Vezani članci:
Globalni strateg JP Morgana objasnio problem s carinama: 'Osim toga, dobre su'
Trumpov sjevernoamerički rat carinama nije postigao ništa
Ekonomska politika protekcionizma: 4 najčešća mita
Trump najavio carine Kanadi i Meksiku. Rand Paul: 'To znači manje trgovanja i veće cijene'
VIDEO Gost šokirao novinarku N1: 'Treba nam netko kao Javier Milei'
Trump najavljuje novi ured za ubiranje carina od stranih proizvođača. Ima li to smisla?
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Bastiat: Koja je svrha trgovaca?
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Laku noć, Hrvatska!
Skraćeno radno vrijeme trgovina povećava rizik od širenja zaraze koronavirusom
Nakon zabrane rada nedjeljom 80 radnika u najvećem podgoričkom trgovačkom centru već dobilo otkaz
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Novo na Liberalu:
Europsku uniju ne treba demolirati nego reformirati. Ovo je prijedlog od 6 točaka
Bajruši na respiratoru: Argentina izašla iz recesije, u prošloj godini BDP porastao 2 posto
Desničari izrabljuju djecu za svoje totalitarne mokre snove
Učitelji ove godine nemaju apsolutno nikakvog opravdanja za štrajk
Smije li poslodavac u Hrvatskoj uopće dati otkaz radniku?
Indeks ekonomske slobode: Hrvatska malo napredovala, ali u jednoj kategoriji je očajna
Tragedija u Makedoniji nam je podsjetnik da neke regulacije jesu potrebne
Lekcija iz Beograda: Vlada se ne ruši plesom i dobrom atmosferom
Bill Gates odustaje od klimatske prijevare. Kad će HDZ?
Rand Paul: Mali biznisi i radnici u mojoj državi boje se za svoje poslove zbog carina
Novinari sada tvrde da je virus 'pobjegao' iz laboratorija. Ima li to smisla?
Zastupnica FDP-a: Njemačkom upravljaju lijeve nevladine udruge, one određuju što se smije govoriti
Pinochetova ostavština i dalje ima presudni utjecaj na političke izbore u Čileu
Reason: Američka desnica napušta Misesove ideje
EU uvodi novi porez: EK priznaje da je štetan i nepotreban, novinari plješću
Dok Europljani bojkotiraju Teslu, švedski mirovinski fond baš sada masovno kupuje dionice
Liberalizam, suverenitet i međuovisnost - lekcije iz Brexita i Trumpizma
Marco Rubio prije 9 godina iznio zastrašujuće upozorenje o Trumpu: Kao da je govorio o sebi
Ugostitelj, kojeg je pravobraniteljica optužila za diskriminaciju, na sudu oslobođen krivnje
Za Hrvatsku bi bilo najbolje da SDP i Možemo što prije preuzmu vlast
Trump vratio kanadske Liberale iz mrtvih: Ovo je novi premijer
Možemosi, konzervativci i HDZ uvjereni: Država može dekretom suzbiti kockanje
Studija otkrila: DEI treninzi potiču ljude na neprijateljstva i zazivanje strogih kazni
Guverner Floride najavio referendum o ukidanju poreza na nekretnine
Nevjerojatna 'slučajna' veza Sorosa i USAID-a
Kako je Mussolini 1920-ih postao omiljeni diktator zapadnih medija
Način na koji EU planira financirati obranu je kriminalan
Orešković je nedavno pljeskala Milanoviću. Sad se zgraža nad onima koji plješću Trumpu
Bolje spriječiti nego liječiti: Inflacija
Globalni strateg JP Morgana objasnio problem s carinama: 'Osim toga, dobre su'

Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?


Piše: Mario Nakić
12.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?

Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?


Piše: Mario Nakić
12.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Intraindustrijska trgovina je danas sastavni dio svake međunarodne trgovine, ali je slabije zastupljena u manje razvijenim zemljama.

Kad je izašla vijest da je Vlada RH dogovorila s kineskom delegacijom da će Hrvati izvoziti mlijeko u Kinu, to je izazvalo veliko čuđenje. Index je objavio članak naslovljen: "Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a nema ga dovoljno ni za domaće tržište" u kojem su iznijeli podatke o sve većem uvozu mlijeka i sve manjem broju proizvođača mlijeka u Hrvatskoj.

Za prikupiti jeftine političke poene odmah se snašao Most, koji je promptno objavio post na Facebooku: "Obmanjujete ljude da ćete izvoziti mlijeko u Kinu, a nema ga dovoljno ni za Hrvatsku" uz izjavu njihove političarke Ružice Vukovac koja tvrdi da izvoz mlijeka u Kinu nije moguć jer je tijekom zadnjih 6 godina Hrvatska izgubila više od 85 posto obitelji koje su proizvodile "zdravo, hrvatsko mlijeko".

Uistinu, kako ćemo izvoziti u Kinu nešto što moramo uvoziti? Koji je smisao takve trgovine i kome je to isplativo? Je li uopće moguće proizvoditi za druge zemlje kad nemamo dovoljno niti za potrebe Hrvatske? Tko će proizvoditi mlijeko za Kineze ako je u Hrvatskoj sve manje stočara?

