Vezani članci:
Zašto je Maruška Vizek s EIZG-a za 5 godina promijenila stav o nekretninama?
Otpor uvođenju novog poreza NIJE otpor prema nužnim reformama
'Uzrok neuspjeha hrvatske ekonomije je uspostava ortačkog kapitalizma'
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Zašto nisam srpski ekonomist
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije
[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Među najbjednijim ekonomijama svijeta Hrvatska na 12. mjestu, Venezuela na vrhu
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zid pun rupa: Svjedočimo posljedicama opće ekonomske nepismenosti
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti
Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje
Ove tri stvari su nas društveno i ekonomski paralizirale
Ekonomisti strahuju da će protekcionizam usporiti globalni rast
Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata
10 ekonomskih zakona bez kojih nema prosperiteta
Kako je Kanada smanjila javni dug i pokrenula ekonomiju
Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha
Top 5 najopasnijih predizbornih obećanja za našu ekonomiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

"Hrvatsko gospodarstvo je ispolitizirano, političari se miješaju u tržište"


Piše: Energypress
Izvor: Energypress
12.9.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Hrvatsko gospodarstvo je ispolitizirano, političari se miješaju u tržište"


Piše: Energypress
Izvor: Energypress
12.9.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nova ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) Maruška Vizek procjenjuje kako se u drugom dijelu godine može očekivati usporavanje gospodarskog rasta, što već signaliziraju neki pokazatelji, dok je za jači rast potrebno da se politički procesi povuku iz gospodarskih i puste tržišnim silama da odrađuju svoj posao, prenosi portal Energypress.

Gospodarski rast u drugom tromjesečju iznosio je iznenađujuće visokih 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no Vizek napominje da je CEIZ indeks, koji izrađuje EIZ, već u prvom kvartalu ove godine najavljivao malo usporavanje rasta BDP-a. Kako dodaje, to se prema podacima DZS-a nije dogodilo, nego je rast bio i nešto malo veći nego u prvom kvartalu, kada je iznosio 2,7 posto. “Brojke oko rasta BDP-a u drugom kvartalu nelogične su i čudne, jer je rast ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV), koja čini najveći dio BDP-a, definitivno usporio u odnosu na prvi kvartal i iznosio je 2,5 posto”, komentira Vizek.

To, po njoj, znači i da je izvor rasta BDP-a u drugom kvartalu morao doći ili iz više plaćenog PDV-a ili je vrlo vjerojatno isplata subvencija podigla rast, a to bi mogle biti subvencije poljoprivrednicima, jer su one među najvećima.

EIZ je u petak objavio da je vrijednost CEIZ indeksa u trećem tromjesečju nešto niža u odnosu na prethodno tromjesečje, što upućuje na usporavanje poslovne aktivnosti. Objavio je i procjenu da bi stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine mogla iznositi 2,2 posto.

“Na BDP u drugom dijelu godine zasigurno će i dalje, kao i u prvom, utjecati ogromna neizvjesnost koju ekonomiji donosi politička kriza”, kaže Vizek ocjenjujući i da su relativno dobri poslovni pokazatelji kompanija, pa i BDP-a u zadnjih nekoliko kvartala dijelom rezultat i manjeg uplitanja politike u ekonomiju.

“Hrvatsko gospodarstvo izrazito je politizirano, politički akteri se miješaju u sve tržišne procese, a kako je vlast bila u krizi i nisu se gospodarstvom stigli baviti koliko su htjeli, to je očito dobro utjecalo na gospodarstvo zadnjih nekoliko mjeseci”, smatra Vizek.

Ni od buduće vlade Vizek ne očekuje puno, napominjući kako, nažalost, nije sigurna da ćemo dobiti stabilnu vladu te da Hrvatska po gospodarskim, ali sve više i političkim parametrima nalikuje na Španjolsku. “Ova izborna kampanja je pokazala da političke stranke jednostavno ne razumiju što gospodarstvu treba, a zadnja stvar koja mu treba je još poreznih promjena, čime su se upravo političke kampanje pred ove izbore i opet dosta bavile”, upozorava Vizek.

Cijeli članak pročitajte na portalu Energypress.net.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.