Vezani članci:
Osnivanje sindikata nije ʼpobjeda radnika, poraz Amazonaʼ
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Kako vas nije sram?
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Demokratski ciklusi reketarenja
Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika
Zašto sindikat štiti piromane?
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Čemu tolika ksenofobija?
Jesu li poduzetnici prevarili hrvatskog radnika?
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila
Sever će morati prihvatiti da radnik i poslodavac nisu sukobljene strane
Državno financiranje Novosti je kršenje slobode govora
Plenković pristao na uvjete sindikata koje je drugi sindikat ocijenio nerealnima
SAD: Vrhovni sud proglasio obavezno članstvo u sindikatu protuustavnim
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ


Piše: Mario Nakić
Photo: Facebook
13.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ

Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ


Piše: Mario Nakić
Photo: Facebook
13.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Već sam se pitao kad će se početi javljati djelatnici u prosvjeti koji se ne slažu s politikom njihovog sindikata te koji shvaćaju da su mnogi sindikalni zahtjevi neopravdani i nerealni za hrvatske prilike. Počelo se i to događati.

Učitelji u osnovnim i srednjim školama pod velikim su pritiskom kolega, što je očito iz ove priče jedne nastavnice koja je anonimno dala izjavu za Glas Slavonije. Tvrdi da doživljava mobing na poslu i da joj prijete otkazom samo zato što ne podržava štrajk.

"Koliko ljudi nema gdje živjeti, što jesti, koji su blokirani i deložirani iz vlastite kuće, osiromašeni i koji bi mogli štrajkati, a ne štrajkaju. O njima se ne razmišlja. I zbog toga se sramim, kaže nastavnica koja je izazvala ogorčenje kod svojih kolega."

Sveučilišni profesori imaju veću slobodu pa mogu javno izreći svoje mišljenje i ako ono nije popularno u prosvjetnim krugovima. Velimir Srića, profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb i gostujući profesor na kalifornijskom UCLA-u, nakon 30 godina članstva ispisao se iz Sindikata znanosti.

U svome podužem statusu na Facebooku opisao je razloge iščlanjenja kao odgovor na pitanje Vilima Ribića koji je njegovom odlukom o napuštanju bio "šokiran".

"Glavni razlog mog protestnog izlaska leži u činjenici da sindikati ovih dana svojim djelovanjem upropaštavaju povijesnu šansu da bitno pozitivno utječu na potrebne promjene u obrazovanju i znanosti. Danas je najlakše u Hrvatskoj organizirati neki sitni protest. Ljudi su beznadni i ljuti, nije ih teško pokrenuti PROTIV, ali pitanje je kako to dugoročno iskoristiti za iniciranje tako potrebnih promjena. Političke stranke ne mogu, sve im manje ljudi vjeruje. Mediji ne, iz sličnog razloga. Big business također, jer je i njega javnost uglavnom 'pročitala'. Ostali su neorganizirani 'nezavisni intelektualci' (što je oduvijek bila beznadna kategorija) i organizirana, takozvana 'radnička klasa' u sindikatima.

A što oni rade? Štrajkaju zbog neke sitne birokratske nepravde u koeficijentima i još sitnije materijalne koristi iskazane kroz 6,11%. Vlada je politički krhka, javnost nezadovoljna, situacija je zrela za suštinske promjene, no za njih treba vizija, a ne činovnička aktivnost korištenja prave prilike za krive ciljeve...

...Hrvatska je dobila politokraciju, odnosno vlast novokomponiranih političkih struktura (u koju se sindikat, nažalost, lijepo uklapa, ponašanjem većine svojih čelnika) i plutokraciju, odnosno koncentraciju moći u rukama bogatih. Na to se skladno nadogradila tradicionalna bolest ovih prostora, birokracija, odnosno vladavina činovnika. U takvom okruženju važno je imati pravu viziju i zalagati se za prave ciljeve, a oni nisu i ne smiju biti u sferi materijalnog (kad se stvari poslože, taj se dio riješi sam po sebi) nego u sferi konceptualnog.

Dvije ključne riječi promjene za koju se danas valja boriti jesu i trebale bi biti: idealizam i meritokracija. Umjesto toga sindikati se bore za materijalizam (sramotnih 6,11%) i uravnilovku (svima na istom birokratskom položaju isti koeficijenti; i znanstveniku (profesoru) koji je nobelovac i onom koji radi štetu u sustavu).

Pravi problemi položaja i stanja našeg obrazovanja i znanosti odavno nisu u novcu nego u idejama i vrijednostima. Npr. problem zaostajanja našeg obrazovnog sustava nije u plaćama nastavnika, njihovom opterećenju ili broju učenika na jednog nastavnika. U našim osnovnim školama taj je broj ispod 13 što je bolje od prosjeka EU (15,5), dok u našim srednjim školama na jednog nastavnika dolazi 11 učenika (za EU taj je broj 12,2). Istodobno, Hrvatska ima jednu nepismenu osobu na 100 stanovnika, dakle četrdesetak tisuća. Da je problem mentalitet, jasno je i iz činjenica da svake godine dobivamo 300 do 500 novih doktora znanosti dok u roku diplomira svega 7% upisanih studenata, a uopće diplomira tek 30-ak posto. Istovremeno sveučilištima vlada birokratska i negativna kadrovska selekcija.

Na primjer, i ja sam znanstveni savjetnik, redovni profesor u trajnom zvanju sa preko 100 objavljenih knjiga (10 na engleskom), gostujući profesor u SAD i Kini, keynote speaker na međunarodnim konferencijama, omiljen među studentima, a imam ISTI KOEFICIJENT kao kolega koji je objavio pet-šest znanstvenih članaka (od toga četiri u koautorstvu), studenti ga ne trpe, a jedva natuca neki strani jezik. Slično je u školama gdje isti koeficijent ima nastavnik čiji učenici svi uspijevaju na maturi i onaj kod kojeg 80% na njoj padne. Iz oba se primjera vidi da je borba za koeficijente ništa drugo nego elementarna glupost jer je izvađena iz konteksta načela na kojima se njihovo definiranje i birokratska primjena zasnivaju...

...Izvesti ljude na ulicu danas je u Hrvatskoj imperativ broj jedan. Bez snažnog javnog pritiska, poput onog u Parizu, Čileu, Hong Kongu ili Iraku, naše okoštale birokratske strukture vlasti i korumpirane političke elite još desetljećima neće dopustiti nikakve korjenite reforme, osim, kao do sada, sitne kozmetičke zahvate. Sindikati bi mogli biti nositelji i promicatelji tog procesa, ali prvo moraju počistiti vlastiti prag, promijeniti vizije i ostarjele vizionare, previše zadovoljne svojim sinekurama i foteljicama. Umjesto za sitne materijalne interese od 6,11% i tugaljive birokratske gluposti koja se zove koeficijenti složenosti posla, u prvi plan valja staviti ideje borbe protiv materijalizma, politokracije i birokracije u obrazovanju i znanosti. Kad to sindikati urade, možda ćemo svi stati iza njih i izaći na ulice. Dotle, bojim se da će se još mnogi, poput mene, iščlaniti", napisao je prof. Srića.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.