U Švedskoj je u tijeku stručna rasprava o pandemijskoj strategiji. Hoće li Švedska promijeniti kurs?

Je li strategija za suzbijanje pandemije u Švedskoj propala i neuspješna ili se radi o pogrešnim zaključcima? Trenutne diskusije među stručnjacima vode se gdje se smatra da je su na početku pandemije napravljene greške, ali i da zagovaranje generalnih oštrih mjera nije ni proporcionalno niti efikasno u odnosu na pandemiju.

U Švedskoj je trenutno u javnoj diskusiji preliminarni izvještaj komisije za koronu (Coronakommissionen) kao i izvještaj Kraljevske akademije znanosti (Kungliga Vetenskapliga Akademin) što se tiče strategije za pandemiju. Švedska je tijekom pandemije postala poznata kao "no-lockdown" zemlja koja je izabrala "poseban put" zasnovan na slobodi i vlastitoj odgovornosti pojedinca, bez uvođena "oštrih mjera" i raznih restrikcija.

Jedan dio medijskih aktera je već napisao kako je švedska strategija "propala" i bila "neuspješna". Mišljenja da strategija Švedske nije bila efikasna zasnivaju se na preliminarnim analizama komisije za koronu. Zadatak komisije za koronu je da analizira i ustanovi koji su rezultati i posljedice strategije i kako je Švedska prošla u globalnoj usporedbi. 

Zadnji izvještaj komisije treba biti predan švedskoj vladi krajem veljače 2022 godine. Prema preliminarnim analizama, komisija i akademija smatraju sljedeće:
- Švedska nije bila dovoljno pripremljena na početku pandemije,
- mnogi, i uglavnom stariji pojedinci, su umrli jer su prvobitne mjere bile prelake i prekasne,
- premalen broj ljudi je testiran tijekom prvih mjeseci virusa,
- u Švedskoj se maske generalno nisu koristile u dovoljnoj mjeri,
- društvo je trebalo skroz "zatvoriti" za vrijeme kraćeg perioda. 

Komisija za koronu smatra, između ostalog, da su "jače restrikcije" na početku pandemije mogle dovesti do manjeg broja bolesnih i mrtvih poput situacije u drugim nordijskim zemljama. Zbog broja mrtvih komisija smatra da strategija nije bila uspješna.

Međutim, postoje i drugi argumenti, činjenice i zaključci oko strategije. Kako navodi politolog Olof Peterson, mišljenja da bi više restrikcija i oštrih mjera dovelo do boljih rezultata su fantazije "hobisociologa". On je kritičan prema stavovima akademije znanosti i komisije za koronu. Peterson navodi, na primjer, da su dobrovoljne i vlastite mjere kao i odgovornost pojedinca bile u skladu sa zakonom o zaraznim bolestima gdje se navodi da pojedinac ima dužnost spriječiti širenje bolesti.

Vladini stručnjaci u praksi smatraju da država nije trebala imati povjerenje u građane i da je umjesto toga trebala uvesti oštre mjere i zatvaranje društva. Prema Petersonu, komisija nije ustanovila da se Šveđani generalno nisu pridržavali mjera. Također, komisija i vladini stručnjaci nisu imali u vidu na primjer studije koje pokazuju da prisiljavanje i ograničenja dovode do lošijih rezultata i ponašanja u usporedbi sa slobodnijim mjerama i preporuka.

Glavni državni epidemiolog Anders Tegnell se također izjasnio u medijima oko strategije. On i njegov tim su naveli da mutacija Covid-19 virusa Omikron neće dovesti do generalne promjene strategije. Jedna od većih promjena je da će na primjer biti potrebno pokazati certifikat vakcinacije, ali samo na događajima koji obuhvaćaju više od 100 ljudi.

Tegnell smatra da je jedna od glavnih prednosti strategije što su osnovne i srednje škole bile otvorene što je omogućilo učenicima da nastave nastavu. Što se tiče problema oko strategije, Tegnell se slaže da je bilo problema u staračkim domovima i oko suradnje s regionalnim institucijama od strane državne zdravstvene organizacije, ali također naglašava kako treba imati na umu da je većina starijih Šveđana koji su umrli s koronom već imala druge bolesti i slabiji imunitet obrane.

Kako će se stvari oko strategije i rješavanja pandemije u Švedskoj odvijati dalje ovisi i o političkoj situaciji. Sljedeće godine su Švedskoj parlamentarni izbori i vladajuća Socijaldemokratska stranka je nedavno promijenila lidera. U odnosu na prijašnjeg premijera Stefana Lovena, koji se manje-više ponašao slobodarski i kao liberal kroz odlučivanje tijekom pandemije, nova stranačka liderica i premijerka Švedske Magdalena Anderson smatra se više poput političkog jastreba i oportunista. Njen stav i retorika oko na primjer oko narkotika, imigracije i kriminala idu u autoritarnom smjeru, tako da je pitanje kako će ona i njena nova vlada odlučivati oko zdravstva i pandemije tijekom sljedeće godine.

Razumijevanje situacije u Švedskoj je sljedeće. Točno je da su na početku pandemije napravljene greške i da se iz tog treba naučiti za sljedeći put. Istovremeno, koristiti takve greške za zagovaranje generalnih oštrih mjera, zatvaranja društva i uvođene manje ili više represivnih odluka jednostavno nije ni proporcionalno niti efikasno u odnosu na pandemiju.

Znači, autonomija pojedinca, demokracija i državne odluke zasnovane na struci uglavnom dovode do boljih rezultata u usporedbi s kombinacijom prisiljavanja pojedinca, autoritarnim mjerama i proizvoljnim državnim odlukama. Na taj način, ne samo da se postižu bolji rezultati već je stvar u tome da javne institucije ne moraju uvoditi nepotrebne mjere što se tiče ograničavanja, nadziranja i oštre kontrole stanovništva.