Vezani članci:
Nova studija s Harvarda: Žene zarađuju manje zbog vlastitih izbora
Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
Hoće li žene sad iz Švicarske i Švedske preseliti u Hrvatsku i Rumunjsku?
HINA opet obmanjuje javnost: Razlika u plaći između muškaraca i žena
Znanstvenik suspendiran s CERN-a zbog tvrdnje da su muškarci u znanosti diskriminirani
Zakonska diskriminacija na temelju spola se nastavlja
Ova je ljekarna uvela porez na muškarce i nitko ne prosvjeduje
Feministička kolumnistica napustila Guardian nakon članka u kojem tvrdi da ženu definira spol, a ne osjećaj
Zastupljenost žena među kandidatima najslabija u HDZ-u, SDP-u i Domovinskom pokretu
Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Ovaj lijevi aktivist se u Novostima sprda meni zato što sam bio žrtva nasilja
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Problem nasilja neće se riješiti forsiranjem ideoloških sukoba
Veljačina retorika se bazira na rasizmu, seksizmu i nepoznavanju materije seksualnog i rodnog nasilja
Kako je ʼklerikalna desnicaʼ naučila hrvatsku ljevicu što je pravi, iskreni feminizam
I one zaslužuju zaštitu temeljnih ljudskih prava!
Kako je troje znanstvenika raskrinkalo postmodernističku akademsku zajednicu
[VIDEO] Feminist fizički napao pro-life aktivisticu pa ostao bez posla
Misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam
Aktivizam ili idiotizam?
FIFA traži od medija da diskriminiraju zgodne žene
Kad se ženske kvote okrenu protiv žena
Pogledajte kako ekonomistica podučava političarku o razlici u plaći između muškaraca i žena
Feministice trebaju prihvatiti činjenicu da ih ogromna većina žena ne podržava
Muškarci su žrtve ubojstva u 76% slučajeva
Peterson o kanadskom premijeru: ʼKad pogledam Trudeaua, vidim Petra Panaʼ
Pogledajte kako je ovaj profesor ostavio feministicu bez teksta
Agresivna SJW kultura zavladala i kod nas: Pritisak na trgovce zbog političke korektnosti
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Što je društvo liberalnije, razlika u plaći između muškaraca i žena je veća


Piše: Mario Nakić
23.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je društvo liberalnije, razlika u plaći između muškaraca i žena je veća

Što je društvo liberalnije, razlika u plaći između muškaraca i žena je veća


Piše: Mario Nakić
23.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Svako malo naletim na neki tekst u našim medijima o spolnoj diskriminaciji u hrvatskom gospodarstvu, trgovini i politici. Popularni "wage gap", odnosno razlika u plaći između muškaraca i žena, omiljena je tema za feministice diljem svijeta, pa očito ni Hrvatska nije iznimka. Ističe se razlika od 10 posto u plaći kao problem uzrokovan diskriminacijom žena na radnom mjestu.

Pritom naše feministice prave jednu početničku grešku koju rade manje-više sve feministice kad pričaju o "wage gapu", a to je tvrdnja da se radi o "razlici u plaći za isti posao". To jednostavno nije točno, budući da i sam Eurostat ističe kako je ta statistika temeljena na razlici u ukupnim primanjima između muškaraca i žena. Nije uzeto u obzir ništa od sljedećih čimbenika koji su iznimno bitni kod visine primanja: izbor profesije, prekovremeni rad (koji je obično više plaćen), rad nedjeljom i blagdanom (koji je obično više plaćen), poslovni rizik (što je posao rizičniji, više je plaćen) itd. Svi navedeni parametri potpuno su zanemareni pa tvrdnja kako je ta razlika u primanjima rezultat nekakve spolne diskriminacije ne može biti ozbiljno shvaćena.

Ako se promatraju samo zaposleni na puno radno vrijeme, onda Hrvatska ima najmanji wage gap u Europi! Ako bismo koristili feminističku logiku, onda bismo morali zaključiti da je Hrvatska najliberalnija zemlja u Europi, barem po pitanju ravnopravnosti spolova. Koje bi još zemlje bile u našem društvu "najliberalnijih"? Grčka, Bugarska, Rumunjska. Ne čini vam se baš uvjerljivo, je li tako? To je zato što se feministička logika u ovom slučaju temelji na sasvim krivim pretpostavkama. Razlika u ukupnim primanjima između muškaraca i žena nema apsolutno nikakve veze s odnosom društva prema ženama odnosno spolnom diskriminacijom.

