Prije 16 godina Europska unija i SAD imale su gotovo identičan bruto domaći proizvod (BDP). Danas je razlika velika u korist SAD-a.

BDP po stanovniku Europske unije godine 2008. iznosio je oko 37.000 američkih dolara, a sada iznosi oko 40.000. To je rast od samo 8 posto. U punih 16 godina.

S druge strane, BDP po stanovniku SAD-a prije 16 godina iznosio je 48.500 dolara, a sada iznosi 81.500, što je rast od 68 posto.

SAD je tijekom 16 godina ostvario 8,5 puta veći gospodarski rast od EU.

Promatrano po državama, danas je Njemačka, uspoređujući BDP po stanovniku, bogatija od samo 5 najsiromašnijih država SAD-a, a Francuska samo od jedne.

EU je ostvarivala zavidan gospodarski rast u razdoblju od 1996. do 2008. godine, puno brži od SAD-a. Što se zatim dogodilo, što je utjecalo tako da Europa padne u trajnu stagnaciju, a SAD nastavi rast?

Da, imali smo globalnu financijsku krizu i veliku depresiju. Ali ona je pogodila cijeli svijet. Dakle, nije velika depresija razlog europske stagnacije nego odgovor na nju i sve što su ključni političari radili potom.

Možemo reći da su na stagnaciju utjecali i neki neekonomski elementi, poput priključivanja Hrvatske, koja je tada bila bitno siromašnija od prosjeka EU, i Brexita (UK je bila jedna od najbogatijih država članica i kao takva bitno je pridonosila BDP-u). Ali ni bez Hrvatske, i da je UK ostala unutar EU, do stagnacije bi svejedno došlo.

Ole Lehmann, njemački trgovac kriptovalutama i informatički analitičar, na X-u je objasnio svoju teoriju: tvrdi da je stagnacija bila politički izbor lidera EU. Nazvao je to "ekonomsko samoubojstvo Europe".

"Europa je izabrala sigurnost ispred gospodarskog rasta. Amerika je izabrala inovaciju ispred regulacija.

Rezultati?

Amerika je proizvela 9 bilijunskih kompanija (9 od 10 najvrjednijih kompanija u svijetu). Europa nula.

Ali to nije kraj. Europski talent masovno napušta EU. Vidim da većina europskih poduzetnika bira između dva cilja:
- SAD gdje su veće plaće
- jugoistočna Azija gdje su troškovi života niži i lakše je pokrenuti startupe

Zašto?

Zato što je Europa učinila nemogućim pobijediti kod kuće. Pogledajte, recimo, berlinsku scenu (otkud ja dolazim). Na osnivače tvrtke gleda se sa sumnjom. Poduzetnik = eksploatator. Svjedočio sam lokalnim skupovima na kojima se IT poduzetnike nazivalo "kapitalističkim parazitima".

U međuvremenu, u mjestima poput Silicijske doline i grada New Yorka, poduzetništvo se slavi, inovacije se slave, preuzimanje rizika se isplati. Neuspjeh se shvaća kao edukacija, a ne sramota.

Europljani se utapaju u crvenoj traci. Zakoni o radu praktički onemogućuju zapošljavanje i otkazivanje rada, porezi uništavaju male biznise, usklađivanje s regulacijama ubija inovacije.

Čak i francuski predsjednik Emmanuel Macron to priznaje. Uspoređujući Europu s američkim i azijskim tržištem, rekao je:

"EU bi mogla umrijeti, na rubu smo vrlo bitnog trenutka. Naš bivši model je gotov - previše reguliramo i premalo ulažemo. Za dvije do tri godine, ako nastavimo gurati staru agendu, bit ćemo izvan tržišta."

Antiinovacijsko stanje uma ubija Europu. Kad je Elon Musk gradio Giga Berlin, Nijemci su prosvjedovali: "Nećemo tehno-kolonijalizam!".

Tesla je skoro odustala od projekta zbog regulacija i prosvjeda lokalnog stanovništva. To se događa malim kompanijama diljem Europe svakodnevno.

Europska regulatorna kultura stvorila je ekonomsku spiralu propasti:
- talenti odlaze
- komapnije izbjegavaju ulaganja
- inovativnost umire
- gospodarstvo stagnira
- na to se nastavlja više regulacija.

Brojke su brutalne: 90% europskih tech kompanija bi se rado preselilo u SAD, europske plaće u IT sektoru su 50% niže nego američke, a ulaganje u startupe je 5 puta veće u SAD-u nego u EU.

A što je s europskim tehnološkim uspjesima? Većina ih je preselila u SAD: Spotify (koji je sada baziran u New Yorku), Klarna (koja vodi svoje glavne operacije iz SAD-a), ARM (preuzela ga američka NVIDIA).

Poanta je ovo: dok Europa raspravlja o etici umjetne inteligencije, Amerika ju gradi. Dok Europa regulira kriptovalute, Amerika ih stvara. Dok Europa štiti staru industriju, Amerika gradi novu.

Rješenje? Po mojem mišljenju, Europa bi trebala:

1. Skresati regulacije
2. Podržati preuzimanje rizika
3. Podržati poduzetništvo
4. Sniziti oporezivanje inovacija.

Ali, hoće li?

Kao Europljanin, nažalost sumnjam. Ovisnost o regulacijama je preduboka. Anti-biznis kultura je suviše raširena. Kao što mi je jedan francuski kolega poduzetnik rekao: "Volim Europu, ali ne mogu ovdje graditi svoju budućnost. Sistem mi ne da."

Zbog toga Amerika pobjeđuje. Ne zato što su Amerikanci pametniji, već njihov sistem nagrađuje one koji grade.

Europa je postala muzej: dobra je u očuvanju prošlosti, loša u gradnji budućnosti. Ako Europa ne skreše regulacije i ne počne cijeniti prihvaćanje rizika, ta će se razlika između SAD-a i EU samo povećavati", objasnio je Lehmann.