Vezani članci:
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Marićeva mjera je diskriminatorska, protuustavna i protuzakonita
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Dosad najbolji prijedlog protiv iseljavanja: ʼPoslodavcima omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje radnikaʼ
Misterij oglasa za posao s 28 godina radnog staža: odgovor je vrlo jednostavan...
Koliko vrijedi braniteljstvo?
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Pobijanje Keynesove teorije o prisilnoj nezaposlenosti na primjeru Srba iz Hrvatske 1990-ih
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tržište čini svoje: U SAD-u više otvorenih radnih mjesta nego nezaposlenih osoba
HRT dosegao novo dno: Pogodite koga su pozvali da priča o nezaposlenosti i iseljavanju
Kako su Česi postigli najnižu stopu nezaposlenosti u EU?
Zakon o radu - hrvatski cargo kult koji generira nezaposlenost
Sada je pravi trenutak za masovno otpuštanje u javnom sektoru
Prije uvoza radnika potrebno je fleksibilizirati naše tržište rada
Filipinski radnici - cijenjeni i traženi u cijelom svijetu, ali ne i za ministra Pavića
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa


Piše: Branimir Perković
3.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa


Piše: Branimir Perković
3.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Nije lako živjeti u Hrvatskoj, ne samo s egzistencijalne, nego i sa psihološke strane. Država je puna paradoksa i može se napisati poveća knjiga o paradoksima koji sasvim zbunjuju čovjeka i zamagljuju razum. Stranci kada dođu u Hrvatsku, osim prirodnim ljepotama, ne mogu se načuditi ni tim paradoksima ako im objasnite. Pokušajte pa promatrajte reakciju.

Hrvatska ima veliku nezaposlenost. Istodobno, Hrvatska ima i velikih problema s nedostatkom radne snage. Međutim, postoje razlozi za to i oni se ugrubo mogu podijeliti u 3 dijela:

1. Neefikasnost obrazovnog sustava

Vjerojatno oni koji prate tematiku sada očekuju da ću plakati o tome kako fakulteti u Hrvatskoj ne obrazuju studente za ono što tržište traži, za proizvodni sektor, za moderne industrije i slično. Uopće ne planiram o tome govoriti, mislim da je to najobičnija glupost. Nema razloga da se ljude obrazuje za obrtnička zanimanja, raznorazne kuhare, konobare, tokare i slično. Puno se priča o tome kako ne trebaju baš svi završavati fakultete, da treba puno ljudi raditi i kao obrtnici, kuhari i konobari jer, eto, valjda zbog toga što nam je turizam strateška grana pa trebamo svi postati kuhari i konobari.

Ne, ja vam tvrdim da puno više ljudi treba završavati fakultete nego sada, to nije nikakav problem. Najrazvijenije zemlje u svijetu imaju 40% fakultetski obrazovanog stanovništva dok Hrvatska ima oko 18%. Pobogu, shvatite da više obrazovanih ljudi nije nikakva loša stvar, dapače, više obrazovanih korelira savršeno s višim nacionalnim bogatstvom. Problem nije u tome što je Hrvatska preobrazovana, jer ona to nije, već je problem u tome što hrvatski obrazovni sustav zaostao, trom. Slavi mediokritetnost, a ne izvrsnost. Slavi poslušnost, a ne individualnost. Slavi uskogrudno razmišljanje, a ne radoznalost. Slavi plemensko grupiranje, a ne suradnju. I takav je od prvog razreda osnovne škole do zadnje godine fakulteta. To je problem, a ne mitska preobrazovanost koja nema nikakve veze sa stvarnošću.

U Hrvatskoj se ne obrazuje da se nešto nauči, da se stekne novi pogled na stvari, da se prošire vidici, da se zadovolji radoznalosti i gladi za znanjem. U Hrvatskoj se obrazuje da se ne mora raditi tj. da se zaposli u državnoj službi i postane još jedan od birokratskih parazita. I baš zbog toga postoji prevelika ponuda fakultetski obrazovanih ekonomista i pravnika koji, usput rečeno, završe fakultete bez da znaju išta o ekonomiji ili pravu jer je s tim diplomama najlakše dobiti posao u javnom sektoru. U kontekstu plemenskog grupiranja vs. suradnje, obrazovna reforma je također bila samo nastavak te prakse kao što filozofski fakulteti i "neovisni mediji" nisu nikakva središta kritičke društvene misli nego ideologizirane jazbine urbane ljevice.

Smatram da je jedini način da se razbije trenutni destruktivni modus operandi u obrazovanju vaučerizacija i da nikakve lažne obrazovne reforme ne mogu tu pomoći.

