Vezani članci:
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatski izvoz u SAD skoro stoput veći nego u Iran
Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Hrvatski izvoz raste zahvaljujući 2. amandmanu američkog ustava
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Kupujmo hrvatsko - mit koji odmaže hrvatskom gospodarstvu
Tolušić treba ponuditi ostavku i spasiti naciju od daljnje štete
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Hrvatski izvoznici traže milijardu eura od države - evo zašto je to loša ideja
Mit o dobrim namjerama komunizma i socijalne pravde
'Vegetarijanci ne ubijaju životinje' - jedna od najvećih zabluda današnjice
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Moralni razlog za razdvajanje države i gospodarstva
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Trulež draži od kreativne destrukcije
Turizam za Hrvatsku - blagoslov ili prokletstvo?
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu


Piše: Branimir Perković
17.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu


Piše: Branimir Perković
17.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ekonomske teme sve donedavno nisu dominirale javnim prostorom u RH. Kamo sreće da se to promijenilo zbog nekih pozitivnih pojava, a ne zbog Agrokora i poreza na nekretnine. Ali i ovakva promjena je dobrodošla, tko je mogao zamisliti prije nekoliko godina da će se o financijskim pokazateljima i poslovnim praksama jedne kompanije razgovarati po kafićima, birtijama, parkovima, tržnicama? Tko je mogao zamisliti da će pitanje o poreznoj politici nekoliko mjeseci biti glavna tema u državi? Mislim da je hrvatsko društvo postalo ekonomski pismenije zbog tih događaja.

Ali postoji mnogo mitova o hrvatskom gospodarstvu koji odavno egzistiraju u društvenoj svijesti i rezultat su koliko neinformiranosti toliko u općeg pesimističnog pogleda na hrvatsko gospodarstvo. Naravno, ta slika je opravdana jer se gospodarstvo RH zadnjih 27 godina borilo s mnogim problemima, a državne vlasti nastavljaju uspostavljati ekonomske politike koje mu ne dopuštaju da normalno izraste. A raslo bi puno više nego sada, samo da nije okovano birokratskim, poreznim, političkim i korupcijskim okovima.

Jedan od tih mitova kaže da Hrvatska ima nizak izvoz i da izvozi većinom sirovine. Tu predodžbu ima velik dio javnosti, a često se može čuti i među studentima ekonomije. Predodžbu, naravno, stvaraju drugi problemi u gospodarstvu, kao visoka nezaposlenost, relativno gospodarsko zaostajanje za drugim državama EU itd. I na činjenicu da Hrvatska ostvaruje manje izvoza nego što ima uvoza se gleda pretjerano kritično jer ljudi obično ne razumiju međuovisnost između te dvije kategorije.

Struktura izvoza RH prema udjelu proizvoda:


Izvor: Tradingeconomics, UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Kao što se vidi iz gornjeg prikaza, teza da Hrvatska izvozi pretežito sirovine je sasvim promašena. Iako najveći udio otpada na fosilna goriva i njihove prerađevine (9,5 % izvoza), ostali segmenti izvoza koji zauzimaju više od 3% udjela su sve industrijski proizvodi, osim drvne građe (5,8 %). Tako strojevi sudjeluju 9,1 % u izvozu, električna oprema 9%, farmaceutski proizvodi 6,8%, namještaj, svjetleći znakovi i montažne građevine 4%, motorna vozila 3,7%. Ako pogledamo izvozne segmente koji sudjeluju s minimalno 1% u izvozu, 62,3% ukupnog izvoza čine industrijski proizvodi, a ne sirovine. Od segmenata izvoza koji se mogu svrstati u sirovine više od 1% samo pet ih se može smatrati čistim sirovinama, a to su fosilna goriva (9,5%), drvna građa (5,8%), riba i ostali morski plodovi (1,2%), minerali kao sol, sumpor, cement (1,3%) te aluminij (2,2%), što čini sveukupno 20% izvoza. Od 82,3% ukupnog izvoza koliko smo nabrojili, već sada vidimo da 62,3% otpada na industrijske proizvode, a 20% na sirovine. Ukratko, Hrvatska primarno izvozi industrijske proizvode, a ne sirovine.

