U rebalansu državnog proračuna za 2025. Vlada RH planira da će prihodi iznositi 33 milijarde eura, a rashodi se smanjuju s 37 na 36,8 milijardi eura. Ukupni manjak na razini državnog proračuna se smanjuje s planiranih 4 milijarde na 3,8 milijardi.

Ekonomist Ivica Brkljača u tjednom pregledu na Ekonomskom labu upozorava da se stvari jako pogoršavaju na lokalnoj razini - umjesto planiranog viška od 520 milijuna eura, rebalansom se predviđa manjak lokalne države od 333 milijuna eura.

"Otkud i zbog čega ovakvo pogoršanje (u 2024. su jedinice lokalne i regionalne samouprave ostvarile višak od 209 milijuna eura), nismo saznali, osim što je ministar apelirao na jedinice lokalne i regionalne samouprave na odgovorno upravljanje financijama", navodi Brkljača.

"Najvažnija vijest glasi kako se deficit konsolidirane opće države planira na razini od 2,9 posto BDP-a, dok je izvorni plan bio da bude na prošlogodišnjoj razini od 2,4 post BDP-a. Ovih 2,9% je najveći manjak još od krizne 2020. godine, i to je nešto nad čime bi se trebali zamisliti.

Pozitivna vijest ipak glasi kako se s obzirom na prognoziranu stopu realnog gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,3 posto, očekuje daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6 u 2024. na 56,9 posto BDP-a u ovoj godini", zaključuje Brkljača.

Ovakav proračunski deficit rezultat je megalomanskog rasta plaća u javnom i državnom sektoru (u prosjeku 56% u zadnje 4 godine) i drugih novih izdataka vlade, na što smo već upozoravali. Primjerice, kad je Vlada donijela mjere o pronatalitetnoj politici, koje znače novih 500 milijuna eura godišnje, nije učinila ništa da toliki iznos smanji u nekom drugom sektoru.

Politike prekomjerne državne potrošnje - čije rezultate vidimo u proračunskom deficitu - obično se lome na potrošačima, tako da ne možemo očekivati značajno smanjenje rasta cijena iliti inflacije ni u narednom periodu.