Ova pitanja ćete si postaviti samo ako ne razumijete kako međunarodna trgovina funkcionira i koja je svrha države u njoj, a koja proizvođača. No, ako ste si postavili ta pitanja, utješit ću vas da ste vjerojatno dio velike većine jer u Hrvatskoj, nažalost, ljudima kronično nedostaje osnovno razumijevanje tržišne ekonomije i elementarnih ekonomskih zakona. Zato ću vam probati približiti odgovor što je jednostavnije moguće.

Kina je među najvećim izvoznicima ručnih satova u svijetu. Godišnje izveze u druge države diljem svijeta satove ukupne vrijednosti između 2 i 3 milijarde dolara. U isto vrijeme, Kina je među najvećim uvoznicima ručnih satova u svijetu. Godišnje uveze otprilike jednaku vrijednost ovih proizvoda kao što i izvozi. Sad bi u Mostu pitali: kako to?

Sjedinjene Države su najveći izvoznik oružja u svijetu. Između ostalog oružja, prodaju i izvoze pištolje. SAD također uvozi oružje iz drugih zemalja, pa tako je Hrvatska jedan od glavnih izvoznika pištolja u SAD. Most bi opet pitao: kako to?

Odgovor vam je vrlo jednostavan: ne trguju države nego proizvođači, trgovci i potrošači. Uloga države je samo da ukloni barijere (koje je država prethodno sama postavila) kako bi omogućila slobodni protok robe preko granice. Potrošači nisu homogena skupina, razlikuju se po ukusima, ciljevima, željama i kupovnoj moći.

Netko će htjeti kupiti ručni sat koji je jeftiniji, a netko drugi će gledati na kvalitetu. Velika većina pritom uopće se neće obazirati na zemlju porijekla. Ako će vam proizvođač iz neke druge zemlje ponuditi proizvod baš po vašem ukusu, koji cjenovno odgovara baš vašem džepu, vi ćete kupiti taj proizvod bez obzira što slični proizvod proizvodi možda vaš susjed.

Ovaj fenomen u ekonomiji, kada država uvozi iste vrste dobara i usluga koje sama proizvodi i izvozi, zove se intraindustrijska trgovina i riječ je o relativno novoj pojavi, s obzirom da su do druge polovine 20. stoljeća države imale veće trgovinske barijere i dobro pazile da se ne uvozi ništa što se u njima proizvodi. Međutim, kako su se trgovinske barijere uklanjale, tako se širila intraindustrijska trgovina i ona danas postoji u svim državama svijeta, s time da je puno zastupljenija u razvijenijim i bogatijim državama (to objašnjava otkud toliko čuđenje u Hrvatskoj).

Ekonomisti Cameron Thies i Timothy Peterson su početkom ovog desetljeća taj fenomen dublje istražili i došli do zaključka da postoji velika razlika među zemljama prema njihovom stupnju razvoja, ali i među samim potrošačima unutar iste države. Obitelji s boljim prihodima sklonije su kupovati stranu robu koja se proizvodi i u njihovoj zemlji od obitelji s niskim primanjima.



Izvor: The Atlas

Ako sad to preslikamo na vijest o dogovoru između hrvatske i kineske vlade o izvozu našeg mlijeka u Kinu, onda nam postaje jasno da nema ništa čudno u tome. Države su samo uklonile barijere koje su postojale za tu trgovinu. Koliko će Hrvatska izvoziti mlijeka u Kinu ovisi o potražnji kineskih potrošača za našim mlijekom i, naravno, mogućnostima hrvatskih stočara da to proizvedu po njima prihvatljivim cijenama. Ne mogu tu ulaziti u detalje jer ne znam detalje, ali ideja da bi Hrvatska trebala opskrbiti cijelo kinesko tržište mlijekom je suluda. Za nas bi ovo trebala biti dobra vijest.

To što je posljednjih godina smanjen broj stočara u Hrvatskoj je sasvim logična posljedica ulaska RH u EU. Hrvatski stočari su navikli na državni protekcionizam i zatvorene granice, na "prednost" na domaćem tržištu itd. Proizvodilo se u malim farmama i sa slabom tehnologijom. Kad se Hrvatska otvorila EU tržištu, pojela ih je konkurencija. Država tu nije mogla napraviti apsolutno ništa. Opstali su oni koji vrijede i koji mogu konkurirati na žestokom EU terenu. Otvaranje vrata kineskog tržišta, koje je zaista ogromno, može samo pomoći da se poveća broj stočara i da oni više ulažu u proizvodnju. Jer će im se otvoriti sasvim novo tržište. Mostovci ne razumiju da broj stočara nije fiksan i da broj krava nije fiksan, da se proizvodnja po potrebi može povećati, a to se događa upravo ovakvim otvaranjem međunarodne trgovine.

Hrvatska će i dalje uvoziti mlijeko iz drugih zemalja zato što je ono očito mnogim hrvatskim kupcima prihvatljivo, bez obzira koliko proizvodili u Hrvatskoj. To ne bi trebalo imati nikakve veze jedno s drugim. I uvoz i izvoz je dobar, trgovina je dobra stvar jer dokazano povećava bogatstvo naroda, životni standard građana. Uvijek je bolje kad imamo više nego manje izbora. Zato ne vidim smisla u takvim populističkim forama poput one Mostove, kojom još više zatupljuju ionako već ekonomski nepismeno stanovništvo RH.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.