Vezani članci:
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatski izvoz u SAD skoro stoput veći nego u Iran
Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Hrvatski izvoz raste zahvaljujući 2. amandmanu američkog ustava
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Kupujmo hrvatsko - mit koji odmaže hrvatskom gospodarstvu
Tolušić treba ponuditi ostavku i spasiti naciju od daljnje štete
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Hrvatski izvoznici traže milijardu eura od države - evo zašto je to loša ideja
Mit o dobrim namjerama komunizma i socijalne pravde
'Vegetarijanci ne ubijaju životinje' - jedna od najvećih zabluda današnjice
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Moralni razlog za razdvajanje države i gospodarstva
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Trulež draži od kreativne destrukcije
Turizam za Hrvatsku - blagoslov ili prokletstvo?
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Novo na Liberalu:
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Pravi užas Jasenovca nije u broju žrtava nego u sunovratu ljudskosti
Treba li država prisilno ograničiti pretilima prekomjerni unos hrane?
Šimleša je tvrdio da covid potvrde nisu diskriminacija, argumenti su mu vrlo bliski Staljinu
Nakon transfobnih napada i mržnje, sada je žrtva krađe identiteta: 'Apeliram na javnost, ne vjerujte tim profilima'
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
J.E.B.E. M.I. S.E.
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?

Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu


Piše: Branimir Perković
17.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu


Piše: Branimir Perković
17.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ekonomske teme sve donedavno nisu dominirale javnim prostorom u RH. Kamo sreće da se to promijenilo zbog nekih pozitivnih pojava, a ne zbog Agrokora i poreza na nekretnine. Ali i ovakva promjena je dobrodošla, tko je mogao zamisliti prije nekoliko godina da će se o financijskim pokazateljima i poslovnim praksama jedne kompanije razgovarati po kafićima, birtijama, parkovima, tržnicama? Tko je mogao zamisliti da će pitanje o poreznoj politici nekoliko mjeseci biti glavna tema u državi? Mislim da je hrvatsko društvo postalo ekonomski pismenije zbog tih događaja.

Ali postoji mnogo mitova o hrvatskom gospodarstvu koji odavno egzistiraju u društvenoj svijesti i rezultat su koliko neinformiranosti toliko u općeg pesimističnog pogleda na hrvatsko gospodarstvo. Naravno, ta slika je opravdana jer se gospodarstvo RH zadnjih 27 godina borilo s mnogim problemima, a državne vlasti nastavljaju uspostavljati ekonomske politike koje mu ne dopuštaju da normalno izraste. A raslo bi puno više nego sada, samo da nije okovano birokratskim, poreznim, političkim i korupcijskim okovima.

Jedan od tih mitova kaže da Hrvatska ima nizak izvoz i da izvozi većinom sirovine. Tu predodžbu ima velik dio javnosti, a često se može čuti i među studentima ekonomije. Predodžbu, naravno, stvaraju drugi problemi u gospodarstvu, kao visoka nezaposlenost, relativno gospodarsko zaostajanje za drugim državama EU itd. I na činjenicu da Hrvatska ostvaruje manje izvoza nego što ima uvoza se gleda pretjerano kritično jer ljudi obično ne razumiju međuovisnost između te dvije kategorije.

Struktura izvoza RH prema udjelu proizvoda:


Izvor: Tradingeconomics, UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Kao što se vidi iz gornjeg prikaza, teza da Hrvatska izvozi pretežito sirovine je sasvim promašena. Iako najveći udio otpada na fosilna goriva i njihove prerađevine (9,5 % izvoza), ostali segmenti izvoza koji zauzimaju više od 3% udjela su sve industrijski proizvodi, osim drvne građe (5,8 %). Tako strojevi sudjeluju 9,1 % u izvozu, električna oprema 9%, farmaceutski proizvodi 6,8%, namještaj, svjetleći znakovi i montažne građevine 4%, motorna vozila 3,7%. Ako pogledamo izvozne segmente koji sudjeluju s minimalno 1% u izvozu, 62,3% ukupnog izvoza čine industrijski proizvodi, a ne sirovine. Od segmenata izvoza koji se mogu svrstati u sirovine više od 1% samo pet ih se može smatrati čistim sirovinama, a to su fosilna goriva (9,5%), drvna građa (5,8%), riba i ostali morski plodovi (1,2%), minerali kao sol, sumpor, cement (1,3%) te aluminij (2,2%), što čini sveukupno 20% izvoza. Od 82,3% ukupnog izvoza koliko smo nabrojili, već sada vidimo da 62,3% otpada na industrijske proizvode, a 20% na sirovine. Ukratko, Hrvatska primarno izvozi industrijske proizvode, a ne sirovine.

