Hrvatska je u 2016. godini, po udjelu državne potrošnje u BDP-u, s 47% bila 9. u Europskoj uniji. Najveći udio državne potrošnje - iznad 50% BDP-a - lani su imale Francuska (56%), Finska (55%), Danska (52%), Belgija (52%) i Austrija (51%). Kad bismo gledali i razvijene europske zemlje koje nisu članice EU, po udjelu javne potrošnje ističe se i Norveška s 51%.


Izvor: Eurostat (klikni na sliku za uvećani pregled)

Najmanji udio javne potrošnje u BDP-u imala je Irska (26%), a slijede ju Rumunjska (33%), Litva (33%) i Bugarska (34%). Među razvijenim europskim zemljama izvan EU po malenom udjelu javne potrošnje u BDP-u već poslovično se ističe Švicarska s 33%.

Ono što je posebno zanimljivo primijetiti, među europskim zemljama koje se razvijaju i pokušavaju uhvatiti priključak sa zapadnim i sjevernim dijelom kontinenta, a to su zemlje tzv. "Nove Europe", Hrvatska je prvak po državnoj potrošnji! Iza nas su i Mađarska (46%), Slovenija (45%), Slovačka (42%), Estonija (41%), Poljska (41%), Češka (39%), Latvija (37%), Bugarska, Litva i Rumunjska. To su sve zemlje koje zbog ubrzanog razvoja provode rezove u državnoj potrošnji dok Hrvatska očito to ne čini.

Hrvatska je lani uspjela smanjiti deficit (znači negativnu razliku između državne potrošnje i prihoda), ali ni to nije toliko fascinantna vijest ako uzmemo u obzir slučaj Grčke koja je u 2015. imala najveći deficit u EU, a u 2016. ga je potpuno uspjela pobijediti, pa čak i ostvariti mali suficit.

Najveći deficit između rashoda i prihoda u državnom proračunu lani su imale Španjolska, Francuska i Portugal. Zanimljivo je da je Estonija, nakon lanjske promjene vlasti, uspjela u 2016. prijeći iz suficita u deficit i lagano nam se približava (što za Estoniju znači stagnaciju). S druge strane Litva je u prošloj godini uspjela konsolidirati proračun i doći iz deficita u maleni suficit. Bugarska je pak uspjela od deficita doći na pozitivnu nulu.

Najveći suficit u Europi lani je ostvario Island, a slijede Norveška i Švicarska. Što se tiče država EU, u suficitu su Luksemburg, Švedska, Njemačka, Češka, Litva i Nizozemska. To su zemlje u kojima država manje troši nego što prihoduje. Na "pozitivnoj nuli", odnosno potpuno balansirani budžet lani su ostvarile Latvija i Bugarska.

Ovo je još jedan pokazatelj koji nam jasno govori da hrvatska vlada, unatoč određenim pomacima, i dalje ne vodi dobru, odgovornu niti razvojnu ekonomsku politiku. Budžet treba biti prije svega balansiran, država ne smije trošiti više nego što prihoduje. Također, trebamo se ugledati na druge zemlje Nove Europe koje grabe prema napretku brže od nas. Sve one se više oslanjaju na realni sektor dajući mu veću slobodu, a manje na državne financije. U Hrvatskoj, s obzirom na naš stupanj razvoja, državni prihodi i pogotovo rashodi čine prevelik udio u BDP-u.