Vezani članci:
Zašto teorija da je korona zavjera globalista nema nikakvog smisla
Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj
Trudeau kakvog još niste čuli: 'Globalizacija je razočarala običnog čovjeka'
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
Vučetić savršeno opisao ironiju nacionalizma u Hrvata: ʼBore se za mitsko hrvatstvo, a zastupaju mitsko srpstvoʼ
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Američki konzervativci revidiraju povijest, pokušavaju progurati lude teze o Hitleru i nacionalizmu
Podsjetnik domoljubima: Ova država je protjerala više Hrvata nego srbočetnici i JNA
Macron: Nacionalizam je suprotstavljen domoljublju
Pernar širi mržnju protiv stranaca i stranog kapitala. Jesmo li stvarno ʼsluge na svojoj zemljiʼ?
Bi li Subašić manje vrijedio Hrvatskoj da je Srbin?
U Turskoj nacionalizam i dalje najmoćniji faktor u politici
Definitivni krah hrvatske nacionalističke utopije
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
Domoljublje nije nacionalizam (i zašto je to bitno razumjeti)
Autoritarne nacionalističke vlade - najveća prijetnja liberalnoj demokraciji
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Država generira mržnju, a slobodno tržište je lijek
Pernar opet pokazao da nema pojma o tržišnoj ekonomiji
Nacionalizam na lokalnom nivou nema smisla, a sadržaj je katastrofa
Ekonomisti strahuju da će protekcionizam usporiti globalni rast
Pupovac broji krvna zrnca: Nema dovoljno Srba među uhljebima?
Kako znati jeste li konzervativac?
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara
Je li Jordan Peterson klasični liberal? Hayek je na to pitanje dao možda najbolji odgovor
Mladi u Hrvatskoj su konzervativniji od svojih roditelja, a žene žele više države
Dragi konzervativci, ne terorizira vas liberalizam nego vrijeme!
Novo na Liberalu:
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade

Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla


Piše: Vladan Laušević
13.1.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla

Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla


Piše: Vladan Laušević
13.1.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

U srpnju prošle godine održana je Nacionalna konzervativna konferencija u Washingtonu. Za razliku od perioda prije 30 godina i washingtonskog konsenzusa kada su se promovirale ideje globalizacije, tržišne ekonomije i liberalizacije, ta konferencija je imala sasvim suprotan sadržaj – promociju nacionalizma i desničarskog kolektivizma.

Prema riječima inicijatora konferencije Yorama Hazonija, vrijeme je za "samostalnost od neoliberalizma, libertarijanizma i klasičnog liberalizma". Hazoni smatra da je liberalizam protiv ideje "slobodnih nacija" i da je Europska unija "liberalni imperij". No to su samo mitovi i pogrešno tumačenje prošlosti, kako navodi Dalibor Rohač u svojoj zadnjoj knjizi "In Defense of Globalism" gdje zagovara daljnji razvoj Europe i svijeta kroz slobodu, međunarodne institucije i kozmopolitički pogled na pojedinca.

Rohač je suradnik političkog instituta American Enterprise Institute (AEI) i ima povijest kao klasični liberal koji je kasnije postao liberalni konzervativac koji često piše o temama vezanim za globalizaciju, EU i međunarodne institucije. Njegova najnovija knjiga je prvenstveno usmjerena prema liberalima, konzervativcima i drugim političkim akterima s centra ili desnog centra da bi se lakše snalazili oko diskusija vezanih za europske, međunarodne i druge naddržavne institucije.

Kritika usmjerena protiv globalizacije, antiglobalizam i čvrsti euroskepticizam nisu nove pojave, ali ono što jest novo je da su kritičari danas manje povezani s lijevom političkom orijentacijom, a više s desničarskom orijentacijom.

Kako Rohač navodi, porast nacionalizma i desničarskog kolektivizma je povezan s nezadovoljstvom oko pogleda na migraciju, demokraciju i suverenitet. Istovremeno se prave velike greške jer raniji liberalni konzervativci postaju više autoritarni i traže budućnost u reakcionarnoj politici i mitovima društva i identifikacije. Naime, Rohač piše da se malo koje ideje oko globalnog vodstva (global governance) i funkcije međunarodnih institucija svode na uništenje demokracije i suvernosti na nacionalnim ili lokalnim nivoima. Globalizam, kao sistem policentričnog vodstva i institucionalnog razvoja svijeta, je zapravo povijesno povezan upravo s liberalnim, otvorenim i slobodnim društvima kojima su potrebne zajedničke institucije za rješavanje problema.