Struktura izvoza RH prema tipovima proizvoda (grupirano):


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Nije jednostavno ni sasvim moguće jasno raščlaniti tipove proizvoda na industrijske i sirovinske, niti je to općeprihvaćena klasifikacija, ja samo koristim te izraze da pokažem kako ideja o Hrvatskoj kao izvoznici primarno sirovina nije točna. Također je zahtjevno klasificirati proizvode u određene grupe (npr. da li izvoz brodova s vojnom namjenom spada u izvoz ratne opreme ili izvoz brodova) jer se treba izbjegavati dupliranje istog proizvoda. Ali u svakom slučaju je jasno da Hrvatska primarno izvozi strojeve, kemijske i farmaceutske proizvode, proizvode za transport (brodovi, automobili, kamioni, automobilski dijelovi itd.) te metalne prerađevine.

Još jedna kriva predodžba je i da bogate zemlje primarno izvoze u siromašne i tako ih iskorištavaju za prodaju svojih proizvoda dok iz njih istodobno izvlače sirovine. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija, a u stvarnosti bogati trguju primarno s drugim bogatima. Najveći dio trgovine na svijetu se odvija između SAD, EU i Kanade.

Udio određenih država u izvozu RH:


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Na gornjoj slici je prikazano koliko izvoza otpada na određenu zemlju, tj. u koje zemlje hrvatske tvrtke najviše izvoze. Očekivano prednjače države EU kao Italija (12 % plasiranog izvoza), Njemačka (11% plasiranog izvoza) i Slovenija (11 % plasiranog izvoza) te susjedne države BIH (8,2 %), Srbija (5,1 %) i Mađarska (3,6 %). Više od 40 % izvoza odlazi u bogate države EU (Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Francusku) a iznenađujuće čak 3.6% izvoza otpada na SAD (više nego na Rusiju). Sasvim je jasno da Hrvatska najviše izvozi u tehnološki visoko razvijene zemlje i da u njima postoji velika potražnja za proizvodima iz RH, pa čak i u jednom SAD-u.

Udio pojedinih država u uvozu RH:


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Uvoz izgleda jako slično po strukturi zemalja koje sudjeluju najviše u trgovinskoj razmjeni s RH. Dominiraju države EU (Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Mađarska, Nizozemska). Ipak postoje i određene zanimljivosti, npr. Hrvatska relativno veći dio svog izvoza plasira u SAD (3,6 %) nego što joj otpada uvoza na robu iz SAD-a (1,6 %). Zanimljivo je i da Hrvatska razmjerno malo uvozi iz Srbije i BIH (Srbija 2,2 %, a BIH 2,5 %) u odnosu na to koliki dio svog izvoza plasira u te države (Srbija 5,1 % a BIH 8,2 %).

Gospodarstvo Hrvatske ima Indeks ekonomske kompleksnosti (Economic Complexity Indeks, ECI) od 0,746 što je svrstava u 29. ekonomiju po kompleksnosti u svijetu. Izvozi 308 proizvoda s jasnom komparativnom prednosti, što znači da je njen udio u globalnom izvozu za toliki broj proizvoda veći nego što bi se moglo očekivati od veličine njenog izvoznog gospodarstva i veličine globalnog tržišta za taj proizvod.

Prema strukturi hrvatskog izvoza možemo zaključiti da Hrvatska definitivno najviše trguje s visoko razvijenim gospodarstvima u koje primarno izvozi industrijske tehnološke proizvode, a ne sirovine. Hrvatsko gospodarstvo je, prema svim pokazateljima, dovoljno sposobno da se natječe na visoko razvijenim tržištima i ne postoji nikakav strah da bi slobodna trgovina bila na štetu hrvatskog gospodarstva, već bi mu primarno otvorila nove mogućnosti za rast. To dokazuje i razmjerno velik izvoz u SAD (3,2% plasiranog izvoza) i relativno visoka kompleksnost hrvatskog gospodarstva te brojni proizvodi u kojima već sada Hrvatska ima komparativne prednosti. Zamislite koliko bi hrvatsko gospodarstvo profitiralo od ukidanja trgovinskih barijera, a posebno od snižavanja poreznog opterećenja, birokratiziranosti i prevelikog utjecaja političkih odluka na ekonomiju. Hrvatsko gospodarstvo je sasvim sposobno da se ravnopravno natječe s najboljima, i to čak u uvjetima kada država samo smeta i ograničava poslovne, kreativne i inovativne kvalitete. Očigledno je da je jedini problem Hrvatske parazitska država koja ograničava, a ne potiče, razvoj.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.