Vezani članci:
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske
Ni roboti ne vole hrvatsku birokraciju, izbjegavaju nas u širokom luku
Kako je industrijski div pretvoren u siromaha ovisnog o državnoj pomoći
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
5 razloga zašto nam treba uvoz
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zagrebački poduzetnik prepričao noćnu moru koju je proživio na carini: ʼPlatio sam 50% više i čekao 2 tjednaʼ
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Što učiniti kad vam Trump nametne uvozne carine? (video)
Trumpove carine trebale su pomoći američkoj industriji željeza. Nisu pomogle...
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Jedan od njih dvojice ne govori istinu. Pogodite tko...
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Beljak se posvađao sa samim sobom
Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ
Trgovinski rat SAD-a i EU: Na samoozljeđivanje nije dobro odgovoriti samoozljeđivanjem
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ


Piše: Branimir Perković
21.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ


Piše: Branimir Perković
21.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine se intenzivira te uvodi znatne neravnoteže u gospodarstvo obje zemlje. Iako su dobrim dijelom zbog tog trgovinskog rata mnogi analitičari predviđali usporavanje svjetskog gospodarstva početkom ove godine, to se ipak nije dogodilo pa su gospodarski pokazatelji SAD-a, Kine i EU iznad očekivanja (najviše u SAD-u).

OGLAS - IZBORI 2024.


No, to ne znači da ne postoji opasnost od opadanja gospodarske aktivnosti na svjetskog razini uslijed eskalacije trgovinske krize između dvije od tri najveće ekonomije na svijetu, SAD-a i Kine, s potencijalnim širenjem i ne treću, EU. Čak i ako zanemarimo geopolitičke korijene sukoba, ipak ostaje činjenica da Kina ima puno više trgovinskih barijera na uvoz od SAD-a pa se situacija može gledati u svjetlu pritiska SAD-a da prisili Kinu na pošteniji trgovinski odnos. Ovaj tekst se neće baviti problemom trenutnog trgovinskog rata (o tome smo već pisali), nego pitanjem korisnosti međunarodne trgovine kao takve.

Pitanje je naoko jednostavno; isplati li se zemljama trgovati međusobno, u smislu da im to pomaže ostvariti gospodarski rast?

OGLAS - IZBORI 2024.


Jednostavna pitanja često imaju komplicirane odgovore, ali ne i u ovom slučaju. Korisnost međunarodne trgovine je dobro dokumentirana i dokazana, u teoriji i praksi. Najcitiranija istraživanja (kao Frankel & Romer 1999, Alcalá & Ciccone 2004 i Pavčnik, N. 2002) dokazuju snažan pozitivan utjecaj međunarodne trgovine na produktivnost i dohodak.

Faktori koji uzrokuju to da države imaju korist od veće trgovine su brojni, ali se mogu podijeliti na nekoliko glavnih. Veća trgovina s inozemstvom povećava konkurenciju domaćim kompanijama i time na njih stavlja dodatne pritiske za efikasnijim poslovanjem, što dovodi do bolje "kreativne destrukcije" tj. odumiranja onih neefikasnih koje zamjenjuju one efikasnije. Ekonomija obujma onima koji su najefikasniji na domaćem tržištu nudi dodatne nagrade jer njihovo potencijalno tržište nije samo jedna država nego cijeli svijet i time imaju puno veću potencijalnu potražnju, stoga mogu rasti više nego što bi rasle na zatvorenom tržištu jedne države.

Transfer tehnologija i znanja se puno brže odvija trgovinskim poslovnim odnosima sa svijetom nego što bi to bilo da svaka država inovira i razvija tehnologiju sama za sebe. Naglasak glavnih faktora je zajednički; efikasnost. Vanjskom trgovinom se domaće kompanije moraju boriti s globalnom konkurencijom što ih prisiljava na efikasniju proizvodnju i poslovanje, što za prelijeva na produktivnost, a time i dohodak, a transfer tehnologije i know-how iz zemlje u zemlju dodatno intenzivira sve te posljedice trgovine.

Podaci od 1945. do 2014. pokazuju da je korelacija između rasta realnog BDP-a po stanovniku i rasta izvoza kao udio u BDP-u pozitivna i jaka. Jednostavno, rast izvoza dovodi do rasta BDP-a po stanovniku. Netko površan može pokušati argumentirati da je sasvim jasno kako izvoz pomaže razvoju, ali da ipak treba ograničavati uvoz.

