Vezani članci:
Istanbulska konvencija ne vrijedi milijardu kuna
Dan žena ili Valentinovo? Ili možda pokladna srida?
Na Dan žena treba slaviti zemlje koje su ženama dale istinsku ravnopravnost
U Saudijskoj Arabiji ženski robot ima veća prava od žena
Neki novinari pišu da je Tito prvi dao ženama pravo glasa. Koliko ima istine u tome?
UN se sprda ženama: Pogodite koga su izabrali u Odbor za ženska prava
Razlika u plaći između muškaraca i žena je laž
Ako pobačaj bude zabranjen, zahvalite to ovakvim aktivisticama
Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena
Brazilke i Argentinke traže pravo da sunčaju grudi u javnosti
Saudijski princ predlaže: 'Krajnje je vrijeme da ženama dopustimo da voze'
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
EU: Žene čine većinu zaposlenih u znanosti i tehnologiji - velike razlike između istoka i zapada Europe
Već najmanje dva istraživanja dokazala da covid mjere disproporcionalno štete ženama
Zastupljenost žena među kandidatima najslabija u HDZ-u, SDP-u i Domovinskom pokretu
Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Mladi u Hrvatskoj su konzervativniji od svojih roditelja, a žene žele više države
Zašto žene ne glasaju za feminističke stranke?
Na ljevici se vodi građanski rat za ženski WC: Feministice protiv trans aktivista, padaju uvrede, prijeti se gulazima
Zašto je u Hrvatskoj premalo žena poduzetnica i kako to promijeniti?
HINA opet obmanjuje javnost: Razlika u plaći između muškaraca i žena
Hrvatska ratificirala IK pa brutalizirala nasilje nad ženama
Što je društvo liberalnije, razlika u plaći između muškaraca i žena je veća
Žene, gdje ste?
Žene u Hrvatskoj žrtve su vulgarnih napada, a svatko brani ʼsvojeʼ
FIFA traži od medija da diskriminiraju zgodne žene
Zašto lijevi mediji ne vole žene u politici?
Feministice trebaju prihvatiti činjenicu da ih ogromna većina žena ne podržava
Muškarci su žrtve ubojstva u 76% slučajeva
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Zaboravite kvote: Ženska prava počivaju na jakoj ekonomiji i slobodama


Piše: Željka Babić
1.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zaboravite kvote: Ženska prava počivaju na jakoj ekonomiji i slobodama


Piše: Željka Babić
1.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ja sam željela biti astronautkinja, a moji su to oduševljeno podržavali. Bila sam odgajana da mogu sve što poželim. Zapravo ne, pitanje što ja kao žena mogu ili ne mogu nikad se nije postavilo. To se uzimalo kao razumljivo samo po sebi. I tako ja živim, tako odgajam djecu. Da budu što god žele biti.

Moji su se klinci neki dan toliko čudili ideji da negdje u Saudijskoj Arabiji žene ne smiju voziti, da ne mogu ići u školu ili da moraju imati pratnju muškarca na cesti da je to bilo komično. Potpuno komično: "Što?! Kak?! Ček? Zašto?!". Bili su zbunjeni. Čak sam se i ja začudila kako su u ovoj malo ludoj sredini ti klinci ostali toliko naivno slobodni. Ta ideja im je bila jednostavno neuhvatljiva.

Meni je smiješno, npr. kad se priča o nekim preprekama pred ženama da uđu u politiku. Stvarno? Iz moje perspektive, jedva sam se obranila od ulaska ovdje i ondje u ovih dvadeset godina odraslog života. Doista. Više puta sam imala priliku ući tu, ući tamo, stati ispred ovih i onih. Ali, ja nisam tamo – jer neću. No, možda je moje iskustvo plod upravo tog – „mogu“ stava. Ako gledaš u pod i čekaš da te netko prozove i kaže da smiješ, kojom politikom bi se ti bavila? Connect the dots.