Kad bi stvarno bilo točno da poslodavci zbog svojih predrasuda ili društvenog pritiska plaćaju žene manje za isti rad, onda bi muškarci, silom zakona tržišta, vrlo brzo postali nezapošljivi. Koji bi to poslodavac plaćao muškarca ako bi mu na istom radnom mjestu s istim rezultatom isti posao radila žena za nižu plaću? Feministice će sad reći da ima dosta ljudi koji će riskirati i niže prihode i veće troškove samo da diskriminiraju i zaposle muškarca. Jer, Hrvatska je tradicionalno i konzervativno društvo.

Hrvati zbilja imaju još uvijek tradicionalne poglede na spolne podjele rada i dužnosti, što dokazuje ovogodišnje istraživanje Eurostata. Čak 60 posto stanovnika Hrvatske (pripadnici oba spola) smatra da je ženama primarni cilj briga za obitelj. Ipak, nismo baš najgori u Europi, još veći udio takvog stanovništva je u Bugarskoj (81%), Mađarskoj (78%), Poljskoj...Čak 11 EU zemalja imaju po tom pitanju konzervativnije stanovništvo od Hrvatske, ali svejedno smo gori od europskog prosjeka. Najliberalnije su Švedska, Danska i Nizozemska gdje manje od 15 posto stanovništva zastupa konzervativni stav o tradicionalnoj podjeli rada i dužnosti među spolovima. Prilično liberalna je i Njemačka s 28 posto konzervativaca.

Ali teza da su žene slabije plaćene zbog tradicionalnog pogleda društva pada u vodu kad se vratimo na Eurostatov "gender pay gap". Jer upravo te, najliberalnije zemlje imaju veću razliku u plaći između muškaraca i žena od Hrvatske. U Norveškoj, Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Njemačkoj je gender pay gap veći od hrvatskog za 50 do 150 posto! Neke od tih država, poput Njemačke i Norveške, uvele su i zakonske obveze za velike tvrtke da izjednače plaće za isti rad te su regulirale broj članova upravnih odbora tvrtki u privatnom sektoru prema spolu. Švedska potiče zapošljavanje žena u "muškim" zanimanjima. Rezultat? Povećanje nejednakosti u plaćama (Norveška, Danska, Francuska), a u Švedskoj i Norveškoj nije narastao interes žena za profesije u kojima su i prije bile deficitarne.


Izvor: Gavriela Inchauste/Svjetska banka

Iz ovoga možemo lako zaključiti da "gender pay gap" nije nužno loša stvar niti bi se trebao predstavljati, sam po sebi, kao problem koji društvo i država nekako trebaju suzbiti. Što je društvo liberalnije, žene imaju veće slobode vlastitog odlučivanja i bolji izbor karijere, načina života itd. Iz podataka razvijenih i društveno vrlo liberalnih zemalja (Njemačka, Švedska, Norveška) jasno se vidi da kad žene imaju veći i bolji izbor, one ipak češće biraju sigurnost i obiteljski život nego riskantno ganjanje poslovne karijere.

Ne kažem da je to pravilo, normalno je da ima i mnogo žena kojima je poslovna karijera na prvom mjestu kao što ima i mnogo muškaraca koji radije provode vrijeme s obitelji nego na poslu, ali gledajući prosjek, trend je ipak jasno vidljiv. Zašto se žene u prosjeku, i to pogotovo u liberalnom društvu koje ih ne odgaja da je njihovo "mjesto u kuhinji i da rađaju djecu" nego da mogu postati što god požele, ipak češće odlučuju na miran obiteljski život, to je zanimljivo sociološko pitanje koje možda ima veze i s biologijom. U to neću ulaziti, ali ono što znam za sigurno, to je da nije dobro nikoga prisiljavati da bude nešto što ne želi biti, da radi nešto što ne želi, samo da bi se izjednačile neke uočene razlike u društvu.