Prvi problem s tim argumentom je to što ne postoji država na svijetu koja bi drugoj dopustila izvoz njihovih proizvoda na njeno tržište ako je istodobno njoj zabranjeno izvoziti na tržište druge države. Trgovina je dvostrana i nerealno je očekivati da će bilo tko otvoriti svoje tržište za proizvode onih zemalja koje su istodobno zatvorile svoje tržište za kompanije te zemlje. Drugi problem je pitanje same poslovne stvarnosti. Sama ideja otvaranja granica za uvoz (osim uvoza jeftinijih proizvoda za svoje stanovništvo) i jedna od glavnih koristi trgovine je podizanje konkurencije domaćim kompanijama što će ih prisiliti na efikasnije poslovanje, a one koji to ne uspiju osuditi na propast, što će otvoriti prostor novim i efikasnijim kompanijama.

Kada ne postoji taj pritisak od uvoza, domaće kompanije nikada neće postati dovoljno efikasne da se mogu natjecati na tržištu drugih zemalja s njihovim domaćim kompanijama. Nekakav izvoz će uvijek postojati, ali će biti relativno slab.

Domaće kompanije će se ugodno smjestiti na tržište vlastite zemlje, gdje su zaštićene, ali gdje ne postoji prostor za njihov rast. Tijekom vremena problemi neefikasnosti će se ipak nagomilavati i te kompanije neće moći poslovati bez pomoći države u obliku poticaja, garancija, osiguravanja monopolskog statusa i sl. Tu neefikasnost će posredstvom države plaćati samo stanovništvo te zemlje. To se jako često događalo u Hrvatskoj.



Treba imati na umu i da se međunarodna trgovina i njena uloga donekle razlikuju među zemljama, ovisno o geografskim i drugim obilježjima. Najveća razlika je u odnosu na samu veličinu zemlje. Giganti poput SAD-a, Kine, Rusije i Brazila mogu lakše priuštiti suzbijanje vanjske trgovine od malih država (iako ni jednoj državi to ne odgovara). Razlog leži u jednostavnoj činjenici da su velike države toliko geografski raširene da unutar svojih granica imaju jako puno sirovina, a samom svojom veličinom imaju i puno veće unutrašnje tržište. Malim zemljama nedostaje dovoljno sirovina, ali i dovoljno veliko tržište da bi se "zatvorile".

Za primjer, SAD vrlo vjerojatno može proizvesti automobil koristeći sirovine, kompanije i know-how isključivo unutar svojih granica, iako će cijena biti puno veća nego da trguje s inozemstvom. Ali male države kao Hrvatska jednostavno nemaju ni dovoljno sirovina, ni dovoljno veliko tržište ni dovoljno kompanija s know-how za proizvesti sve dijelove potrebne za sklopiti automobil. Zbog toga je važnost vanjske trgovine relativno veća za male zemlje, što pokazuju i podaci jer male zemlje imaju veći izvoz/uvoz po glavi stanovnika od velikih.

Usput rečeno, Hrvatska osim što ima jako slab izvoz po glavi stanovnika, ima i jako slab uvoz po stanovniku, puno manji od usporedivih zemalja EU kao što su Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Estonija i drugih zemalja srednje i istočne Europe. To proizlazi iz činjenice da su hrvatske kompanije slabo orijentirane prema izvozu i radije odabiru životarenje na unutrašnjem tržištu RH gdje ih štiti država, ali i činjenica da male države moraju uvoziti da bi izvozile. To znači da, ako kompanija u Hrvatskoj želi proizvesti nekakav kompliciraniji proizvod, ona mora uvesti sirovine i poluproizvode. Nizak izvoz je rezultat niskog uvoza. Situacija je nastala zbog desetljeća protekcionističkih politika (netrgovinskih) i drugih barijera da bi se "očuvala industrija". To je putem ranije opisanog procesa u Hrvatskoj dovelo do jako velikih neefikasnosti u gospodarstvu, a kompanije koje se štitilo su održavane novcem građana.

Kreativna destrukcija je bila jako niska, a krah se samo odgađao uz visoku cijenu. Hrvatska, usprkos mitovima, nije deindustrijalizirana država. U Hrvatskoj je prema podacima Svjetske banke podjednak udio radnika u proizvodnji kao u Njemačkoj (oko 26-27%), ali je industrija manje produktivna, manje inovativna te je rad slabije kapitalno opremljen. Sve to je rezultat protekcionističkih politika dosadašnjih državnih vlasti koje su pod parolom "zaštita industrije" ustvari samo štitili neefikasnost, korupciju, nepotizam i neinovativnost.

Međunarodna trgovina je korisna te je treba što bolje iskoristiti. Upravo oni koji su odbijali iskoristiti njene blagodati su ti koji su postupno zaostajali, ne oni koji su se otvorili svjetskom tržištu.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.