Vezani članci:
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Laku noć, Hrvatska!
Skraćeno radno vrijeme trgovina povećava rizik od širenja zaraze koronavirusom
Nakon zabrane rada nedjeljom 80 radnika u najvećem podgoričkom trgovačkom centru već dobilo otkaz
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Udruga za zaštitu potrošača traži od države da zabrani popuste
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Kome smetaju poduzetni Romi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Kako su Slovenci priznali da im je vino loše
Zašto nam proizvođači sa Zapada uvaljuju smeće po višim cijenama?
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?


Piše: Mario Nakić
Photo: Freepik
22.5.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?

Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?


Piše: Mario Nakić
Photo: Freepik
22.5.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Vlada konačno priznala da su u Hrvatskoj neki proizvodi nepravedno i bez razloga skuplji nego u ostatku EU-a", vrišti s naslovnice Telegrama. Naslov je katastrofalan na više razina, ali prvo da ispravim očitu dezinformaciju - Plenkovićeva vlada nije "konačno" (znači "tek sad") optužila trgovce za previsoke cijene, ona to radi još od početka rasta inflacije, dakle tamo još od 2021. Ono što me baš rastužilo u tom naslovu, to je činjenica da živimo u društvu gdje se ljudi moraju opravdavati i tražiti "opravdane" razloge zašto su prodali određenu robu ili uslugu po cijeni koju kupci žele platiti.

Da, neki proizvodi u trgovinama očito imaju višu cijenu u Hrvatskoj nego u bogatijim zemljama Europske unije. Tko je tomu kriv?

Prvo što prosječnom neobrazovanom čovjeku padne na pamet jest uperiti prstom u onoga tko je izvjesio cijenu na artikl i kome smo platili prilikom kupovine, a to je trgovac. Stoga ne čudi da novinari vole optuživati "trgovačku pohlepu". Političari također, ali oni ne zbog neznanja, već radi vlastitih interesa, do čega ćemo doći kasnije u ovom tekstu.

Zadržimo se nakratko na ovoj popularnoj tezi - cijene su kod nas veće jer su trgovci pohlepni. Žele li trgovci prodati proizvode po što je većoj cijeni moguće? Apsolutno. Svaki trgovac, ugostitelj, proizvođač, ukratko svaki poduzetnik ili upravitelj bilo kojeg poslovnog subjekta ima jedan vrhovni cilj: što više zaraditi. Također, i svaki radnik želi primati što bolju plaću i da može birati da prijeđe na isto ili slično radno mjesto za veću plaću, svatko bi prihvatio. Svi želimo zaraditi više, što znači da, prema teoriji pohlepe, cijelo društvo je pohlepno jer svi smo pohlepni.

Međutim, ako su cijene nekih proizvoda u Hrvatskoj, na primjer, veće nego u Sloveniji, znači li to da su trgovci u Hrvatskoj pohlepniji od trgovaca u Sloveniji? Jesu li slovenski trgovci toliko dobri da su kolektivno rekli "Ne, mi nećemo prodavati to po višoj cijeni", a hrvatski trgovci toliko zli da su rekli "Mi hoćemo prodavati to po višoj cijeni"? Teoriju pohlepe još je teže objasniti ako uzmemo u obzir da se često uspoređuju cijene istog trgovačkog centra u različitim državama, pa ispada da je isti vlasnik u Sloveniji dobar, a u Hrvatskoj zao i pohlepan.

Što se to mijenja u ljudskoj prirodi kad se prijeđe slovensko-hrvatska granica? Vjerujem da ćemo se svi složiti da takva teorija nema smisla jer je potpuno besmisleno tvrditi da će se isti poduzetnik svojevoljno, zbog vlastite prirode, ponašati na jedan način s ove, a na drugi način s druge strane granice. Dakle, nije u ljudskoj prirodi trgovaca s ovim ili onim državljanstvom. Što se onda drugo mijenja kad se prijeđe granica?

Odgovor nam dolazi nekako sam od sebe: zakoni. Drukčiji su zakoni s druge strane granice, i to konkretno oni zakoni koji se tiču reguliranja rada, poslovanja, trgovine i poreza. Svi ti zakoni, vjerovali ili ne, utječu na cijene proizvoda i usluga koje svakodnevno koristimo.

