Piše: Mario Nakić
17.2.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3
Piše: Mario Nakić
17.2.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3
Populizam u našim medijima nema granica. Razina razumijevanja osnova tržišne ekonomije u našem narodu je izrazito niska i baš zato bi masovni mediji trebali pomoći u toj izrazito bitnoj edukaciji. Međutim, što ako i novinari ne razumiju isto? Onda imamo još veći problem, a to je širenje neznanja, dezinformacija ili potpuno pogrešnih teza.
Tako je jučer na Index-u objavljen članak u kojem su usporedili irsku i hrvatsku minimalnu plaću propisanu zakonom i što se za nju može kupiti. Cijela ova teza je postavljena na pogrešnim premisama i vodi u totalno krivom smjeru, a tekst završava zaključkom kako "je hrvatska minimalna plaća itekako mala, i u apsolutnom i u relativnom iznosu".
Za početak treba imati na umu da Irci primaju neto plaću bez doprinosa za zdravstveno osiguranje koje onda, ukoliko nemaju drukčije ugovoreno s poslodavcem, moraju sami posebno uplaćivati ako žele biti zdravstveno osigurani. Taj je model puno pošteniji, pravedniji i kvalitetniji od našeg, ali to trebamo imati na umu kad uspoređujemo neto plaće.
Druga stvar, još važnija, jest da visina minimalca nema veze s tržišnim ekonomskim zakonima, to je politička odluka. U zemljama poput Irske, gdje je nezaposlenost niska, minimalac ne igra apsolutno nikakvu ulogu jer radnik može u svakom trenutku lako pronaći drugi posao pa poslodavci ne mogu spuštati radničke plaće ispod tržišne razine jer bi u tom slučaju izgubili radnike. Kao što se radnici bore na tržištu za svoja radna mjesta, tako se i poslodavci na tržištu bore za što kvalitetniju radnu snagu. Drugim riječima, i da minimalca u Irskoj nema, plaće bi bile na istoj razini kao danas.
Razlog zbog kojeg većina zemalja u svijetu ima zakon o minimalnoj plaći jednostavno je političke prirode. Političari se tako prikazuju kao borci za radnička prava i oni koji štite radnike od izrabljivanja, a to je samo maska jer radnike štiti tržište i konkurencija među poslodavcima. I da u Irskoj nema minimalca, radnici bi jednako dobro živjeli. Dobar je primjer Švicarska gdje država ne propisuje minimalac, a Švicarci imaju najbolju prosječnu plaću u Europi.
U zemljama poput Hrvatske, gdje je nezaposlenost visoka, minimalac ima ulogu u gospodarstvu, ali onu negativnu, štetnu. Kod nas je minimalac očito propisan previsoko, a ne prenisko kao što neuki novinari Index-a tvrde, jer da je prenizak nezaposlenih praktički ne bi ni bilo! Index upozorava kako više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj radi za minimalac u neto iznosu 2.621 kunu, ali zaboravlja da ima puno više onih koji ne rade, dakle pravi minimalac je 0 kuna. Masa nezaposlenih našla bi svoj prvi posao puno lakše da minimalca nema.
Koliko je usporedba minimalaca besmislena dovoljno govori podatak da je u Češkoj, koja ima minimalac oko 20 posto niži od Hrvatske, nezaposlenost 4 posto (najniža u Europskoj uniji), a prosječna plaća im je veća od Hrvatske (oko 1.000 eura neto). Osim toga, češka stopa siromaštva je 9 posto dok je hrvatska 21 posto. A kad bismo usporedili visinu minimalca u Hrvatskoj i Češkoj i što se sve za taj novac može kupiti, ispalo bi da je kod nas bolje. Shvaćate li sad besmisao teze o minimalcu? To uopće ne bi trebala biti tema.