Jedan od najboljih primjera kako politike dobrih namjera mogu prouzrokovati mnogo štete je minimalna plaća. Proponenti podizanja minimalca smatraju da će to pomoći siromašnima. Kad bismo pucketanjem prstima mogli odjednom učiniti siromašne bogatima, ne bi bilo razloga za protivljenje. Nažalost, u realnom svijetu gdje bogatstvo ovisi o volumenu ekonomskih aktivnosti i produktivnosti članova društva, to nije moguće.

Minimalna plaća (ili kod nas popularno nazvan "minimalac") je zakonski minimum koji poslodavac mora isplatiti radniku. U Hrvatskoj ju određuje vlada, a odnosi se univerzalno na sve poslove i sektore. Takav zakon nemaju sve zemlje. Švicarska, Austrija i sve skandinavske zemlje ga nemaju. Umjesto toga, oslanjaju se na kolektivne ugovore između radničkih sindikata i udruga poslodavaca, a oni se potpisuju za svaki sektor posebno i ne odnose se na manje gospodarske subjekte. To se pokazalo puno učinkovitijim modelom zaštite radničkih prava od univerzalnog minimalca koji određuje vlada, ali usprkos tome ogromna većina država u svijetu ipak ima zakon o minimalcu poput Hrvatske.

U SAD-u minimalac se određuje na čak tri različite razine: imaju minimalac na federalnoj razini koji iznosi 7,25 dolara po satu. To je suma koja je danas relativno niska i ne predstavlja ozbiljnu opasnost za gospodarstvo jer skoro nitko ne radi za tako nisku plaću. Ali većina saveznih država ima svoj minimalac koji ne smije biti niži od federalnog. Povrh toga, okruzi i gradovi mogu odrediti minimalac još viši od državnog, ako njihove vlasti odluče, za gospodarske subjekte sa svoga područja.

Kalifornija, najmnogoljudnija država u SAD-u, poznata je po svojim politikama koje Amerikanci nazivaju "progresivnima", a zapravo je riječ o izrazito lijevim politikama. Demokratski guverner Gavin Newson potpisao je 2023. zakon koji nalaže restoranskim lancima s više od 60 jedinica u SAD-u, da svojim zaposlenicima u Kaliforniji moraju isplaćivati najmanje 20 dolara po satu. To je bilo prilično ekstremno povećanje jer dotad je za ugostiteljski sektor u Kaliforniji minimalac iznosio 16 dolara.

Kakvi su rezultati ovog "progresivnog" zakona? Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER) objavio je istraživanje posljedica i rezultata upravo tog kalifornijskog zakona na ugostiteljski sektor i radna mjesta. Istraživanje potpisuju profesori ekonomije Jeffrey Clemens, Jonathan Meer i Olivia Edwards.

Oni su otkrili da je tijekom ove dvije godine, otkad je zakon na snazi, zaposlenost u restoranima brze prehrane u Kalifoniji pala za 2,64 posto, dok je u ostalim industrijama, onima koje nisu pokrivene tim zakonom, zaposlenost porasla 0,58 posto. Na području cijelih Sjedinjenih Američkih Država, u istoj toj industriji restorana brze prehrane, u isto vrijeme zaposlenost je neznatno porasla.

Autori istraživanja procjenjuju da je negativni utjecaj povećanja minimalca na zaposlenost u industriji brze hrane između -2,3 i -3,9 posto (u usporedbi s ostalim državama SAD-a koje nisu imale povećanje minimalca u tom sektoru). Ukupno je izgubljeno 18.000 radnih mjesta.

To je prilično velika brojka ako uzmemo u obzir činjenicu da je zakon ograničen na dio jednog sektora - samo na restorane koji imaju više od 60 jedinica u SAD-u.

Ovo nedavno istraživanje još je jedan čavao u lijesu argumentacije za povećanje minimalca. Metastudija iz 2022., čiji su autori David Neumark i Peter Shirley, zaključila je da je "jasan negativni utjecaj povećanja minimalca u većini provedenih istraživanja kroz povijest".

Kako objašnjava Peter Jacobsen, profesor ekonomije u članku za Daily Economy, iza ovog konzistentnog trenda koji se pokazuje u nizu istraživanja minimalca stoje osnove ekonomije: "Kad vlada odredi minimalnu plaću iznad onoga što biznis može zaraditi, onda to ima dva primarna učinka - povećava se broj ljudi koji žele raditi taj posao i smanjuje se broj onih koje poslodavac želi zaposliti".

Zašto su onda zakoni koji povećavaju minimalac toliko popularni, zašto ih političari svejedno rado uvode iako vjerojatno jesu svjesni negativnih posljedica? Prema Jacobsenu, to je zbog populizma. Političari sa svih strana političkog spektra žele pokazati da čine nešto "dobro za malog čovjeka", a podizanje minimalca uvijek zvuči dobro.

Ovo je jedna od onih situacija koje se mogu zaključiti poznatom narodnom izrekom: "Put u pakao popločan je dobrim namjerama".