Ja ne želim biti u politici, ne želim bijesnu karijeru jer neću. Poznajem fantastične žene koje sve to jesu, jer žele i nikad nisam čula da one to nisu mogle jer su žene. Ma možeš. Gdje god dođeš, ako zasučeš rukave i imaš sjajne i provedive ideje, dobro si došla svugdje, ali uspjeh je moguć samo tamo gdje ti je sredina vrijednosno bliska, ako ti se s njima sviđa raditi i ako tu vidiš svoje mjesto. Jedina garancija slobode, pa tako i ženske slobode, je zdravo društvo i zdrava ekonomija s puno izbora gdje svatko može naći mjesto za sebe i u kojem možeš riskirati da odeš drugdje, da pronađeš bolje mjesto za sebe ako ti se firma u kojoj radiš čini prezatucana ili dosadna ili ti jednostavno ne odgovara. Nitko ne može biti slobodan kad je ucijenjen ostati gdje jest, jer drugog posla nema, pa taman trpjela najšovinističkije kolege u svemiru. Dinamično tržište = ženska sloboda. Bilo čija sloboda, pa tako i ženska.

Moje je uvjerenje da žena nema puno u politici i na upravljačkim pozicijama – jer ne želimo. I vrijeđa me ideja da netko to hoće rješavati kvotama, glupo mi je kad sam nedavno pisala oglas za skladištara da ne mogu to lijepo ukrasiti slikom nekog mišićavog supermana, nego se moram glupirati da bi se na funkciji prenošenja stokilskih paketa zaposlilo i ženu – znate ono da nema diskriminacije, pa mora pisati skaldištar-ka i to. Dajte. Kvarite mi posao. A i koja žena bi se usrećila na poziciji skladištarke?

Tako u praksi izgleda kad se stvari žele ganjati besmislenim zakonima.

Nedavni primjer da su žene uspješnije u financiranju svojih projekata u crowdfunding kampanjama govori o tome što žene žele. Netko bi rekao novac. Drugi će reći – slobodu i kreativnost. Ili i jedno i drugo, prečicom, pa u glavu. Pustite vi lijepo žene na miru, to vam je najbolja strategija.

Znate li Pigmalion, klasično djelo G. B. Showa? Priča ide ovako. Klade se dva lika da će jedan od njih skupiti neuku curu s ceste i pretvoriti je u damu. Ona postane predivna, šarmantna dama, dotjerana je i privlačna. Učitelj se sada zagleda u nju i priđe joj na neprimjeren način – a ona mu zvizne šamar. Iako malo načetog ega, on ipak konstatira, ne bez ponosa – cura je fakat postala prava dama. Sve te opravice i maniri su prazna forma bez elementarne sastavnice „damstva“ – osobne slobode, odgovornosti i granica.

Zamijetite da u priču ne ulazi komesar EU i propisuje kaznu zbog spolnog zlostavljanja. Obratite pozornost na bitno – osobnu odgovornost i snagu žene. Spremnost na rizik. To je sloboda. To su ženska prava u praksi. Nemojte mi o ženskim pravama ako imamo dvije tvrtke na tržištu jer nitko drugi ne može opstati. Ženska prava nisu onda kada se pravimo da ćemo u skladištu zaposliti ženu da joj damo jednaku šansu.

Ja vjerujem da je na kvalitetu ženskog života danas veći utjecaj imala tehnološka revolucija, nego sva palamuđenja i ideologije. Jednostavno imamo više novca, više vremena, stoga i veće zahtjeve na život. Ne samo žene. Svi. I tako treba, to je dobro. Ipak, ni vešmašina, ni iRoomba, ni AI ne mogu živjeti vaše želje ili dijeliti vaše fliske, a i sve ovo ostaje samo floskula ako je naša ekonomija i uvjeti života bačeni na koljena. Jer onda, kužite, ne birate nego trpite što morate, sviđalo vam se ili ne, dok se država igra ganjanjem nastavaka -ka u malobrojnim oglasima za posao.

Kutak za politički korektni trenutak
Obratite pozornost da je ovo metafora, pjesnička slika, a nikako poziv na realno fizičko obračunavanje. Na pozornici se mora vidjeti ono što se događa pa se mehanizam postavljanja osobnih granica dramaturški prikazuje u formi šamara. U praksi, granice se povlače riječima i odlukama, a fliskama tek u ekstremnim situacijama samoobrane.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autorici

ŽELJKA BABIĆ
Željka Babić je poduzetnica i blogerica iz Zagreba te povremena kolumnistica na portalu Roditelji.hr.
Više od iste autorice
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.