2. Socijalna država

Ispričat ću vam priču koja, naravno, nema nikakve argumentativne važnosti, ali objašnjava poantu koju želim dokazati. Jedan moj poznanik je čovjeku koji nema posla, troje djece, a dane provodi životereći, ponudio posao u skladištu za neto plaću 4.000 kn. Čovjek je odbio sa obrazloženjem da mu se ne isplati raditi 8 sati dnevno za 4.000 kn, a od raznorazne socijalne pomoći dobiva ukupno 2.000 kn mjesečno. Stavimo za trenutak sa strane na koji način je on osigurao tih 2.000 kn mjesečno i usredotočimo se na poantu. Zaista, zašto bi netko radio 8 sati dnevno za 4.000 kn ako može ležati i dobivati 2.000 kn? Naravno, to je jako nemoralno jer netko mora zaista raditi 8 sati dnevno i uplaćivati u državni proračun da bi ovaj mogao dobivati 2.000 kn za nerad. Ali, gotovo sigurno ta osoba na te novce gledao kao na poklon od države koji dobiva, a nikome ne radi štetu. I to je problem sa socijalnom državom, ona jednostavno ubija ono što se engleski zove incentives, u prijevodi poticaj, motivacija za rad, za stvaranje.

Danas pola Slavonije živi od poticaja za poljoprivredu, a ti poticaji nisu ništa drugo osim jednog oblika socijalne pomoći. Pola Dalmacije živi od mirovina očeva, lažnih invalidnina i drugih oblika socijale. Jedini problem je u tome što je to sasvim održivo, a ljude čini lijenim parazitima bez ikakve motivacije da nešto stvaraju i da rade na izgradnji bolje budućnosti.

3. Preveliko porezno opterećenje

Hrvatska država ne potiče rad, ona ga kažnjava. Hrvatska država ne potiče poduzetništvo, ona ga ograničava. Glavni alat kojim to radi je porezna politika. Kod poduzetništva postoji toliko pravilnika, poreza, parafiskalnih nameta i institucionalnih barijera da je čudo što bilo tko bez povezanosti s klijentelističkom mrežom ulazi u poduzetništvo. A Hrvatska zaista ima najmanji postotak poduzetnika u stanovništvu od svih država EU. Ljudi ne ulaze u poduzetništvo da bi hranili državu, ljudi ulaze u poduzetništvo da bi hranili sebe i svoju djecu te osigurali im bolju budućnost.

Hrvatska država na poduzetništvo gleda kao na nužno zlo koje se treba iskoristiti do zadnje kune. Jer nitko nije opasniji trenutnim klijentelističkim strukturama od poduzetnika, od osobe koja svojim radom i znanjem usprkos svim barijerama uspijeva preživjeti u šumi poreza i birokracije. Bez poduzetnika nema kompanija, bez kompanija nema radnim mjesta. Nadalje, država kažnjava i sami rad kroz veliki porez na dohodak, prireze i PDV, posebno rad s velikom dodatnom vrijednosti jer je porez na dohodak u Hrvatskoj izrazito progresivan.

Uzmimo za primjer osobu s neto prosječnom plaćom od 5.500 kn. Ta osoba ustvari zarađuje više od 8.000 kn i poslodavac mora izdvojiti tu svotu za plaću tom radniku. Da država ne uzima svoj dio, onaj tko danas radi za 5.500 kn bi imao plaću od 8.000 kn. Ali, država od 8.000 kn odmah uzme 2.500 kn za mirovinsko osiguranje (za koje je jako upitno hoće li današnji radnici ikada vidjeti tu mirovinu jer je trenutni mirovinski sistem sasvim neodrživ), zdravstveno osiguranje (a zdravstvo nam je u ogromnim dugovima, neefikasno i u njemu radi više birokrata od liječnika i medicinskih sestara) te prirez, naknadu za zaštitu na radu i ostalo. Znači, nije da imate malu plaću, nego vam je država u startu oduzela velik dio plaće i to sve više što vam je viša plaća zbog progresivnog oporezivanja.

I još državnim birokratima nije dosta, nego i na taj novac koji dobijete na svaku kupnju plaćate 25% državi kroz PDV, razne komunalne naknade i ostalo. Na plaću od 5.500 kn, na PDV ode 1.100 kn. Sada pogledajmo računicu: Od 8.000 kn koje poslodavac mora izdvojiti za vas, vi poslije nameta na plaću i PDV-a dobijete 4.400, nešto malo više od 50 %, i to prije nego što platite sve komunalije, vodu, takse i sl. Još mislite da su privatnici ti koji vas pljačkaju? Možda ne bi bilo problema da za te novce država daje adekvatnu uslugu. Mislite li da jesu?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.