Vezani članci:
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Ivo Ivić i Index šire neutemeljeni strah od stranih turista
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Turizam kao žrtva birokracije i diplomatskog rata
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Prepustite testiranje privatnom sektoru, to bi ubrzalo proces i ljudi ne bi morali satima čekati u redu
Što je Hrvatska učinila da naljuti Kurza?
Hrvatski iznajmljivači i ove godine rasturili na nagradama agencije Booking.com
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?
Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?
Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima


Piše: Branimir Perković
Photo: Iznajmljivači.hr
30.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima

Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima


Piše: Branimir Perković
Photo: Iznajmljivači.hr
30.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Posljednjih 10 godina turizam raste na globalnoj razini i na Mediteranu. Kako se povećava stanovništvo s dobrim materijalnim uvjetima, povećava se i potražnja za destinacijama.

Svima je jasno da gospodarstvo Republike Hrvatske uvelike ovisi o turizmu, a ta ovisnost iz godine u godinu postaje sve veća. To je industrija u kojoj Hrvatska ima izrazitu komparativnu prednost u odnosu na većinu drugih zemalja i relativno je lakše biti "jak" u njoj nego u ostalim industrijskim granama. Iako turizam u Hrvatskoj ima puno strukturalnih problema, posebice preveliku sezonalnost koja ograničava mogućnost da se efekti turizma prelijevaju na druge industrije i premali udio hotelskog smještaja koji zbog toga što ostvaruje bolju popunjenost i ima nešto manju sezonalnost od apartmanskog smještaja još više negativno utječe na tu sezonalnost, ipak je blagoslov koji značajno popravlja ekonomsku sliku države.

Tolika ovisnost o turizmu je stvorila društveni strah od propasti turizma zbog nekih vanjskih šokova na koje se ne može utjecati (rat, teroristički napad, prirodna katastrofa itd.) što će ozbiljno ugroziti ostatak gospodarstva, osobne dohotke i državni proračun. Ukratko, prouzrokovati nacionalnu ekonomsku krizu. Građani RH su svjesni da Hrvatska pretjerano ovisi o turizmu, puno više od usporedivih turističkih zemalja Mediterana, da je ostatak gospodarstva relativno slab i ne može amortizirati ni blage šokove u turizmu, a kamoli veće, i to stvara permanentni društveni strah od "loše sezone". Zbog toga se svake godine grozničavo prebrojavaju automobili koji ulaze u državu, propitkuje cijena kave na Stradunu, gleda se vremenska prognoza i moli za mir u susjednim državama.

Dio građana, revoltiran lošim stanjem u ostatku ekonomije, neefikasnim i korumpiranim pravosuđem, katastrofalnim birokratskim aparatom, političkom bezidejnošću, lošim stanjem u zdravstvu i obrazovanju te na kraju valom iseljavanja iz države, u turizmu vidi problem a ne blagoslov. Smatraju da rentni prihodi od turizma koji pune budžete građana i države omogućavaju političkim vlastima i građanima za životare na "lakom novcu" od turizma koji destimulira državu i društvo da traže korjenite socio-ekonomske promjene koje bi preokrenule loše politike koje se provode. Smatra se da turizam omogućuje bolji i lagodniji život nego što je to realno za državu na razini razvoja kao Hrvatska i da je turizam jedini sektor gospodarstva koji funkcionira.

Prihodi od turizma smanjuju društveni pritisak prema reformama i tako sprječavaju da Hrvatska postane moderna i funkcionalna država. Ti argumenti imaju svoju težinu, ali ipak pojednostavljuju kompleksniju sociopolitičku stvarnost. Kao kontraargument se može ponuditi primjer Slavonije, koja nema turističku rentu, a opet nema pritisaka prema sveobuhvatnim reformama koje bi pokrenule gospodarstvo.

Strahovi o krahu turizma su sasvim neosnovani. Uvijek postoje kratkoročni rizici, ali dugoročno je budućnost turističkog sektora svijetla.

Broj turističkih dolazaka raste globalno usporedno s bogaćenjem zemalja u razvoju i relativnim pojeftinjenjem međunarodnih putovanja uslijed novih tehnologija. To znači i da se na globalnom turističkim tržištu pojavljuju novi konkurenti koji žele uzeti svoj dio kolača, ali globalni rast turističkih dolazaka raste dovoljno brzo da podrži rast i novih i starih turističkih destinacija.

Godine 2018. je bilo 1,4 milijarde turističkih dolazaka u svijetu što je rast od 6% u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Svjetske banke 2008. bilo je manje od 1 milijarde turističkih dolazaka u svijetu, a otad se broj smanjio samo u prvoj godini svjetske financijske krize, 2009., da bi potom snažno rastao svake godine do današnjih 1,4 milijarde. Jako malo industrija ima toliko snažan i stabilan rast pa izgleda da su strahovi o "nestabilnom turizmu" sasvim neopravdani.

Prošle godine najveći rast su imala tržišta Bliskog istoka (10%) i Afrike, ali su Azija i Europa imale respektabilan rast (6%). Slabiji rast od svjetskog prosjeka su zabilježile Sjeverna Amerika (4%) i Južna Amerika (3%) dok su Srednja Amerika i Karibi imali pad od 2%. Za Hrvatsku je važno naglasiti da je unutar Europe tržište Mediterana ostvarilo nešto bolji rast od ostatka kontinenta (7%).

Za 2019. se predviđa globalni rast od 3 do 4%, ali sasvim je moguće da bude i snažniji od očekivanja kao što je to bio slučaj u prošloj godini.

S obzirom na turističke trendove, predviđa se jačanje zdravstvenog turizma, avanturističkog turizma i multigeneracijskog putovanja. Savjetuje se ponuđačima turističkih usluga da uzmu u obzir dugoročno starenje svjetskog stanovništva i sve veću važnost pustolovnog turizma. Ako turističke destinacije i kompanije žele ostati konkurentne, moraju se prilagoditi tim dugoročnim trendovima.

Svijetla budućnost turističkog sektora je dobra vijest za Hrvatsku, ali stari strukturalni problemi ostaju. Hrvatska treba smanjiti sezonalnost turističkih dolazaka, povećati udio hotelskog smještaja, diverzificirati ponudu i pratiti svjetske demografske, ekonomske i političke trendove da bi na vrijeme reagirala na promjene. Bitno je naglasiti da turistički sektor u Hrvatskoj ima isti problem kao i ostatak gospodarstva u vidu pretjeranog poreznog opterećenja, što dobrim dijelom poduzetnike tjera u apartmanizaciju gdje su porezi manji, što turističku djelatnost u Hrvatskoj čini manje konkurentnom u odnosu na države u okruženju.

Na turističkoj karti svijeta nastaju nove destinacije koje nastoje uzeti svoj dio tržišta. Da bi se stare turističke destinacije uspješno othrvale gubitku udjela u svjetskim turističkim dolascima, moraju se ujediniti u regionalne klastere i zajednički nuditi svoje usluge. U protivnom će nova konkurencija iz većih država Azije preoteti njihove goste.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.