Zohran Mamdani napredovao je u utrci za gradonačelnika New Yorka kao demokratski kandidat, nakon što je na predizborima pobijedio bivšeg demokratskog guvernera New Yorka Andrewa Cuoma. S Mamdanijevim brzim porastom popularnosti u imućnijim krugovima New Yorka dolazi i niz obećanja, a sva su usmjerena na uvođenje novog programa u Veliku Jabuku: socijalizma.

Mamdani je obećao sve, od zamrzavanja najamnine i povećanja minimalne plaće na 30 dolara, do izgradnje pristupačnih stanova, besplatnog javnog prijevoza i ponude "besplatne" brige o djeci. Jedna od njegovih nategnutijih ideja je stvaranje mreže "gradskih trgovina mješovitom robom", s ciljem smanjenja troškova, a istovremeno poslovanja kao "neprofitnih" subjekata. Prema Mamdaniju, ove gradske trgovine mješovitom robom ne bi morale plaćati porez na imovinu ili najamninu, već bi "uštede prenijele na vas".

Iako Mamdanijeva ideja o gradski reguliranom lancu trgovina mješovitom robom zvuči sjajno na papiru (kao i većina socijalističkih ideja), ova retorika o "piti u zraku" ne čini ništa drugo osim obećanja iluzornih koristi, oslanjajući se na nadu da će birači glasati za socijalista koji tvrdi da "brine za male ljude".

Trgovine u gradskom vlasništvu neće smanjiti nego povećati troškove građana

Poticaj za gradske trgovine mješovitom robom došao je u središte pozornosti nakon što je gradonačelnik Chicaga Brandon Johnson dospio na naslovnice obećavajući gradskim trgovinama da će promovirati "pravedan" pristup hrani u takozvanim "pustinjama hrane" u Chicagu. "Svi stanovnici Chicaga zaslužuju živjeti u blizini praktičnih, pristupačnih i zdravih opcija za kupovinu namirnica... Moja administracija je predana promicanju inovativnih pristupa koji uključuju cijelu vladu kako bi se riješile ove nejednakosti", proglasio je Johnson.

Nažalost za stanovnike Chicaga, ovaj plan se nikada nije ostvario - Johnson nije uspio na vrijeme podnijeti zahtjev za inicijativu financiranja Illinoisa, ostavljajući mnoge gladnima i razočaranima.

Mamdani želi pretvoriti najveći američki grad u socijalistički eksperiment za snižavanje cijena hrane agresivnom vladinom intervencijom. Hoće li to uspjeti? Osnovna ekonomija kaže ne.

Tržišne cijene kontroliraju ponuda i potražnja, a trgovina mješovitom robom u New Yorku nije iznimka. Zapravo, New York je jedno od najkonkurentnijih tržišta u zemlji, od nekretnina i hrane do zabave i zapošljavanja. S populacijom od oko 8 milijuna i kulturom poznatom po tome što blokira konkurente poput Walmarta da uđu na lokalno tržište, cijene namirnica u New Yorku porasle su posljednjih nekoliko godina. Između 2012.-2013. i 2022.-2023. troškovi hrane porasli su za 56,2%. Mamdani tvrdi da se taj porast pripisuje korporativnom "napuhavanju cijena", ali pravi krivci su inflacija, uzrokovana beskrajnom državnom potrošnjom, i problemi u lancu opskrbe na nacionalnoj razini. Zapravo, narativ o napuhavanju cijena uglavnom je mit: trgovine mješovitom robom u New Yorku ostvaruju profitne marže od oko 1-3% nakon plaćanja napuhanih poreza na najamninu i imovinu u New Yorku - što teško da je dokaz "napuhavanja" koje Mamdani navodi.

Mamdani tvrdi da gradski lanac trgovina mješovitom robom može poslovati bez profitnog motiva, ali ova ideja obećava više problema nego rješenja. Postojeće neprofitne organizacije u New Yorku već se bore s održavanjem nižih cijena nego u redovnim trgovinama mješovitom robom, a Mamdanijev plan za regulaciju poslovanja s mješovitom robom bio bi utrka do dna.

Bez profitne marže, Mamdanijevom lancu trgovina mješovitom robom nedostajala bi nikakva značajna metrika za utvrđivanje uspješnosti programa. Prema ovom planu, nije važno posluje li svaka gradska trgovina s gubitkom - čak ni značajnim. Gubitci nisu važni ako plaćaju porezni obveznici.

S obzirom na to da svaku javnu trgovinu mješovitom robom izravno financiraju porezni obveznici New Yorka, a dodatno je podupiru postojeće vladine subvencije SNAP-a (Program dopunske pomoći u prehrani) (s 4,9 milijardi dolara pomoći Njujorčanima s niskim primanjima samo u 2024.), nema poticaja za poboljšanje usluge, snižavanje cijena ili osiguravanje sigurnosti kupaca. Mamdanijeve gradske trgovine mogle bi čak doživjeti porast krađa u trgovinama i na kraju zaključavanje osnovnih proizvoda, baš kao što New York trenutno doživljava pod blagim politikama suzbijanja kriminala.

Mamdanijev plan da značajan dio njujorškog tržišta hrane izdvoji za „javne“ trgovine mješovitom robom, bez ikakvog načina da se procijeni njihova učinkovitost, nepromišljen je pokušaj nagovaranja birača da podrže socijalizam, a ne realan napor da se pomogne Njujorčanima.

Tvrtke i građani pod kontrolom vlade pate, povijest nas to uči

Državne trgovine hranom nisu novost. Sovjetski Savez je desetljećima provodio kolektivističku kontrolu nad cijenama hrane, lancima opskrbe i tržišnom konkurencijom pod krinkom "pravedne" preraspodjele bogatstva. Rezultat? Sovjetske trgovine mješovitom robom iskusile su česte nestašice, duge redove za kruh i povlašteni tretman članova Komunističke partije. Zapravo, iskustvo SSSR-a u državnim prehrambenim uslugama dovelo je do nekih od najgorih zločina u ljudskoj povijesti, a jedan od njih bio je Holodomor, umjetno izazvana glad koja je ubila milijune Ukrajinaca.

U novije vrijeme, rutinske nestašice hrane u Venezueli pripisuju se Chávezovom i Madurovom utjecaju na kontrolu cijena, eksproprijaciju zemljišta i nacionalno subvencioniranje distribucije hrane. U okviru programa Comité Local de Abastecimiento y Producción (CLAP), koji se reklamira kao pravedna raspodjela osnovnih prehrambenih artikala, vladini dužnosnici osiguravaju zalihe samo Venezuelancima koji dokažu svoju podršku režimu i pokažu osobnu iskaznicu izdanu od strane vlade.

Političari se bogate dok svi ostali osiromašuju

Zohran Mamdani tvrdi da je "New York preskup" i da će on "smanjiti troškove i olakšati život". Ako nas je povijest socijalizma išta naučila, to je da nitko ne jede besplatno - ako uopće imaju dovoljno sreće da jedu. Mamdanijev cilj da uvede vladu u svaki aspekt života Njujorčana - posebno u njihovu opskrbu hranom - ostavit će Amerikance gladnijima i manje sigurnima nego ikad prije.

Kao što je Friedrich A. Hayek sažeto upozorio: "Što više vlada planira, to je planiranje teže za građane."

--------------------
Članak je originalno objavljen na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju - FEE.org
Autor: Connor Vasile