Državna novinska agencija HINA ima dugogodišnju tradiciju bojanja stvarnosti marksističkom bojom i širenja socijalističkih sentimenata, a božićni blagdani nisu iznimka. Tako je HINA proširila vijest o rastu blagdanske depresije među Hrvatima, za koju je krivac - profit. Mnogi hrvatski mediji jedva su dočekali prenijeti tu budalaštinu.

Izvještaj o božićnoj depresiji počinje izjavom predstojnice Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, psihijatrice Marijane Braš, koja kaže kako se u klinici sada traži "krevet više", a takvo stanje objašnjava time da "Hrvatska ima puno siromašnih".

Autor teksta (tko god da je) uspio je nekako izvući ovaj zaključak:

Pojavi blagdanske i postblagdanske depresije pridonosi i prejedanje, alkohol, nedostatak novca i nerazumno trošenje, ali i manjak solidarnosti.

Pročitajte ovu rečenicu još jednom. Kako prejedanje, alkohol i nerazumno trošenje idu zajedno s nedostatkom novca, to je jasno samo Hini i urednicima koji takve stvari prenose.

Nikada prije, ističe Braš, nije bilo toliko očito socijalno raslojavanje, a u Klinici za psihološku medicinu nije bilo toliko gladnih pacijenata, kojima je previše platiti participaciju za lijek i od 10 kuna. Njima je  teško slaviti nešto  kada svom djetetu ne mogu kupiti ni čokoladu, a  smisao blagdana trebalo bi biti promicanje solidarnosti i pomaganja, a ne lažnog idealiziranja.

I onda ulijeće lik koji je za sve okrivio kapitalizam i profit te ustvrdio kako nam je u komunizmu bilo bolje:

I sociolog Renato Matić smatra da je blagdanska depresija posljedica promoviranja božićne euforije, a najodgovorniji su masovni mediji i profit koji sve to pokreće. S time se, dodaje, u Hrvatskoj počelo 90-ih godina prošloga stoljeća nakon socijalizma u kojemu je to, premda od režima prešućivan, postojao kao isključivo obiteljski blagdan za vjernike.

"Sve je to pitanje profita, ako se postavi pitanje koja kategorija bi trebala preuzeti odgovornost za božićnu depresiju, onda je to na prvom mjestu profit, a onda i sve ono što ga pokreće", zaključuje Matić.

Psihijatrica Braš je u pravu, u Hrvatskoj raste blagdanska depresija zato što imamo previše siromašnih. Međutim, to nije zbog profita, nego upravo zato što u Hrvatskoj nedostaje profita. Nema ga! Hrvatska je pri dnu Europske unije po ostvarenoj dobiti u realnom sektoru pa je za hrvatske nedaće nemoguće okriviti profit.

Tvrtke su u Hrvatskoj u 2015. godini ostvarile neto dobit (nakon oporezivanja) u ukupnom iznosu od 3,2 milijarde eura. Za usporedbu, u Irskoj su tvrtke ostvarile profit od 48 milijardi eura. Ili uzmimo Češku gdje je ukupni profit 32 milijarde eura. Gospodin Matić očito nema pojma o čemu priča jer u Hrvatskoj je taj profit zanemariv. Vrlo vjerojatno je baš to razlog zašto u Hrvatskoj raste blagdanska depresija.

Budući da nas preko 20 godina HINA ovako indoktrinira marksizmom, a pojedini "stručnjaci" nas plaše profitom i kapitalizmom, narod želi socijalizam i bira socijaliste. Pa traži državu koja više uzima, više daje i više uhljebljuje. U takvom društvu, naravno, profit nije poželjan, a gdje profit nije poželjan tamo ni investitori neće rado doći, a gdje nema investitora, nema ni dobro plaćenih radnih mjesta, a onda dolazi besparica i siromaštvo.

Vratimo se mi na Češku, zemlju koja je druga u svijetu po blagdanskoj potrošnji. Ne samo za blagdane, Česi i inače troše sve više jer više imaju i više zarađuju. Češka od 1990-ih provodi politiku državne štednje, niskih poreza i privatizacije svega što država ne mora raditi. Još prije 10-ak godina bili su iza nas. Češka je danas zemlja s najnižom stopom nezaposlenosti u EU, a prema podacima CIA-e ima dvostruko nižu stopu siromaštva od Hrvatske. Česi danas primaju u prosjeku veću plaću od Hrvata, a imaju niži minimalac od Hrvatske. Još važnije, češka stopa nezaposlenosti je četiri puta niža od hrvatske. Kod njih nema govora o blagdanskoj depresiji iako ostvaruju 10 puta više profita od Hrvata (uz 2,5 puta više stanovnika, što znači 4 puta više profita po stanovniku).

Kako su Česi to postigli? Sigurno ne na način da plaše narod groznim kapitalizmom, profitom i Božićem.