmovima koji se analiziraju, igranje na niske strasti. Ovakva ljevica nema budućnosti. I bolje da nema, jer ako još uvijek žive u 19. stoljeću i ako oko vjeruju da žive u neoliberalnoj državi, onda imaju teški poremećaj percepcije i zaslužuju da nestanu u povijesti kao ideja koja nije znala evoluirati u skladu s vremenom.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.