Vezani članci:
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Marićeva mjera je diskriminatorska, protuustavna i protuzakonita
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Dosad najbolji prijedlog protiv iseljavanja: ʼPoslodavcima omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje radnikaʼ
Misterij oglasa za posao s 28 godina radnog staža: odgovor je vrlo jednostavan...
Koliko vrijedi braniteljstvo?
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Pobijanje Keynesove teorije o prisilnoj nezaposlenosti na primjeru Srba iz Hrvatske 1990-ih
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tržište čini svoje: U SAD-u više otvorenih radnih mjesta nego nezaposlenih osoba
HRT dosegao novo dno: Pogodite koga su pozvali da priča o nezaposlenosti i iseljavanju
Kako su Česi postigli najnižu stopu nezaposlenosti u EU?
Zakon o radu - hrvatski cargo kult koji generira nezaposlenost
Sada je pravi trenutak za masovno otpuštanje u javnom sektoru
Prije uvoza radnika potrebno je fleksibilizirati naše tržište rada
Filipinski radnici - cijenjeni i traženi u cijelom svijetu, ali ne i za ministra Pavića
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Bastiat: Prokleti strojevi
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Novo na Liberalu:
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti
U nekim američkim državama održan referendum o pobačaju, evo rezultata
Ovo je jedan od razloga neuspjeha Kamale Harris i Demokrata: Podcijenili su žene
Država želi kazniti Novu i RTL zbog premalo domaćeg programa. To je grubo kršenje medijskih sloboda
Najbogatiji su sve bogatiji, a 5 milijardi ljudi propada u siromaštvu. Je li to točno?
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti
Istraživanje: Sloboda govora među top pitanjima koja brinu američke glasače
Mojmira otkrila zakon ponude i potražnje. Nije oduševljena
Vladina agencija se hvali: Hrvatska je prvak svijeta po broju beskorisnih parazita
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji

3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa


Piše: Branimir Perković
3.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa


Piše: Branimir Perković
3.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Nije lako živjeti u Hrvatskoj, ne samo s egzistencijalne, nego i sa psihološke strane. Država je puna paradoksa i može se napisati poveća knjiga o paradoksima koji sasvim zbunjuju čovjeka i zamagljuju razum. Stranci kada dođu u Hrvatsku, osim prirodnim ljepotama, ne mogu se načuditi ni tim paradoksima ako im objasnite. Pokušajte pa promatrajte reakciju.

Hrvatska ima veliku nezaposlenost. Istodobno, Hrvatska ima i velikih problema s nedostatkom radne snage. Međutim, postoje razlozi za to i oni se ugrubo mogu podijeliti u 3 dijela:

1. Neefikasnost obrazovnog sustava

Vjerojatno oni koji prate tematiku sada očekuju da ću plakati o tome kako fakulteti u Hrvatskoj ne obrazuju studente za ono što tržište traži, za proizvodni sektor, za moderne industrije i slično. Uopće ne planiram o tome govoriti, mislim da je to najobičnija glupost. Nema razloga da se ljude obrazuje za obrtnička zanimanja, raznorazne kuhare, konobare, tokare i slično. Puno se priča o tome kako ne trebaju baš svi završavati fakultete, da treba puno ljudi raditi i kao obrtnici, kuhari i konobari jer, eto, valjda zbog toga što nam je turizam strateška grana pa trebamo svi postati kuhari i konobari.

Ne, ja vam tvrdim da puno više ljudi treba završavati fakultete nego sada, to nije nikakav problem. Najrazvijenije zemlje u svijetu imaju 40% fakultetski obrazovanog stanovništva dok Hrvatska ima oko 18%. Pobogu, shvatite da više obrazovanih ljudi nije nikakva loša stvar, dapače, više obrazovanih korelira savršeno s višim nacionalnim bogatstvom. Problem nije u tome što je Hrvatska preobrazovana, jer ona to nije, već je problem u tome što hrvatski obrazovni sustav zaostao, trom. Slavi mediokritetnost, a ne izvrsnost. Slavi poslušnost, a ne individualnost. Slavi uskogrudno razmišljanje, a ne radoznalost. Slavi plemensko grupiranje, a ne suradnju. I takav je od prvog razreda osnovne škole do zadnje godine fakulteta. To je problem, a ne mitska preobrazovanost koja nema nikakve veze sa stvarnošću.

U Hrvatskoj se ne obrazuje da se nešto nauči, da se stekne novi pogled na stvari, da se prošire vidici, da se zadovolji radoznalosti i gladi za znanjem. U Hrvatskoj se obrazuje da se ne mora raditi tj. da se zaposli u državnoj službi i postane još jedan od birokratskih parazita. I baš zbog toga postoji prevelika ponuda fakultetski obrazovanih ekonomista i pravnika koji, usput rečeno, završe fakultete bez da znaju išta o ekonomiji ili pravu jer je s tim diplomama najlakše dobiti posao u javnom sektoru. U kontekstu plemenskog grupiranja vs. suradnje, obrazovna reforma je također bila samo nastavak te prakse kao što filozofski fakulteti i "neovisni mediji" nisu nikakva središta kritičke društvene misli nego ideologizirane jazbine urbane ljevice.

