Ekonomisti se jako često međusobno ne slažu i inače su vrlo podijeljeni po ideološkoj i političkoj liniji, ali jedna je stvar oko koje se ogromna većina educiranih ljudi na tom području slaže - a to je pitanje slobodne trgovine i protekcionizma. Još od Adama Smitha, ekonomisti se u velikoj većini, bez obzira s koje strane političkog spektra dolazili, slažu da je slobodna trgovina, kako unutar nacije tako i međunarodna, superiorna za ljudski i ekonomski razvoj u odnosu na protekcionizam.
Stoga ne čudi da su potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji uporno pokušava nametnuti trgovinski rat ostatku svijeta, naišli na neodobravanje struke. U najnovijem pokušaju da spriječe globalnu katastrofu, 24 ekonomska znanstvenika - uglavnom sveučilišnih profesora, višestruko nagrađivanih autora među kojima su i nobelovci - sastavila su javno pismo upućeno američkoj javnosti, nazvano "
Deklaracija o trgovini i carinama: Izjava o principima američkog prosperiteta".
"Prosperitet Amerike danas je, kao što je uvijek bio, ukorijenjen u načelima poduzetništva i dobrovoljne ekonomske razmjene. 250 godina Sjedinjene Američke Države pokazivale su svijetu da će ljudi kojima je ostavljena sloboda da inoviraju i proizvode za sebe i za sve koji s njima trguju uživati u sve većem izobilju, višem životnom standardu i većoj sigurnosti - i gospodarskoj i vojnoj", započinje ova Deklaracija. Među autorima potpisani su nobelovci Vernon Smith i James Hackman, zatim Deirdre N. McCloskey, Donald J. Boudreaux, Peter J. Boettke i mnogi drugi.
"Otkako je preuzela dužnost 2025., Trumpova administracija usvojila je visoke zaštitne carine jednostranim izvršnim dekretima. Ove su mjere unijele nesigurnost i kaos u globalnu ekonomiju zbog nevjerojatno fluktuirajućih stopa i redoslijeda koji se neprestano mijenja. Kumulativno, nameću najveće povećanje poreza na trgovinu u gotovo jednom stoljeću. Zagovornici carina te mjere prikazuju kao činove 'ekonomskog oslobođenja'. Umjesto toga, carine izvrću načela koja su započela doba ljudske slobode i prosperiteta pod vodstvom Amerike.
Očevi utemeljitelji SAD-a odbacili su davanje političkih usluga i nametanje merkantilizma. U svojim uputama delegatima iz Virginije na Kontinentalnom kongresu 1774., Thomas Jefferson ih je pozvao da se zalažu za pravo američkih kolonija na 'obavljanje slobodne trgovine sa svim dijelovima svijeta'. Dvije godine kasnije, Deklaracija o neovisnosti nabrojala je uzroke koji su te kolonije potaknuli na revoluciju, među njima i prosvjed protiv kralja Georgea III. 'zbog prekida naše trgovine sa svim dijelovima svijeta'", ističu u Deklaraciji.
Zatim upozoravaju kako su aktualne Trumpove politike rezultat "pogrešnog tumačenja povijesti naše nacije, pogrešnog razumijevanja trenutnog ekonomskog stanja naše nacije, pogrešno dijagnosticirane prirode ekonomskih bolesti i odbacivanja dugotrajnih i općeprihvaćenih početnih načela ekonomije".
"Neodoljivi ekonomski dokazi pokazuju da je sloboda trgovine povezana s višim prihodima po glavi stanovnika, bržim stopama gospodarskog rasta i povećanom ekonomskom učinkovitošću. Američko gospodarstvo je globalno gospodarstvo koje gotovo dvije trećine svog uvoza koristi kao inpute za domaću proizvodnju. Carine sadašnje administracije motivirane su pogrešnim shvaćanjem ekonomskih uvjeta s kojima se suočavaju obični Amerikanci. Predviđamo da će američki radnici snositi najveći teret ove pogrešne politike u obliku povećanja cijena i rizika od recesije.
Suprotno raširenim strahovima, trgovinski deficiti SAD-a nisu dokaz američkog gospodarskog pada ili nepoštene trgovinske prakse u inozemstvu. Niti ti 'deficiti' nanose štetu gospodarstvu SAD-a. Upravo je suprotno. Trgovinski deficiti SAD-a odražavaju veliko povjerenje globalnih ulagača u američko gospodarstvo. A ta ulaganja, zauzvrat, dodatno jačaju produktivno gospodarstvo - i potražnju za američkim dolarom.
Recipročne carinske stope kojima prijete i koje su Sjedinjene Države nametnule drugim zemljama izračunavaju se pomoću pogrešne i improvizirane formule bez temelja u ekonomskoj stvarnosti. Izračuni odstupaju od utvrđenih metoda za izračun recipročnih carina. Protekcionističke politike ove administracije ponavljaju katastrofalne pogreške Smoot-Hawleyeve carine iz 1930., kojoj se usprotivilo 1.028 ekonomista. Ti su znanstvenici shvatili da će protekcionističke carine izazvati uzvratni trgovinski rat, pogoršavajući na taj način Veliku depresiju koju su trebale riješiti. Stope koje podsjećaju na Smoot-Hawleyeve nameću se znatno integriranijem globalnom gospodarstvu, riskirajući sličan razoran ishod za obične Amerikance i danas", upozoravaju potpisnici.