Prigovori o različitim cijenama potrepština u Hrvatskoj i zapadnim zemljama EU-a najčešće se odnose na cijene u trgovačkim centrima. U tržišnoj ekonomiji ono što najviše utječe na cijene nisu troškovi koje trgovac ima da bi stavio robu na policu i održavao trgovinu (radnici itd.), iako i to ima utjecaja, ali nije odlučno. Ni visina poreza (Hrvatska je među nekolicinom zemalja s najvišim PDV-om u EU, a taj porez je značajan dio cijene svakog proizvoda) nije odlučna. Da, slažem se da treba smanjiti osnovnu stopu PDV-a, ali iz drugih razloga. Smanjivanje stope PDV-a ne bi imalo značajan utjecaj na cijene jer već smo utvrdili da će svaki trgovac prodavati po što većoj cijeni može. Dok kupci kupuju po ovoj cijeni, on je neće smanjivati bez obzira na stopu PDV-a i svoje troškove.

Ono što ima odlučni utjecaj na kreiranje cijena jest konkurencija. Trgovac će pristati sniziti cijenu proizvoda samo pod jednim uvjetom: kad ga ne može prodati po višoj cijeni. Dok nema konkurencije ili je konkurencija slaba, kupci nemaju drugog izbora nego kupiti po onoj cijeni koju je prodavač odredio. Ali kada dođu novi trgovci u isti grad ili mjesto, oni će ponuditi iste ili slične proizvode po nižoj cijeni kako bi se probili. To će natjerati stare trgovce, koji su na istom tržištu prodavali istu robu ranije, da i oni snize cijene. Moraju, inače će propasti. Tako, dakle, funkcioniraju cijene na sustavu slobodnog tržišta.

Ako su proizvodi u trgovačkim centrima u Hrvatskoj skuplji nego, recimo, u Sloveniji, to znači da u Sloveniji ima više konkurenata na istim geografskim područjima nego u Hrvatskoj. Zatim se moramo pitati, ako želimo sniziti cijene u našim dućanima: kako poboljšati sustav konkurencije i omogućiti veću konkurenciju trgovaca u Hrvatskoj?

To se može postići samo širenjem ekonomskih sloboda. Zanimljivo, kada političari i novinari uspoređuju cijene u trgovinama između Hrvatske i drugih zemalja EU, uvijek biraju za usporedbu one države koje su po objektivnim mjerenjima ekonomski slobodnije od Hrvatske.

Što su ekonomske slobode i kako ih možemo izmjeriti? To su regulacije, odnosno izostanak onih regulacija koje ozbiljno ometaju ulazak novih konkurenata na tržište. Ustanovili smo već da smanjenje PDV-a neće direktno smanjiti cijene proizvoda. Ali smanjenje PDV-a bi olakšalo otvaranje novih trgovina jer bi povećalo trgovačku maržu pa bi više trgovaca imalo interesa tu raditi, a i oni postojeći bi širili svoje poslovanje. Dakle, povećala bi se konkurencija među trgovcima, što bi sigurno utjecalo na cijene.

Također, ustanovili smo da ni plaće i uvjeti rada u trgovinama neće direktno utjecati na cijene. Ali takve regulacije itekako utječu na mogućnost ulaska nove konkurencije na tržište. Recimo, Hrvatska ima vrlo rigorozan Zakon o radu (pogotovo u usporedbi sa zemljama sjeverne - nordijske i baltičke Europe), a taj zakon jako utječe na trgovinu i služi kao štit od nove konkurencije. Vlada se hvali kako svako malo povećava minimalac, ali upravo taj minimalac koji dekretom određuje država služi kao štit postojećim trgovačkim lancima od dolaska nove konkurencije. Zabrana rada nedjeljom sigurno ne pomaže i neće potaknuti nijednog poduzetnika da se zbog toga odluči baviti trgovinom, dapače, ona je vrlo destimulirajući faktor.

Kad se donosi neki zakon, političari i novinari imaju tendenciju isticati samo njegove pozitivne strane, odnosno one plemenite razloge zbog kojih se taj zakon donosi. U pravilu svi skrivaju od javnosti negativne posljedice koje mnogi takvi zakoni sa sobom donose. Ometanje ili ograničavanje mogućnosti konkurencije je vrlo česta negativna posljedica zakona koji se tiču ekonomije. Ponekad su te negativne posljedice za ogromnu većinu građana puno veće i značajnije od svih pozitivnih razloga zašto je zakon uopće donesen.

Međutim, političari su našli rješenje za to. Kad negativne posljedice takvih zakona dođu do izražaja - u ovom slučaju u vidu viših cijena - okrivit će trgovce. Žalosno je samo što su građani previše ekonomski nepismeni da bi mogli vidjeti licemjerje koje stoji iza toga.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.