Naš cilj trebao bi biti omogućiti što veći izbor svakom pojedincu, bez obzira na spol ili rod, da živi onako kako misli da je za njega/nju najbolje, da lovi vlastite snove i želje. Ako je nekome san izgraditi uspješnu karijeru i za taj san je spreman/spremna žrtvovati mnoge druge segmente života, onda mu/joj to treba biti omogućeno. Ako je nekome, pak, san živjeti miran život s obitelji, raditi 8 sati dnevno i ostatak vremena ne brinuti o poslu, to mu/joj treba biti omogućeno. Ali ideja da se ove dvije grubo podijeljene skupine izjednače u prihodima jednostavno nije ni moralno opravdana ni ekonomski prihvatljiva jer bi se na taj način ubijala poduzetnička inicijativa i ono što gura cijelo društvo naprijed.

Ako feministice toliko žele izjednačiti gender pay gap, onda bi trebale pristati i na sve što ide uz veća primanja. Veća primanja obično idu ili uz više posla, ili uz veći rizik. Više posla i veći rizik nosi sa sobom i veće probleme, recimo zdravlje. Nije slučajno da muškarci u Hrvatskoj imaju 140% veće šanse da se ozlijede na radu, nije slučajno što muškarci u Hrvatskoj u prosjeku žive 6 i pol godina kraće od žena i nije slučajno što muškarci čine četiri petine hrvatskih beskućnika. Nisam siguran da feministice žele izjednačavanje ovih statistika, ali bez toga će teško doći do izjednačavanja ukupnih primanja među spolovima.

Često se dotiču i tzv. "ružičastog poreza", kako se u feminističkim krugovima naziva razlika u cijeni između proizvoda namijenjenih ženama i onih koji su namijenjeni muškarcima. Tvrde da su ženski proizvodi u prosjeku skuplji i to vide kao još jedan oblik diskriminacije.

Zapravo, ni to nije rezultat nikakve spolne diskriminacije, već jednostavno tržišnog zakona ponude i potražnje. Potražnja diktira ponudu. Zanimljivo je da je otkriveno kako u bogatim i liberalnim društvima žene imaju ukupno niža primanja od muškaraca, ali znatno više troše. Sama činjenica da za ženskim proizvodima postoji veća potražnja dovodi do povećanja njihove cijene. Za to, dakle, nisu krivi muškarci nego žene! Nazivati isključivo tržišne procese nekakvim "porezom" je potpuno pogrešno i vodi do krivih zaključaka. Tržišni procesi ovise o željama kupaca koji su pravi kontrolori cijena. Ako kupci žele više proizvod A nego proizvod B, logično je da će cijena proizvoda A biti veća od cijene proizvoda B.

Na kraju, pišu o razlikama u broju zastupnika u politici. Koliko to može imati veze sa spolnom diskriminacijom? Vjerojatno ne mnogo. Svaka punoljetna osoba, građanin/građanka RH, ima pravo da se kandidira za bilo koje zastupničko mjesto na lokalnim, županijskim i nacionalnim izborima. Zašto se žene u prosjeku rjeđe odlučuju za bavljenje politikom? To nije rezultat nikakvog konzervativnog odgoja jer onda bi najliberalnije zemlje bile one afričke jer u njima su žene najzastupljenije u parlamentima.

To je stvar isključivo osobnog izbora. Bavljenje politikom nije uvijek i svuda nešto dobro i hvalevrijedno, a ni za svakoga. Ja sam imao velike mogućnosti da uđem u politiku pa sam odlučio da ne želim jer mi nije to u interesu. Činjenica da se kod nas manje žena odlučuje za politiku može značiti i da su žene u prosjeku pametnije od muškaraca jer shvaćaju da ima puno boljih načina za trošenje vremena i živaca od politike.

Feminističke teze o spolnoj diskriminaciji u gospodarstvu, politici i trgovini nemaju znanstvene osnove i u suprotnosti su s razumom, brojnim istraživanjima i praksom. Predrasude u našem društvu svakako postoje, ali trebamo tražiti druge načine da ih adresiramo i rješavamo. Državna intervencija u tržište i demokratske procese u politici to sigurno nije.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.