S obzirom na sve urede, pravobranitelje i udruge koji su plaćeni za promicanje vrijednosti ravnopravnosti spolova, osoba bi se mogla začuditi da nitko od njih ne reagira na primjere neposredne zakonske diskriminacije. Je li obilježavanje Međunarodnog dana žena oslijepilo ih na činjenicu da drugu godinu zaredom 8. ožujka Ministarstvo obrane Republike Hrvatske šalje pozive isključivo muškim državljanima radi ispunjenja zakonske obveze koja im je nametnuta isključivo na temelju njihovog spola, ili pak naivno vjeruju Mariji Jurić Zagorki koja je u jeku Prvog svjetskog rata tvrdila da se narod ne dijeli na muško i žensko kada im se dijele obveze (pa da se tako ne bi trebao dijeliti niti kada su u pitanju prava)?

Vojna obveza je dužnost svih za to sposobnih državljana, i nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života, ali prestaje u različito doba ovisno o tome posjeduju li stanice vašeg tijela kromosom Y. Vojna obveza prestaje muškarcima na kraju kalendarske godine u kojoj naršava 55 godina, a ženama 5 godina ranije, u godini u kojoj navršava 50 godina.

Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, obveze služenje vojnog roka odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga. Žene vojni obveznici uopće ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka dok muškarci vojni obveznici podliježu kada je na snazi obveza služenja vojnog roka (a odlukom Sabora od 2007. nije na snazi). Međutim, kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka, muškarci vojni obveznici podliježu uvođenju u vojnu evidenciju i obvezi služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

Kada sam u javnom savjetovanju o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obrani predložio izmjenu članka o sastavu vojne obveze na način da sam maknuo diskriminatorne stavke te u jednom jednostavno izbrisao riječi “muškarac” i “žena”, Ministarstvo obrane je to odbilo uz obrazloženje da “za potrebe razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske postoji dovoljan broj muškaraca vojnih obveznika te ne postoji potreba da kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka da se žene vojni obveznici uvode u vojnu evidenciju”. Zašto muškarci imaju prednost kada je riječ o razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske? Zar su žene manje vrijedne?

Ako ste roditelj djeteta mlađeg od 14 godina, a ujedno razvrstani pričuvnik, možete biti pozvani na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne godine, osim ako ste žena, u kojem slučaju vas se ne upućuje na tu službu. Ministarstvo obrane je odbilo prijedlog izmjene diskriminatornog stavka “radi dodatne zaštite majčinstva”. Zar je trinaestogodišnjacima potrebnija majka od oca? Ako ćemo iz tog razloga dodatno zašititi majčinstvo, onda možemo rasteretiti sudove i centre za socijalnu skrb tako da se očevima zakonski isključi mogućnost traženja skrbi nad djetetom u brakorazvodnoj parnici (i ovako je to defacto sudska praksa).

Radna obveza je obveza zaposlenika u tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama posebno važnim za obranu, te ju Vlada može uvesti u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti. Obvezi rada izvan radnog vremena u sklopu radne obveze ne podliježu ženski roditelji djece mlađe od 10 godina, vjerojatno također “zbog dodatne zaštite majčinstva”. Radna pomoć se u istim slučajevima također može uvesti kao obveza, međutim obvezi radne pomoći ne podliježu žene starije od 55 godina, dok muškarci u ovom slučaju mogu prisilno raditi sve do 65. rođendana. Majke djece mlađe od 10 godina također ne podliježu obvezi radne pomoći.

Zakonom o ravnopravnosti spolova je izravna diskriminacija definirana kao svako postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Davanje obveze jednoj skupini građana s obzirom na njihovu spol je evidentna diskriminacija na temelju spola.