Vezani članci:
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
Zagrebački poduzetnik prepričao noćnu moru koju je proživio na carini: ʼPlatio sam 50% više i čekao 2 tjednaʼ
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Što učiniti kad vam Trump nametne uvozne carine? (video)
Trumpove carine trebale su pomoći američkoj industriji željeza. Nisu pomogle...
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Jedan od njih dvojice ne govori istinu. Pogodite tko...
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Beljak se posvađao sa samim sobom
Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ
Trgovinski rat SAD-a i EU: Na samoozljeđivanje nije dobro odgovoriti samoozljeđivanjem
Što je protekcionizam i kako utječe na društvo?
Amerika je 5 puta u povijesti pokušala nametnuti uvozne tarife. Svaki put se opekla...
Zašto su intelektualci i biznismeni najveći neprijatelji slobodnog poduzetništva
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Kina poziva zemlje u razvoju da odbace protekcionizam: 'Otvaranje tržišta donosi napredak'
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
Novo na Liberalu:
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti
U nekim američkim državama održan referendum o pobačaju, evo rezultata
Ovo je jedan od razloga neuspjeha Kamale Harris i Demokrata: Podcijenili su žene
Država želi kazniti Novu i RTL zbog premalo domaćeg programa. To je grubo kršenje medijskih sloboda
Najbogatiji su sve bogatiji, a 5 milijardi ljudi propada u siromaštvu. Je li to točno?
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti

Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast


Piše: Hrvoje Marković
Photo: Gozha Net/Unsplash
1.6.2022.

Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast

Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast


Piše: Hrvoje Marković
Photo: Gozha Net/Unsplash
1.6.2022.

Samodostatnost je pojam koji se desetljećima proteže kroz razne strategije, studije i parlamentarne rasprave. Najčešće se koristi u raspravama o poljoprivrednoj ili energetskoj politici, gdje se gotovo svi političari slažu kako je postizanje samodostatnosti važan cilj za osiguranje opskrbe strateškim proizvodima. Govori se da je Hrvatska npr. samodostatna u proizvodnji pšenice i uljarica, ali da nije samodostatna u proizvodnji mesa, povrća i voća.

Podatak o samodostatnosti nam govori o omjeru domaće proizvodnje nekog proizvoda u odnosu na domaću potrošnju istog proizvoda. Ako je omjer jednak ili veći od 100%, onda smo samodostatni. Ako je manji od 100%, onda se kaže da domaća proizvodnja ne zadovoljava domaće potrebe. Međutim, taj podatak nam zapravo ništa ne govori o zadovoljavanju domaćih potreba budući da postoji vanjska trgovina, tj. uvoz i izvoz.

Kao što domaći proizvođači nisu prisiljeni prodavati svoje proizvode domaćim potrošačima, jednako tako ni domaći potrošači nisu prisiljeni kupovati domaće proizvode. U raspravama se na ovaj binarni aspekt često gleda samo parcijalno, pa se tako vječno govori o raznim uvoznim lobijima koji uništavaju domaću proizvodnju.

Sigurno je da postoje organizacije kojima je u interesu plasiranje stranih proizvoda u Hrvatskoj. No, nametanje bilo kakvih kvota, carina, dodatnih administrativnih opterećenja ili pak subvencija predstavlja udar na slobodu odlučivanja domaćih potrošača. Potrošači su slobodni donijeti odluku o tome čije proizvode žele kupiti, a proizvođači moraju međusobno konkurirati cijenom i kvalitetom kako bi prodali svoj proizvod. To se zove tržište.

U zadnjih nekoliko tjedana došla je do izražaja i druga strana ove medalje. Zastupnici širokog spektra, od Domagoja Hajdukovića do Ivana Penave, zatražili su da Hrvatska zabrani izvoz žita. Takvo ograničenje jasno predstavlja udar na slobodu odlučivanja domaćih proizvođača. Ako žele, proizvođači mogu sve plasirati u izvoz ako im se tamo nudi veća cijena. Nisu dužni prvo zadovoljiti potrebe domaćih potrošača. To se isto zove tržište.

Moramo biti svjesni i da samodostatnost u poljoprivredi ne znači samodostatnost u prehrani. Hrvatska proizvodi dvostruko više pšenice nego što potroši. No, ljudi ne jedu sirovu pšenicu. Puno je puta istaknuto kako izvozimo jeftinije primarne proizvode poput pšenice, a uvozimo skuplje i više prerađene proizvode poput tjestenina.

Svaka naša baka ili prabaka je znala napraviti sve što je trebala od brašna. Kruh, njoki, tijesto za savijače... U svemu tome su njihova kućanstva bila samodostatna. Istina, nisu svi imali mlin u kući, ali nemaju ni svi seljaci nalazište plina i tvornicu amonijaka u dvorištu. Ako promotrimo samodostatnost na individualnoj razini, možemo vrlo brzo shvatiti zašto je to put u propast.

Čak i kada bismo imali farmu s vlastitim mlinom, vodom, životinjama i svim poljoprivrednim kulturama koje rastu u našoj klimi, imali bismo veliki problem. Možemo biti samodostatni ako kopamo rukama. Ne alatom, nego doslovno rukama. Jer ako nećemo kupiti alat od nekoga zato što je sva proizvodnja za našu potrošnju, trebat ćemo nekako nabaviti željeza. A za željezo nam treba ruda i koks. A za koks trebamo ugljen.

I svega toga imamo u stijenama ispod naše zemlje, samo je u nedovoljnoj koncentraciji da nešto korisno napravimo za 3 života. Pa ćemo za nekoliko zima, kada nemamo više čime hraniti životinje i sve nam propadne, umrijeti od gladi. Možemo iz zagorskih rudnika vaditi ugljen, kao što možemo vaditi i srebro iz rudnika Zrinski na Medvednici. Problem je što to neće biti ekonomski isplativo bez izdašnih subvencija, koje čine ostatak ekonomije manje konkurentnim kroz veće porezno opterećenje.

Ako na razini pojedinca razumijemo da nam je bolje kada vrijeme i resurse posvetimo onim aktivnostima u kojima smo dobri, njegujemo dobrosusjedske odnose i trgujemo s drugima oko nas, možemo shvatiti da kao društvo živimo bolje kada nam država ne nameće kome moramo prodavati, od koga smijemo kupovati ili čiju proizvodnju moramo subvencionirati.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

HRVOJE MARKOVIĆ
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.