Vezani članci:
Efikasnost maski protiv covida: Primjer Baltika
Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Liberali u Estoniji obećali smanjiti naknadu za nezaposlene pa pobijedili na izborima
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Smije li Isus nositi jeans - odlučuje sud u Strasbourgu
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta


Piše: Liberal.hr
Izvor: FEE
23.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta


Piše: Liberal.hr
Izvor: FEE
23.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Ja sam veliki fan baltičkih nacija djelomično i zbog toga što su one bile prve koje su prihvatile "flat tax" porezni sistem (jedinstvenu stopu za sve, bez obzira na visinu primanja) nakon raspada SSSR-a i propasti komunizma u Europi, piše Daniel J Mitchell, viši stručni suradnik Cato instituta na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE).

Estonija, Letonija i Litva su liberalizirale svoja tržišta u potpunosti kako bi pokušale prosperirati.

Na ljestvici ekonomskih sloboda instituta Heritage, Estonija je ove godine skočila na visoko 6. mjesto te je preuzela vodstvo među zemljama Europske unije. Druge dvije baltičke zemlje - Litva i Letonija - također su vrlo visoko, obje kotiraju u top 20. Za usporedbu, Hrvatska je na istoj ljestvici na 95. mjestu.

Ono što se mnogi od vas sigurno pitaju, kako je slobodnotržišna politika utjecala na njihovo gospodarstvo i život prosječnog građanina? Je li im se liberalizacija isplatila?

Ukratko, odgovor je DA.

Središnja europska banka (ECB) je objavila analizu o zanimljivostima tržišnih i gospodarskih kretanja baltičkih zemalja u 2015. godini. Evo što, između ostalog, zaključuje:

Baltičke zemlje su uspjele postići impresivno usklađivanje s prosječnim primanjima na razini EU...Ove tri zemlje su odlučile slijediti snažnu protržišnu i pro-business političku agendu...One su različite u mnogo pogleda, ali dijele neke bitne elemente: vrlo visoki nivo trgovinskog i financijskog otvaranja prema svijetu te vrlo visoku mobilnost radne snage. Visoka ekonomska fleksibilnost kod pogađanja plaća na razini tvrtke, relativno dobri uvjeti institucionalnog okvira i vrlo niska razina javnog duga...

...Baltičke zemlje su među rijetkima (uz Slovačku) u istočnoj Europi u kojima se realni BDP per capita usklađen s kupovnom moći približio prosjeku Europske unije. Još 1995. njihov je BDP per capita bio na 28% od EU15 prosjeka, u 2015. je dosegao 66,5%.



Izvor: Europska komisija

Europska banka je zaključila kako je njihovo usklađivanje visine plaća i kupovne moći s prosjekom EU zemalja tijekom proteklih 20 godina "premašilo sva očekivanja". Ovaj grafikon prikazuje njihov rast u odnosu na druge zemlje Europske unije u razdoblju od 1999-2015.


Izvor: Eurostat (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Isto istraživanje ECB-a zaključuje kako su baltičke zemlje bile posebno efikasne u mijenjanju kronizma vladavinom prava.

Jedan od mogućih razloga za ovako snažan rast baltičkih zemalja je veliko poboljšanje kvalitete institucija u tim državama...Svjetski indikator upravljanja Svjetske banke, koji provodi ispitivanja kvalitete državnih institucija diljem svijeta, ocijenio je baltičke zemlje - osobito Estoniju - vrlo dobrom ocjenom te je naglasio poboljšanje rada institucija tijekom posljednjih desetljeća.

Estonija je odličan primjer kako ograničavanje državnog aparata i smanjenje institucija može dovesti do drastičnog pada korupcije.

Izvještaj ECB-a daje priznanje baltičkim zemljama i za brzi oporavak iz krize 2009-2010. godine.

Iako je kriza teško pogodila baltičke države, prilagodba neravnoteža bila je vrlo brza. Brzo prilagođavanje fiskalnih bilanci i bilanci privatnog sektora impliciralo je da baltičke države izbjegnu nakupljanje velikog duga. Osim toga, brzo smanjenje nezaposlenosti pomoglo je smanjiti rizik histereze, čime su se izbjegle trajne posljedice za potencijalni rast...Vanjsko prilagođavanje baltičkih država olakšalo je bolnu, ali učinkovitu unutarnju devalvaciju...Ova relativno brza prilagodba u baltičkim državama bila je djelomično olakšana snažnim početnim skokom u rastu zaposlenosti, podržanim prilagodbom troškova rada.

Ovome treba dodati da su izlasku iz krize pridonijeli i veliki rezovi državne potrošnje.

Međutim, ECB upozorava kako ne postoji garancija da će se baltičke zemlje uspjeti potpuno izjednačiti sa standardom zapadne i sjeverne Europe. To je istina, potpuno izjednačavanje je vrlo teško postići. Sjeverna Amerika i zapadna Europa postale su bogate dijelom zbog vrlo malog javnog sektora tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Doslovno nije bilo socijalne države do 1930-ih i razina redistribucije bogatstva je bila prilično niska do 1960-ih. Nažalost, u tom segmentu su baltičke nacije slabe.

Da, njihova razina državne potrošnje može biti prilično skromna u odnosu na druge države Europske unije, ali javni sektor i dalje konzumira više od 35 posto BDP-a. Iako ove zemlje imaju flat tax, one imaju i poreze na imovinu te PDV koji hrani javni sektor.

Drugi problem (koji se ne odnosi samo na Baltik, već na cijelu istočnu Europu) je taj što je demografska slika vrlo loša, a to znači da će socijalna država s vremenom rasti.

Ako se baltičke zemlje žele potpuno izjednačiti s prosperitetom zapadne Europe, morat će provesti dodatne reforme, osobito u smislu još većeg rezanja javnog sektora i to na razinu kakva je u Hong Kongu ili Singapuru.

Nažalost, puno je veća vjerojatnost da će njihova politika ići u drugom smjeru. Oporba konstantno traži da se flat tax zamijeni progresivnim oporezivanjem, a Europska komisija želi harmonizirati oporezivanje biznisa na istu razinu diljem EU što bi ubilo sva nastojanja baltičkih vlada da nastave s pro-business politikom koja donosi gospodarski rast.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.