Smatram da je jedini način da se razbije trenutni destruktivni modus operandi u obrazovanju vaučerizacija i da nikakve lažne obrazovne reforme ne mogu tu pomoći.

2. Socijalna država

Ispričat ću vam priču koja, naravno, nema nikakve argumentativne važnosti, ali objašnjava poantu koju želim dokazati. Jedan moj poznanik je čovjeku koji nema posla, troje djece, a dane provodi životereći, ponudio posao u skladištu za neto plaću 4.000 kn. Čovjek je odbio sa obrazloženjem da mu se ne isplati raditi 8 sati dnevno za 4.000 kn, a od raznorazne socijalne pomoći dobiva ukupno 2.000 kn mjesečno. Stavimo za trenutak sa strane na koji način je on osigurao tih 2.000 kn mjesečno i usredotočimo se na poantu. Zaista, zašto bi netko radio 8 sati dnevno za 4.000 kn ako može ležati i dobivati 2.000 kn? Naravno, to je jako nemoralno jer netko mora zaista raditi 8 sati dnevno i uplaćivati u državni proračun da bi ovaj mogao dobivati 2.000 kn za nerad. Ali, gotovo sigurno ta osoba na te novce gledao kao na poklon od države koji dobiva, a nikome ne radi štetu. I to je problem sa socijalnom državom, ona jednostavno ubija ono što se engleski zove incentives, u prijevodi poticaj, motivacija za rad, za stvaranje.

Danas pola Slavonije živi od poticaja za poljoprivredu, a ti poticaji nisu ništa drugo osim jednog oblika socijalne pomoći. Pola Dalmacije živi od mirovina očeva, lažnih invalidnina i drugih oblika socijale. Jedini problem je u tome što je to sasvim održivo, a ljude čini lijenim parazitima bez ikakve motivacije da nešto stvaraju i da rade na izgradnji bolje budućnosti.

3. Preveliko porezno opterećenje

Hrvatska država ne potiče rad, ona ga kažnjava. Hrvatska država ne potiče poduzetništvo, ona ga ograničava. Glavni alat kojim to radi je porezna politika. Kod poduzetništva postoji toliko pravilnika, poreza, parafiskalnih nameta i institucionalnih barijera da je čudo što bilo tko bez povezanosti s klijentelističkom mrežom ulazi u poduzetništvo. A Hrvatska zaista ima najmanji postotak poduzetnika u stanovništvu od svih država EU. Ljudi ne ulaze u poduzetništvo da bi hranili državu, ljudi ulaze u poduzetništvo da bi hranili sebe i svoju djecu te osigurali im bolju budućnost.

Hrvatska država na poduzetništvo gleda kao na nužno zlo koje se treba iskoristiti do zadnje kune. Jer nitko nije opasniji trenutnim klijentelističkim strukturama od poduzetnika, od osobe koja svojim radom i znanjem usprkos svim barijerama uspijeva preživjeti u šumi poreza i birokracije. Bez poduzetnika nema kompanija, bez kompanija nema radnim mjesta. Nadalje, država kažnjava i sami rad kroz veliki porez na dohodak, prireze i PDV, posebno rad s velikom dodatnom vrijednosti jer je porez na dohodak u Hrvatskoj izrazito progresivan.

Uzmimo za primjer osobu s neto prosječnom plaćom od 5.500 kn. Ta osoba ustvari zarađuje više od 8.000 kn i poslodavac mora izdvojiti tu svotu za plaću tom radniku. Da država ne uzima svoj dio, onaj tko danas radi za 5.500 kn bi imao plaću od 8.000 kn. Ali, država od 8.000 kn odmah uzme 2.500 kn za mirovinsko osiguranje (za koje je jako upitno hoće li današnji radnici ikada vidjeti tu mirovinu jer je trenutni mirovinski sistem sasvim neodrživ), zdravstveno osiguranje (a zdravstvo nam je u ogromnim dugovima, neefikasno i u njemu radi više birokrata od liječnika i medicinskih sestara) te prirez, naknadu za zaštitu na radu i ostalo. Znači, nije da imate malu plaću, nego vam je država u startu oduzela velik dio plaće i to sve više što vam je viša plaća zbog progresivnog oporezivanja.

I još državnim birokratima nije dosta, nego i na taj novac koji dobijete na svaku kupnju plaćate 25% državi kroz PDV, razne komunalne naknade i ostalo. Na plaću od 5.500 kn, na PDV ode 1.100 kn. Sada pogledajmo računicu: Od 8.000 kn koje poslodavac mora izdvojiti za vas, vi poslije nameta na plaću i PDV-a dobijete 4.400, nešto malo više od 50 %, i to prije nego što platite sve komunalije, vodu, takse i sl. Još mislite da su privatnici ti koji vas pljačkaju? Možda ne bi bilo problema da za te novce država daje adekvatnu uslugu. Mislite li da jesu?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.