To se, na primjer, vidi u primjerima gdje su zemlje kao Švedska i Irska među najglobaliziranima dok su Sjeverna Koreja i Turkmenistan blizu romantike o potpuno suverenim državama.

Naime, globalizam se u svojoj osnovi zasniva na višeslojnom vodstvu i demokraciji gdje se suverenitet dijeli kroz institucionalne mreže, suradnje i integracije. Zbog toga su i poznati liberalni intelektualci poput Friedricha Hayeka zagovarali ideje europskog i međunarodnog federalizma, naročito u okviru ekonomije. Kroz svoju knjigu Rohač predstavlja nekoliko povijesnih primjera kao što je to bio slučaj Hanzanške unije gdje su gradovi poput Stockholma, Rige i Hamburga funkcionirali kao gradovi-države i surađivali oko trgovine i sigurnosti. Kako to Rohač navodi, globalizam i njegove povijesne paralele su starije pojave za razliku od suvremenih ideja država i nacija.

Jedna od glavnih poruka knjige je da se trebaju izbjegavati mitovi i pogledi u stilu da je nacionalna država neka posljednja etapa razvoja čovječanstva.

Kao pisac Rohač sebe vidi kao građanina Bratislave, Slovačke, Europe i svijeta, i na taj način argumentira za europsko domoljublje i kozmopolitički pogled na građanstvo. Prema Rohaču suprotnost nacionalizmu nije u prvu ruku imperijalizam već federalizam i baš zbog toga liberalniji i slobodarski desničari imaju alternativu u intelektualnoj debati kao i u angažiranju u političkim strankama.

Također, globalizam je na više načina zapravo globalni liberalizam koji se zalaže za ideje da zajedničke naddržavne insitucije djeluju kao doprinos "običnim ljudima". Razna istraživanja pokazuju da i pored rasta nacionalizma, negativizma i populizma, koji se predstavlja i u simbolici "Brexit and Trump", 2010-e su bile najbolje desetljeće u povijesti čovječanstva. Međunarodne institucije, europska suradnja i razne mreže između gradova su, i pored svih izazova s kojima su se susretale, igrale važnu ulogu za razvoj koji djeluje za radikalno smanjenje broja siromašnih ljudi.

No istovremeno, kako to navodi Rohač, upravo se zbog nužde daljeg razvoja razni problemi oko naddržavnih i međunarodnih instucija moraju rješavati. Kako to on smatra, međunarodne instucije poput Međunarodnog monetarnog fonda moraju se pridržavati ograničenih ovlaštenja da bi održale svoj legitimitet i ne dovodile do populističkih reakcija. U Europi je potrebno više decentralizacije vodstva i poštovanja principa supsidijarnosti (odgovarajuća odluka na odgovarajućem nivou). Buduće reforme su potrebne, ne samo zbog daljeg razvoja svijeta što se tiče ekonomije, ekologije i tehnologije, već i zbog problema na državnim i lokalnim razinama.

Tu se Rohač između ostaloga zalaže i za uvođenje sistema temeljnog dohotka da bi se na taj način lakše rješavali problemi oko socijalne države i siromaštva.

Rohačeva knjiga se sastoji od solidnog balansa gdje autor argumentira i protiv nacionalizma kao i protiv loših utopijskih ideja poput klimatske diktature i unitarne svjetske vlade. Na taj način Rohač daje važan doprinos trenutnoj debati koja se uglavnom održava u Europi i Americi. Nacionalizam i populizam, bez obzira na boju i karakter, nisu u stanju provesti rješenja koja su potrebna za globalne probleme i izazove. Zbog toga slobodarski i liberalni akteri imaju važnu odgovornost i ulogu da se budućnost čovječanstva odvija u uspješnom i dostojanstvenom smjeru.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.