Neadekvatno upravljanje državnom imovinom, a pogotovo upravljanje javnim poduzećima, definitivno jest jedan od razloga za ekonomsko zaostajanje Hrvatske. Neučinkovitost javnih poduzeća, na koja se odnosi gotovo trećina ukupne imovine korporativnog sektora, prelijeva se, kroz suradnju tih poduzeća s privatnim kompanijama, na ostatak ekonomije. U širu definiciju javnih poduzeća u Hrvatskoj stoga bi trebalo uključiti i ona privatna poduzeća koja većinu svojih prihoda ostvaruju s javnim poduzećima: i ta su poduzeća, naime, jednako kao i ona javna, orijentirana isključivo na javni sektor. Nemamo podatke koliko je velik taj para-javni sektor, no na njega se prenosi neefikasnost javnog sektora i nerestrukturiranih javnih poduzeća. Onda u sljedećem koraku ta neučinkovitost se prelijeva i na ostatak ekonomije, upozorava dr.sc. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, u intervjuu za Telegram.

Vizek objašnjava kako je država postavila brojne vidljive i nevidljive prepreke za početak poslovanja, "od administrativnih barijera, dozvola i koncesija, do pretjerane tržišne koncentracije na pojedinim tržišnim segmentima i antipoduzetničke klime. Uz administrativne barijere, od poduzetnika se traži bezbroj dozvola i potvrda čime se zapravo opstruira njihov normalan ulazak na tržište. Na strani izlaska s tržišta, ako neka tvrtka zapadne u probleme pa mora ući u stečajni postupak ili treba proglasiti bankrot, taj proces traje neizmjerno dugo. Zbog toga se naša ekonomija može usporediti s močvarom: nema dotoka svježe vode u jezero, odnosno novih poduzeća na tržište, a ona ustajala voda ne istječe iz njega. Odnosno, neuspješne ili postojeće tvrtke ostaju na tržištu, jer je njihov izlazak praktički onemogućen. U takvom močvarnom okružju ne možete očekivati ekonomski napredak i prosperitet."

Zbog zakazivanja tržišnih mehanizama, po ukupnoj potrošnji po stanovniku prestigle su nas države poput Rumunjske i Litve koje su donedavno bile daleko iza nas. "No, za razliku od Hrvatske, unatoč svim svojim problemima, uspjele su stvoriti klimu u kojoj se kompanije učestalije i osnivaju i gase, što onda u konačnici generira i brži rast proizvodnosti i intenzivniji ekonomski rast. Uzrok takvog neuspjeha je uspostava ortačkog kapitalizma. On podrazumijeva klijentelizam, izostanak slobodnog natjecanja i meritokracije", dodaje Vizek.

Razina transparentnosti trošenja državnih tvrtki znatno je manja od razine transparentnosti proračuna pa je to glavni razlog, objašnjava Vizek, što se političari ne žele odreći javnih tvrtki. "One su izvorište njihove financijske moći i ultimativni plijen pobjednika na parlamentarnim i lokalnim izborima. Upravo se kod upravljanja ovim kompanijama najbolje vidi koliko je nacionalni interes, na koji se toliko vole pozivati, posve u drugom planu."

Vizek je objasnila i zašto smatra da vraćanje Ine državi ne može unaprijediti poslovanje te kompanije. Ovaj iznimno zanimljiv intervju u cijelosti pročitajte ovdje.