Koliko je Hrvatska zapravo komplicirana za one koji tu dođu raditi?

Regulacija radnih imigranata u Hrvatskoj omiljena je tema ljevice i desnice. Doduše, ne iz posve istih razloga, ali s istim efektima. Zakon koji je Faktograf proglasio "potpunom liberalizacijom" ne dozvoljava radnom imigrantu da promijeni poslodavca bez dozvole onog poslodavca kod kojeg je prvotno zaposlen niti da se zaposli na radnom mjestu koje nije jednako onom za koje je dobio dozvolu rada. Osim toga, zakonodavac je stavio i poslodavca u nezahvalan položaj nametnuvši mu obvezu da prvo oglasi radno mjesto na HZZ-u i tek onda, ako se nitko ne javi i ako dobije dozvolu birokrata sa Zavoda, smije zaposliti radnika izvana.

Takve regulacije postavljaju radnika i poslodavca u robovlasnički odnos i neće potaknuti kvalitetnu radnu imigraciju koju naše gospodarstvo, ali i dio javnog sektora (npr. zdravstvo) itekako treba.

Zahvaljujući politizaciji ove teme (guglaj: Katarina Peović) i novinarima poput onih s Faktografa, ne ide se ka liberalizaciji i oslobađanju radnih imigranata iz ropstva, već se ide ka dodatnim ograničenjima, što će bez sumnje smanjiti mogućnosti radne imigracije u Hrvatskoj te posljedično poskupjeti mnoge usluge za građane RH.

U takvim okolnostima pravo je osvježenje čuti nekoga tko sa saborske govornice pozitivno govori o učincima radne migracije u oba smjera. Zato želim prenijeti dijelove iz današnjeg govora Darija Zurovca, saborskog zastupnika iz stranke Fokus i gradonačelnika Svete Nedelje. Zurovec je na početku naglasio kako je imigracija oduvijek dio Hrvatske i da su naši građani gostoljubivi prema imigrantima. Pritom se osvrnuo na imigrante koji su 1990-ih došli u njegov kraj iz Nigerije.

"Ti ljudi i danas ovdje žive, njihovi potomci su u Hrvatskoj, izgradili su svoje obitelji. Naši ljudi su također odlazili trbuhom za kruhom - prvo u Njemačku, a sada i u druge zemlje poput Irske i SAD-a.

Švedski doktori odlaze u Ameriku radi novaca, ali onda Šveđani uvoze liječnike iz Poljske i s Bliskog istoka. Migracije će biti uvijek, ali na to treba gledati na jedan recipročni način. Nama nešto manje od 10 posto BDP-a dolazi izvana. Naši ljudi odu van raditi, ali šalju novac svojim obiteljima u Hrvatsku i najčešći gosti na Jadranu su upravo ti ljudi koji su otišli iz Hrvatske. Tako da onaj populistički stav da dijaspori treba zabraniti glasovanje ne drži vodu. Čak i ako pogledamo analize koje su dostupne na internetu, vidjet ćemo da dijaspora nije odlučila nijedne izbore u Hrvatskoj."

Zurovec se osvrnuo i na Ukrajince koji su prognani ili izbjegli od rata kao i na Ruse koji su napustili Rusiju jer se ne slažu s agresijom i Putinovom politikom. Zaključio je da je Hrvatska propustila priliku da svojim politikama privuče više takvih ljudi koji bi kod nas mogli doprinijeti društvu i gospodarstvu. Zatim se osvrnuo na imigrante općenito.

"Ti ljudi sigurno nisu otišli iz Indije ili Nepala zato što im je tamo super, nego idu trbuhom za kruhom kao i Hrvati kad odlaze u bogatije zemlje. Ti ljudi su ovdje često ugovorom vezani za jednog poslodavca. Ako požele ovdje stvoriti obitelj i graditi budućnost, nažalost po hrvatskom zakonodavstvu to nisu u mogućnosti. To treba fleksibilizirati", istaknuo je Zurovec.

Cijeli njegov današnji govor u Saboru možete pogledati ovdje.