Vezani članci:
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Zašto nisam srpski ekonomist
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije
[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Među najbjednijim ekonomijama svijeta Hrvatska na 12. mjestu, Venezuela na vrhu
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zid pun rupa: Svjedočimo posljedicama opće ekonomske nepismenosti
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti
Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje
Ove tri stvari su nas društveno i ekonomski paralizirale
'Uzrok neuspjeha hrvatske ekonomije je uspostava ortačkog kapitalizma'
Ekonomisti strahuju da će protekcionizam usporiti globalni rast
Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata
Kako je Kanada smanjila javni dug i pokrenula ekonomiju
Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha
"Hrvatsko gospodarstvo je ispolitizirano, političari se miješaju u tržište"
Top 5 najopasnijih predizbornih obećanja za našu ekonomiju
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

10 ekonomskih zakona bez kojih nema prosperiteta


Piše: Mario Nakić
Izvor: Mises Institute
10.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

10 ekonomskih zakona bez kojih nema prosperiteta


Piše: Mario Nakić
Izvor: Mises Institute
10.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

U vrijeme kad toliko političkih demagoga ponavlja toliko puta dokazane ekonomske pogreške, možda je dobro podsjetiti se najosnovnijih ekonomskih zakona. Antony P. Mueller s Mises instituta je objavio 10 glavnih zakona bez kojih nema prosperiteta.

1. Proizvodnja prethodi konzumaciji

Iako je očito da, ako želiš nešto konzumirati, to prvo mora biti proizvedeno, ideja da se stimulira konzumacija kako bi se povećala proizvodnja sve je raširenija. Međutim, dobra koja konzumiramo ne padaju s neba. Ona su tek zadnja karika dugačkog lanca proizvodnih procesa. Čak i proizvodnja naoko jednostavnog proizvoda kao što je kemijska olovka, na primjer, iziskuje cijelu mrežu proizvodnih procesa koji nadilaze vremenske i državne granice, pa čak i prelaze različite kontinente.

2. Konzumacija je konačni cilj proizvodnje

Konzumacija je cilj ekonomske aktivnosti, a proizvodnja je sredstvo. Oni koji podupiru potpunu zaposlenost pokušavaju srušiti ovaj očiti zakon. Programi za zapošljavanje pokušavaju pretvoriti proizvodnju u samodostatni cilj.

Kupci vrednuju konzumirane proizvode i tako određuju vrijednost njihove proizvodnje. Trenutna konzumacija je rezultat proizvodnih procesa koji sežu u prošlost, ali vrijednost te proizvodne strukture ovisi o trenutnom stanju vrednovanja konzumenata i o očekivanom stanju u budućnosti. Stoga, kupci su konačni de facto vlasnici proizvodnog aparata u kapitalističkoj ekonomiji.

3. Proizvodnja košta

Ne postoji "besplatni ručak". Ako nešto dobiješ gratis, to samo znači da je netko drugi to platio. Iza svake socijalne pomoći stoji porezni novac živih ljudi. Dok porezni obveznici znaju da država uzima novac od njihovih prihoda, oni ne vide kome taj novac ide. S druge strane, dok primatelji državnog novca znaju da su dobili porezni novac od države, oni ne znaju kome je taj novac država uzela.

4. Vrijednost je subjektivna

Vrednovanje je subjektivno i ovisi o situaciji u kojoj se pojedinac nalazi. Ista fizička dobra imaju drukčije vrijednosti drugim osobama. Korisnost je subjektivna, osobna, ovisna o trenutnom stanju i marginalna. Ne postoji nešto kao "kolektivna korisnost". Čak i temperaturu u istoj prostoriji dvije osobe drukčije osjećaju. Ista nogometna utakmica ima različitu subjektivnu vrijednost različitim osobama što se može i vidjeti kad netko postigne zgoditak.

5. Visina plaće ovisi o produktivnosti

Satnica radnika ovisi o njegovoj produktivnosti tijekom sat vremena. Na slobodnom tržištu biznisi će zaposliti dodatne radnike dok god je njihova marginalna produktivnost viša od njihove plaće. Zbog konkurencije među tvrtkama radničke plaće će rasti do točke gdje se plaća susreće s produktivnošću.

Moć radničkih sindikata može promijeniti distribuciju bogatstva među radnicima ili različitim radnim skupinama, ali sindikati ne mogu promijeniti ukupnu masu koju poslodavac može izdvojiti za plaće. Ona ovisi o produktivnosti ukupne radne snage.

6. Potrošnja je prihod i trošak

Svaka potrošnja znači gubitak za kupca i prihod za prodavača. Mehanizam fiskalnog računanja pokazuje da troškovi rastu skupa s prihodom. Koliko raste prihod, toliko rastu i cijene. Keynezijanski fiskalni model ignorira učinak troška. Zato dolazi do krize kad državna politika računa na zaradu povećanjem javne potrošnje, ali ignorira učinak troška.

7. Novac nije bogatstvo


Vrijednost novca leži u njegovoj kupovnoj moći. Novac služi kao instrument razmjene. Bogatstvo osobe vrednuje se mogućnošću pristupa dobrima i uslugama koje želi. Nacija kao cjelina ne može povećati svoje bogatstvo povećanjem broja novčanica. Robinson Crusoe ne bi bio ništa bogatiji da je pronašao rudnik zlata ili kovčeg pun novca na svom otoku.

8. Rad ne stvara vrijednost

Rad u kombinaciji s drugim čimbenicima kreira proizvode, ali vrijednost proizvoda ovisi o njihovoj korisnosti. Korisnost, pak, ovisi o subjektivnom vrednovanju potrošača. Zapošljavanje radi zapošljavanja nema nikakvog ekonomskog smisla. Računa se samo kreiranje vrijednosti.

Vrijednost proizvoda neovisna je o trudu uloženom u njegovu proizvodnju. Profesionalni trkači maratona ne zarađuju prema uloženom vremenu u pripreme nego prema krajnjem rezultatu.

9. Profit je znak uspjeha

U konkurentnom kapitalizmu ekonomski profit je ekstra bonus koji su biznisi zaradili na popravljanju alokativnih pogrešaka. Kad bi ekonomija stajala na mjestu bez promjena, ne bi bilo ni gubitaka ni dobiti. U rastućoj ekonomiji promjena se mjeri ostvarenom dobiti.

Biznis koji dobro pogodi potražnju u budućnosti zarađuje profit i raste dok oni pokretači koji ne uspiju pogoditi želje kupaca otpadaju i u konačnici moraju odustati.

10. Svi osnovni ekonomski zakoni su zakoni logike

Ekonomski zakoni leže na logičnom rezoniranju. Nitko ne može falsificirati ove zakone empirijski zato što su sami po sebi istiniti. Kao takvi, fundamentalni zakoni ekonomije ne traže svoju verifikaciju. Pozivanje na empirijske činjenice služi samo kao ilustriranje primjerima.

Netko može ignorirati ili prekršiti ove zakone, ali ih ne može promijeniti. Društva koja najbolje prosperiraju su ona koja prepoznaju i poštuju ove ekonomske zakone te ih koriste za svoje dobro.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.