Kako objasniti neobičan nedostatak gospodarskog napretka u EU tijekom proteklih 16 godina?

Godine 2008. gospodarstva Europske unije i Sjedinjenih Država bila su približno jednaka po veličini u smislu BDP-a. Ako premotamo naprijed, kroz globalnu financijsku krizu i pandemiju, američko se gospodarstvo gotovo udvostručilo, dok europsko jedva da je uopće poraslo. Kako to možemo objasniti?

Jedan je odgovor ukazati na očigledan problem s usporedbom BDP-a EU-a 2008. s BDP-om EU-a 2023.: Brexit. Podsjetimo se da je BDP definiran kao vrijednost cjelokupne proizvodnje koja se odvija unutar gospodarstva. U 2016. EU je izgubio svoje drugo najveće gospodarstvo, a s njime i značajan dio ukupnog BDP-a. Ipak, s BDP-om između 2,5 i 3 bilijuna dolara, izlazak Britanije iz EU ne može sam po sebi objasniti jaz u BDP-u od gotovo 10 bilijuna dolara.

Prvo, moramo se podsjetiti da se bogatstvo ne događa automatski, darovano odozgo kao da je palo s neba. Mora se stvoriti svjesnim i promišljenim naporima radnika, poslovnih vođa i poduzetnika. Primijetite da jedna skupina ljudi nedostaje na ovom popisu: kreatori politika. Unatoč njihovim tvrdnjama, kreatori politike ne mogu stvoriti bogatstvo. Doista, oni to ne mogu učiniti. Međutim, njihova uloga u stvaranju bogatstva ne može se podcijeniti, jer oni istovremeno posjeduju moć poticanja rasta i njegovog kočenja.

Klasični teoretičar Adam Smith nam je dao nacrt za rast još 1776. godine ("Bogatstvo naroda"). On piše:

"Malo je toga potrebno da bi se država dovela od najnižeg barbarstva do najvišeg stupnja obilja, osim mira, lakih poreza i podnošljive primjene pravde; sve ostalo proizlazi iz prirodnog tijeka stvari."

Usporedba SAD-a i EU-a po ovim pitanjima, koja su po Smithu ključna za ekonomski razvoj, otkriva razlike.

Mir

Klasificirati trenutnu klimu u SAD-u kao "miroljubivu" čini se neiskrenim, posebno s obzirom na nedavne napade, ubojstva i ratoborni izborni ciklus. Doista, kriminal je sve veća briga za Amerikance u cijelom političkom spektru. Zanimljivo je da je stopa kriminala naglo pala u posljednjih nekoliko desetljeća. Unatoč rastućoj zabrinutosti, u vrlo stvarnom smislu, Amerikanci nikada nisu bili sigurniji u svojim domovima i zajednicama.

Na međunarodnoj razini, SAD je također mnogo miroljubiviji nego što je bio desetljećima. SAD trenutno nije angažiran ni u kakvim velikim, izravnim borbenim ulogama u međunarodnim sukobima. U mjeri u kojoj su SAD uključene (u Ukrajinu ili rat Izraela i Hamasa), to je kroz pružanje političke potpore, ekonomske pomoći, vojne obavještajne službe i diplomatske potpore. Drugim riječima, SAD su uključene u aktivnosti podrške, a ne borbe.

Gledajući EU, vidimo slične rezultate. Općenito, stope kriminala uglavnom su pale u cijeloj Uniji, uz određene razlike među zemljama. Ipak, treba napomenuti da su stope nekih zločina posljednjih godina u EU-u u porastu, a neke su tek neznatno pale i ni blizu razinama na koje su pale u SAD-u.

Prednost: SAD

Laki porezi

"Laki porezi" mogu se tumačiti na mnogo načina. Najočitije tumačenje bila bi ukupna porezna stopa. Budući da se EU sastoji od toliko različitih zemalja, od kojih svaka ima vlastitu konstelaciju politika, nije lako napraviti izravne usporedbe. Gledajući najviše granične stope poreza na dohodak, SAD iznosi otprilike 42,3 posto. Zemlje u EU kreću se od 55,9 posto (Danska) do 10 posto u Rumunjskoj i Bugarskoj, a prosjek je 42,8 posto. U ovoj dimenziji, čini se da su porezi otprilike slični.

Poreze bi također mogli smatrati "lakima" ako su troškovi usklađenja relativno niski i ne donose neproporcionalnu korist političkim kumovima ili velikim korporacijama. Tu obje zemlje uglavnom podbacuju. Gospodarska komora SAD-a izvijestila je 2024. da je 73 posto malih poduzeća potrošilo ili "puno" ili "priličnu količinu" vremena na pitanja u vezi s ispunjavanjem poreznih obveza. Sam Europski parlament u izvješću za 2023. to priznaje, rekavši da su "manja poduzeća opterećena relativno većim troškovima usklađivanja. Čini se da takvo dodatno opterećenje ne proizlazi iz posebnih olakšica za male tvrtke, već iz općeg dizajna poreznog sustava." Manje tvrtke obično nemaju pristup posvećenom internom timu poreznih stručnjaka koji se mogu nositi s administrativnim teretom i teretom usklađenosti poreznog sustava.

