'Vegetarijanci ne ubijaju životinje' - jedna od najvećih zabluda današnjice

Među veganima i vegetarijancima ima onih koji su se na to odlučili jednostavno jer im tako više odgovara - ne vole jesti meso. I to je OK. Međutim, puno je više onih koji će reći da su se na takav režim prehrane odlučili zbog ljubavi prema životinjama, samilosti i kako bi zaustavili njihovo ubijanje. Ova druga skupina je totalno u krivu. Ne samo da sudjeluju u ubijanju životinja baš poput nas (svejeda), nego čak i čine više štete životinjskom svijetu od nas.

Tako bar tvrdi Argentinac Claudio Bertonatti, jedan od najpoznatijih naturalista, ljudi koji su posvetili svoj život prirodi. On je u svom članku "Veganska zabluda" upozorio zašto jedenjem povrća i dalje podupirete ubijanje životinja. Time je navukao bijes tisuća vegana i vegetarijanaca, ali i svojih kolega koji se bave zaštitom okoliša. Međutim, ako poslušamo njegove argumente, moramo priznati da imaju smisla.

"Bio sam gorljivi vegetarijanac. Kao tinejdžer, odrastao sam interesirajući se za prirodu. Mislio sam da ću izbjeći ubijanje mnogih životinja ako postanem vegetarijanac. Kasnije sam proučavao tu tematiku malo bolje, išao sam u divljinu i proučavao tamošnji biljno-životinjski svijet i onda sam promijenio svoje mišljenje", objašnjava Bertonatti u intervjuu za Playground.plus.

"Išao sam na selo proučavati život u divljini. Shvatio sam da na poljima žitarica nema ptica, a i ono malo što se nađe poljoprivrednici su progonili. Kao vegetarijanac, zapravo sam utjecao na manje ubijanje domaćih životinja, ali ne i onih divljih."

"U Argentini, mnogi misle da se bore za životinje ako ne jedu meso ili ne nose kožnu odjeću. Misle, ako bude više vegetarijanaca, manje životinja će biti ubijeno. To nije točno. Od trenutka kad je čovjek počeo uzgajati žitarice i raditi na polju, tada je već napravio utjecaj na prirodu i cijeli biljni i životinjski svijet. Nema životinjske vrste koja nije povezana u sustavu, opstanak jednih ovisi o smrti drugih, bilo direktno ili indirektno. Razumijem da ta spoznaja može biti bolna. I ja bih volio da živim u idealnom svijetu", objašnjava.

"Kad to kažem, mnogi se osjećaju napadnuto. Riža, kukuruz, tijesto...Većina vegeterijanaca to jede. Prvi utjecaj njihove proizvodnje je 'dešumizacija': mi prisiljavamo prirodu da napravi mjesta za žitarice. U Argentini pale prašume i tako prže brojne životinjske vrste da bi stvorili žitna polja. Onda moraju braniti polja od ptica koja dolaze da se na njih hrane. Mnogi poljoprivrednici koriste otrove protiv tih ptica. Za druge životinje postavljaju električne ograde ili ih love s puškama. Dakle, ako jedeš meso, sudjeluješ u ubijanju životinja. Ali i ako jedeš povrće, opet sudjeluješ u ubijanju životinja."

"Većina nas, koji živimo u gradovima, ne poznaje dovoljno životinjski život. Mnogi ne znaju nabrojati više od 10 životinjskih vrsta. Svi znamo za krave, svinje, konje, koze...I tu naš interes prestaje. Kao i naši osjećaji za životinjski život. Ali svejedno, za vegane bi nasilje prema životinji, bilo kojoj, bilo filozofski nedosljedno", zaključuje Bertonatti.