Vezani članci:
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Laku noć, Hrvatska!
Skraćeno radno vrijeme trgovina povećava rizik od širenja zaraze koronavirusom
Nakon zabrane rada nedjeljom 80 radnika u najvećem podgoričkom trgovačkom centru već dobilo otkaz
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Udruga za zaštitu potrošača traži od države da zabrani popuste
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Kome smetaju poduzetni Romi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Kako su Slovenci priznali da im je vino loše
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Kimovo povlačenje je dokaz da je trgovinska razmjena moćnije oružje od bombi
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Zašto nam proizvođači sa Zapada uvaljuju smeće po višim cijenama?


Piše: Branimir Perković
4.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zašto nam proizvođači sa Zapada uvaljuju smeće po višim cijenama?


Piše: Branimir Perković
4.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

"Hrvati jedu smeće od hrane i skupo ga plaćaju", naslov koji te pljusne najranije ujutro dok napola u snu ispijaš jutarnju šalicu kave i prezentira ti kao naručeno razlog za gunđanje po Facebooku, forumima, kolegama na poslu, za ručkom itd. Odakle pravo zapadnoeuropskim kompanijama da nam "uvaljuju" manje kvalitetne stvari nego Nijemcima? Zasigurno dokaz da nas iskorištavaju imperijalistički gadovi, kapitalistički eksploatatori, eksploatatorske korporacije itd.

Pa ipak, Hrvati rade isto. Svi rade isto. Radi se o kombinaciji nekoliko ekonomskih zakonitosti koje usmjeravaju takvo ponašanje, a ne oholosti. One se mogu podijeliti u dvije skupine; konkurenciju i kupovnu moć.

1. Konkurencija

Zašto se proizvođači trude ponuditi kvalitetne proizvode? Zašto stalno inoviraju, smišljaju nove procese, unapređuju kvalitetu? Vjerujte, ne rade to iz dobrote srca, njihov motiv za nuđenjem boljeg proizvoda/usluge je čisto profitno motiviran. Jedino što kompanije tjera na unapređenje je strah od toga da će netko drugi postati bolji od njih, ponuditi bolji proizvod/uslugu, poboljšati poslovni proces, privući bolje radnike i slično. Ako ne postoji konkurencija na tržištu, onda ni kompanije koje su tržišni predvodnici nemaju poticaj za stalno unapređenje. Pa čak i, kako slučaj Nutelle pokazuje, namjerno smanjuju kvalitetu svog proizvoda jer su svjesni da na novom tržištu ne postoji proizvod koji se može mjeriti ni sa sniženom kvalitetom njihovog proizvoda. I tako dobijete „sirotinjsku Nutellu“, isti proizvod različite kvalitete za različita tržišta.

Snižavanje kvalitete je jedan način profitiranja na račun slabe konkurencije na tržištu gdje je slaba konkurencija, a drugi način je podizanje cijene. Ako kompanija ne želi snižavati kvalitetu svojih proizvoda/usluga, a kvalitetom je superiorna konkurenciji, drugi način je da podigne cijenu bez da izgubi značajan tržišni dio. To se može učiniti kada kvaliteta nekog proizvoda nadilazi kvalitetu proizvoda konkurencije, što daje prostor da podizanje cijena. Bez konkurencije ne postoji ni efikasno slobodno tržište. Jača konkurencija znači jače tržište.

2. Kupovna moć

„Ma, tko to može platit'?“, uzvikuju Dalmatinci o hrvatskoj obali. E, pa očigledno mogu turisti iz Njemačke, Italije, Slovenije, Poljske, Austrije, Češke...Ne vidim baš puno turista iz Rumunjske, Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Nije valjda da su i Hrvati zli koliko i strani proizvođači pa biraju koliko će naplatiti za svoje usluge prema tome koliko je tko spreman platiti? Pa moram priznati da nisam baš čuo da netko nudi apartmane iste kvalitete za 50 eura po danu i za 300 eura po danu. U principu se radi o istoj stvari koju rade i proizvođači koji nude manje kvalitetan proizvod onima koji za njega ne mogu platiti koliko i bogatiji potrošači.

Tako da, prije nego bacite kamen na „nepoštene kompanije“ koje prodaju manje kvalitetan proizvod na tržištu manje platežne moći, prvo razmislite iznajmljuju li Hrvati apartmane iste kvalitete Nijemcu koji plati 300 eura noćenje i Rumunju koji plati 50 eura noćenje. Nema tu mjesta za emocije, radi se isključivo o vlastitom interesu i želji za zaradom. Uostalom, i proizvođači iz RH rade istu stvar, tj. umanjuju kvalitetu proizvoda za tržišta slabije platežne moći.

Rješenje

Odgovor na pitanje zašto europske kompanije prodaju Hrvatima smeće nalazi se u kombinaciji gore navedenih faktora. Smeće nam prodaju jer je njihovo smeće kvalitetnije od onoga što mi proizvodimo te jer smo ekonomski zaostaliji i imamo slabiju kupovnu moć. To rade i naše kompanije u zemljama koje su siromašnije od nas.

Kako to promijeniti i da postanemo ravnopravni kupci Nijemcima? Najbolji način je da postanemo bogati kao i oni, da imamo jednaku kupovnu moć, a tržište stvori jaku konkurenciju. To se može napraviti samo pametnim ekonomskim politikama koje će potaknuti veći stabilni gospodarski rast. Jednostavno je, ako želiš da te ne tretiraju kao siromaha, postani bogat. Vrijedi i u međuljudskim, i u poslovnim, i u međunarodnim odnosima. A to ne možemo postići ako ne oslobodimo kreativne i proizvodne kapacitete hrvatskog gospodarstva, tj. ako ne provedemo radikalnu i promišljenu liberalizaciju, deregulaciju i porezno rasterećenje. Imati ekonomiju u rangu većine zemalja Afrike po pitanju ekonomske slobode sigurno nije put prema tom cilju. Dok to ne shvatimo, hranit ćemo se europskim „smećem“, koje je opet bolje od bilo čega što mi možemo ponuditi.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.