Konačno, poreze bismo također mogli smatrati "lakima" ako se primjenjuju na pravičan način. U tom kontekstu, "pravično" znači da ljudi ili tvrtke u sličnim financijskim ili ekonomskim situacijama plaćaju isti iznos poreza. U SAD-u nije tajna da mnoge tvrtke uživaju posebne porezne olakšice i izuzeća te da će mnoge odlučiti osnovati se u Delawareu zbog određenih poreznih i poslovnih prednosti. Ali isto vrijedi i za zemlje u EU, pogotovo ako uzmemo u obzir da tvrtke mogu smjestiti svoje sjedište u posebno porezno povlaštenu zemlju i da radnici relativno lako dolaze iz susjednih zemalja. Budući da se porezne stope, izuzeća i tumačenja zakona razlikuju od zemlje u EU, lako se može dogoditi da pametne tvrtke mogu pronaći (nenamjerno ili ne) rupe u zakonu koje im omogućuju uštedu na poreznom računu.

Prednost: SAD (ali samo mala)

Podnošljiva primjena pravde

Kad god samo dvoje ljudi živi u neposrednoj blizini, doći će do sukoba. Ovaj sukob ne mora nužno biti nasilan; to može biti jednostavno neslaganje između strana koje zahtijeva vanjsko suđenje. Kupci i trgovci mogu se ne slagati oko uvjeta jamstva, tvrtke mogu vjerovati da su poštivale razne zakone i propise s kojima se javnost možda ne slaže ili se susjedi ne slažu oko razina buke koje su dopuštene u određenim noćnim satima.

Ono što je potrebno, dakle, jesu neki oblici rješavanja sukoba na način koji se smatra poštenim i nepristranim za obje strane. Ovaj mehanizam za rješavanje sukoba također mora biti lako dostupan kako bi se, kada dođe do spora, do rješenja moglo doći brzo i po (relativno) niskoj cijeni. U većini zemalja ovu uslugu obavljaju sudovi i druge službe posredovanja.

U SAD-u Nacionalni centar za državne sudove daje analize javnog mišljenja o pravosudnom sustavu. U svom izvješću za 2023. nalaze da, općenito govoreći, javnost vjeruje pravosudnom sustavu, smatra ga općenito dostupnim, ali da postoji sve veća zabrinutost da je sudski sustav postao ispolitiziran.

Za slučaj EU, Europska komisija objavljuje izvješće EU Justice Scoreboard, koje analizira sudski sustav na temelju "učinkovitosti, kvalitete i neovisnosti". Iako nalaze dokaze o općim poboljšanjima unutar Unije, oni također priznaju da ostaje još mnogo posla i da postoje goleme razlike u kvaliteti pravosuđa među zemljama.

Također možemo steći dojam o cjelokupnoj administraciji pravde gledajući Indeks ekonomskih sloboda u svijetu Instituta Fraser, posebno ocjenu pravnog sustava po zemljama u posljednjih dvadeset godina. Iako su i SAD i EU visoke ocjene u apsolutnom smislu, od dvadeset sedam zemalja u EU, samo sedam (Austrija, Danska, Finska, Njemačka, Nizozemska, Luksemburg i Švedska) imaju bolje rezultate od SAD-a, i to zanemarivo bolje. Svih ostalih dvadeset zemalja značajno su lošije od rezultata SAD-a.

To je važno jer pouzdan, pristupačan i brz pristup nepristranom sudskom sustavu omogućuje rješavanje sporova i omogućava objema stranama da nastave sa svojim životima — i poslom.

Prednost: SAD

Zaključak

Općenito, Sjedinjene Američke Države imaju veći mir, kako unutar zemlje tako i na međunarodnoj razini, lakše poreze i podnošljiviju provedbu pravde od Europske unije. Različiti gospodarski rast između njih dvoje razumljiv je u tom smislu.

Međutim, ono što ostaje misterij je veličina dispariteta. Ako BDP Ujedinjenog Kraljevstva uključimo u BDP EU-a, i dalje bi postojao jaz od 7 bilijuna dolara. I dok neki mogu istaknuti da je Brexit prouzročio smanjeni gospodarski rast cijele europske regije, teško je zamisliti da itko ozbiljno tvrdi da bi glasanje protiv Brexita gotovo udvostručilo BDP svake pojedine članice EU-a. Još mnogo toga treba ispitati.

Ipak, Adam Smith ostaje u pravu: mir, laki porezi i podnošljiva primjena pravde ključni su za ekonomski napredak. S tim sigurno postavljenim, ostalo će, kako kaže, uslijediti samo od sebe.

----------

Članak je originalno objavljen na portalu The Daily Economy
Autor: David Hebert
Prijevod: Mario Nakić