U ponedjeljak je MUP počeo zaprimati zahtjeve za izdavanje nove, druge generacije elektroničkih osobnih iskaznica. Vlada je uz suradnju medija odlučila napraviti show oko toga. Čitali smo naslove poput "Važna obavijest iz MUP-a: Stare osobne samo do četvrtka, od ponedjeljka nove e-osobne" iako ne samo da stare osobne iskaznice još uvijek vrijede, nego i osobne koje su istekle za vrijeme trajanja epidemije se još uvijek smatraju važećim.

Isti dan, Vlada je predstavila novine koje stižu s novim iskaznicama. Nove osobne su integrirane sa zdravstvenim iskaznicama i imaju nove sigurnosne elemente. Razvijena je platforma CERTILIA koja omogućava digitalno potpisivanje i pečatiranje dokumenata, kao i prijavu na portal e-Građani preko mobitela vjerodajnicom visoke razine. Navodno ćemo moći pristupiti i digitalnim uslugama drugih zemalja članica EU.

U predstavljanju novosti se uključio Jure Sertić, direktor Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD). AKD je trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje je specijalizirano za proizvodnju nacionalnih dokumenata te razvoj IT rješenja za državnu upravu. Građani najčešće imaju priliku vidjeti oznaku AKD na svojim osobnim iskaznicama, vozačkim i prometnim dozvolama.

Sertić je iskoristio priliku za istaknuti kako AKD ima visoku kontribuciju u državni proračun. Istaknuo je i kako je tvrtka u mandatu vlade Andreja Plenkovića realizirala milijardu i 245 milijuna kuna prihoda, 360 milijuna kuna bruto dobiti te 130 milijuna kuna investicija.

Nije istaknuo da je u istom razdoblju AKD zaprimila 1,2 milijardi kuna iz državnog proračuna.



Naime, hvaliti se doprinosom AKD-a državnom proračunu slično je kao kada bi se Plenković hvalio da plaćanjem poreza na dohodak doprinosi proračunu. Tehnički je točno, ali izostavlja bitnu činjenicu da se i prihodi AKD-a i plaća premijera pretežno ili isključivo financiraju iz tog istog proračuna.

I dok se u slučaju financiranja plaće premijera ne radi o sredstvima koja su namjenski prikupljena, u slučaju AKD-a se većinom radi o naknadama koje građani plaćaju upravo za izradu i izdavanje raznih osobnih dokumenata. Nadalje, cijene izdavanja tih dokumenata pravilnikom određuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je u isto vrijeme predsjednik skupštine AKD-a kao predstavnik vlasnika (države).

Zamislite da država osnuje firmu za proizvodnju tableta i naredi da ih svi školarci moraju kupovati na način da uplatom državnom proračunu plate naknadu za izdavanje. Nadalje, ministar obrazovanja je predsjednik skupštine te firme i uredbom određuje cijenu izdavanja tih uređaja. Koliko bi smiješno zvučalo kada bi se direktor te firme na presici hvalio kako oni doprinose punjenju državnog proračuna?

AKD je prilično profitabilna firma s maržom dobiti prije oporezivanja od oko 30%. Osim što sudjeluje u punjenju proračuna plaćanjem poreza na dobit, iz ostvarene neto dobiti redovito isplaćuje dividendu državi kao jedinom vlasniku društva. Zajedno s dividendama i porezom na dobit, AKD je od 2016.-2020. godine uplatila 210 milijuna kuna u državni proračun. Ponavljamo, u isto vrijeme su primili 1,2 milijardi kuna iz proračuna.



Za kraj, pogledajmo kako AKD raspolaže zarađenim novcem. Od 2016., investirala je 128 milijuna kuna za kupnju dugotrajne imovine. U rezervama iz dobiti i u amortizaciji je pak akumulirala 185 milijuna kuna.

Kamo je otišla razlika od 59 milijuna kuna?



Ako bacimo oko na stanje depozita i bankovnih računa, vidjet ćemo da je ono naraslo za 81 milijun kuna te da se čak 53% ukupne imovine AKD-a odnosi na novac i depozite koji su položeni u banci. AKD je krajem 2020. godine u banci držala čak 280 milijuna kuna.



Čini se da AKD ima toliko love da ne zna što bi s njom. Godišnji troškovi materijala i osoblja ne izose niti 200 milijuna kuna, što znači da AKD ima dovoljno novaca da godinu dana unaprijed plati sve troškove, investira u novu opremu i svejedno bi ostao višak.

Veća profitna marža može značiti da se bolje upravlja firmom. S druge strane, teško je procijeniti koliko se efikasno upravlja tvrtkom koja je monopolist u pružanju usluga koje su građani prisiljeni plaćati.

Međutim, kada se godinama gomila novac na računu to može značiti da se pripremaju izuzetno velike investicije ili pak da su cijene usluga koje građani plaćaju previsoke. U svakom slučaju, tvrdnja da AKD značajno doprinosi državnom proračunu je smiješna s obzirom na to koliko izravno dobiva iz njega.