Struktura izvoza RH prema tipovima proizvoda (grupirano):


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Nije jednostavno ni sasvim moguće jasno raščlaniti tipove proizvoda na industrijske i sirovinske, niti je to općeprihvaćena klasifikacija, ja samo koristim te izraze da pokažem kako ideja o Hrvatskoj kao izvoznici primarno sirovina nije točna. Također je zahtjevno klasificirati proizvode u određene grupe (npr. da li izvoz brodova s vojnom namjenom spada u izvoz ratne opreme ili izvoz brodova) jer se treba izbjegavati dupliranje istog proizvoda. Ali u svakom slučaju je jasno da Hrvatska primarno izvozi strojeve, kemijske i farmaceutske proizvode, proizvode za transport (brodovi, automobili, kamioni, automobilski dijelovi itd.) te metalne prerađevine.

Još jedna kriva predodžba je i da bogate zemlje primarno izvoze u siromašne i tako ih iskorištavaju za prodaju svojih proizvoda dok iz njih istodobno izvlače sirovine. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija, a u stvarnosti bogati trguju primarno s drugim bogatima. Najveći dio trgovine na svijetu se odvija između SAD, EU i Kanade.

Udio određenih država u izvozu RH:


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Na gornjoj slici je prikazano koliko izvoza otpada na određenu zemlju, tj. u koje zemlje hrvatske tvrtke najviše izvoze. Očekivano prednjače države EU kao Italija (12 % plasiranog izvoza), Njemačka (11% plasiranog izvoza) i Slovenija (11 % plasiranog izvoza) te susjedne države BIH (8,2 %), Srbija (5,1 %) i Mađarska (3,6 %). Više od 40 % izvoza odlazi u bogate države EU (Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Francusku) a iznenađujuće čak 3.6% izvoza otpada na SAD (više nego na Rusiju). Sasvim je jasno da Hrvatska najviše izvozi u tehnološki visoko razvijene zemlje i da u njima postoji velika potražnja za proizvodima iz RH, pa čak i u jednom SAD-u.

Udio pojedinih država u uvozu RH:


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Uvoz izgleda jako slično po strukturi zemalja koje sudjeluju najviše u trgovinskoj razmjeni s RH. Dominiraju države EU (Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Mađarska, Nizozemska). Ipak postoje i određene zanimljivosti, npr. Hrvatska relativno veći dio svog izvoza plasira u SAD (3,6 %) nego što joj otpada uvoza na robu iz SAD-a (1,6 %). Zanimljivo je i da Hrvatska razmjerno malo uvozi iz Srbije i BIH (Srbija 2,2 %, a BIH 2,5 %) u odnosu na to koliki dio svog izvoza plasira u te države (Srbija 5,1 % a BIH 8,2 %).

Gospodarstvo Hrvatske ima Indeks ekonomske kompleksnosti (Economic Complexity Indeks, ECI) od 0,746 što je svrstava u 29. ekonomiju po kompleksnosti u svijetu. Izvozi 308 proizvoda s jasnom komparativnom prednosti, što znači da je njen udio u globalnom izvozu za toliki broj proizvoda veći nego što bi se moglo očekivati od veličine njenog izvoznog gospodarstva i veličine globalnog tržišta za taj proizvod.

Prema strukturi hrvatskog izvoza možemo zaključiti da Hrvatska definitivno najviše trguje s visoko razvijenim gospodarstvima u koje primarno izvozi industrijske tehnološke proizvode, a ne sirovine. Hrvatsko gospodarstvo je, prema svim pokazateljima, dovoljno sposobno da se natječe na visoko razvijenim tržištima i ne postoji nikakav strah da bi slobodna trgovina bila na štetu hrvatskog gospodarstva, već bi mu primarno otvorila nove mogućnosti za rast. To dokazuje i razmjerno velik izvoz u SAD (3,2% plasiranog izvoza) i relativno visoka kompleksnost hrvatskog gospodarstva te brojni proizvodi u kojima već sada Hrvatska ima komparativne prednosti. Zamislite koliko bi hrvatsko gospodarstvo profitiralo od ukidanja trgovinskih barijera, a posebno od snižavanja poreznog opterećenja, birokratiziranosti i prevelikog utjecaja političkih odluka na ekonomiju. Hrvatsko gospodarstvo je sasvim sposobno da se ravnopravno natječe s najboljima, i to čak u uvjetima kada država samo smeta i ograničava poslovne, kreativne i inovativne kvalitete. Očigledno je da je jedini problem Hrvatske parazitska država koja ograničava, a ne potiče, razvoj.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.