Događa se masivna politizacija ekoloških tema, gdje najveći mediji manipuliraju podacima i dezinformiraju javnost.

Ovih dana svjetski mediji šire alarmantne vijesti o požarima u Brazilu. Sve je počelo s BBC-jem koji je objavio podatke Nacionalnog instituta za istraživanje svemira (Inpe), po kojima broj požara u Brazilu ove godine nadmašuje sve prethodne godine. U ponedjeljak se iznad Sao Paula pojavio gusti dim koji je prouzrokovao kratko pomračenje.

I hrvatski mediji su prenijeli ove vijesti. Index je objavio da je "broj požara u Brazilu ove godine 83 posto veći nego lani" (BBC navodi 84 posto, ali to je tu negdje).

Ono što je bilo ekološki problem ubrzo se pretvorilo u politički problem kad su sve agencije i političari prstom počeli upirati u već ozloglašenog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara. On je negirao podatke Inpe-a i optužio NGO-e da mu podmeću jer ih je skinuo s proračuna.

Brazilski predsjednik čini se kao idealna meta za novinare - desničar koji često daje "trumpovske" izjave. Ubrzo se sav bijes zelenih i "dobronamjernih" političara srušio na njega. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je već najavio da će Francuska blokirati sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i nekih južnoameričkih država uključujući Brazil.

To baš i nije pametna ideja, ali već znamo da je Macronu populizam važniji od pameti. Blokada slobodne trgovine je kao da želiš nekoga kazniti tako što ćeš sebi pucati u nogu. Slobodna trgovina služi europskim i južnoameričkim poduzetnicima i potrošačima, a ne političarima. Blokada tog dogovora ne bi naškodila Bolsonaru već građanima EU i Brazila. Jako glupo od Macrona.

Neću previše ulaziti u to koliko krivnje za požare leži na Bolsonaru. Moguće da njegove odluke dovode do toga. Moguće je da je on stvarno toliko zao lik kao što ga mediji opisuju. Ali nešto drugo mi je upalo u oko, a riječ je o podacima koji se olako šire u javnosti.

Naime, BBC je u svome članku naslovljenom "Požari u Amazoni: Rekordni broj požara brazilskih prašula - svemirska agencija" napomenuo, doduše unutar članka, tako da morate baš sve pročitati pažljivo da biste do toga došli, kako je američka svemirska agencija NASA izjavila da je broj požara u Brazilu "ove godine ispod prosjeka". Također, napisali su i da je dim iznad Sao Paula mogao lako doći i od požara koji gore u obližnjem Paragvaju.

Iako su spomenuli NASA-ine podatke, nisu htjeli objaviti link za NASA-inu izjavu niti objasniti kako to da dvije različite svemirske agencije barataju potpuno suprotnim podacima. Novinarima na BBC-ju, ali i mnogima drugima diljem svijeta, NASA-ini podaci su odjednom nevažni, a svi su izabrali da prenesu baš one od Inpe-e. Zašto? Možda zato što su oni skandalozniji? Podatak koji kazuje da požari u Brazilu nisu ništa veći ni brojniji nego inače nije zanimljiva vijest nikome.

Mene zanima kako Inpe i NASA barataju s toliko različitim podacima, kako je do toga došlo? I tko je u pravu? Ili je ove godine više požara nego inače ili manje, ne mogu obje informacije biti istinite u isto vrijeme. Na stranicama Science 2.0 je Robert Walker, poznati znanstvenik - matematičar i programer koji se specijalizirao za rušenje znanstvenih i antiznanstvenih katastrofičnih mitova o klimi - objasnio detaljno o čemu se radi, a ja ću pokušati prenijeti njegovu analizu u što kraćim crtama.

Prema Globalnoj databazi požarnih emisija - prvih 20 dana kolovoza 2019. izbrojano je oko 99.600 požara, dok je u isto vrijeme 2016. godine bilo 106.400 požara u Brazilu. Tada Bolsonaro nije bio predsjednik niti se podizala bilo kakva medijska i politička frka. Zašto?

Walker objašnjava kako požari koje mediji prikazuju na fotografijama i u videu često uopće nisu ilegalni.

"Rančevi koriste vatru za krčenje šuma, 'spaljuju korov'. To je zato što je mnogo lakše pretvoriti šumu u travnjak spaljivanjem nego sječom stabala. Jednom kad se posječe, način na koji pase je da ih obnavljaju svakih nekoliko godina.

Dakle, nisu svi požari koje vidite u djevičanskoj tropskoj šumi. Mnogi su kontrolirani travnati požari da bi se trava ponovo postavila. U Velikoj Britaniji radimo nešto slično gdje kontroliraju spaljivanje korova za grožđe, ovce i jelene.

Zapaliti te požare u Brazilu nezakonito je tijekom najgrublje sezone, jer iako je najlakše vrijeme za paljenje travnjaka, požari mogu lako izaći van kontrole. Ali nisu uvijek započeti s namjerom da spale tropsku šumu. Često je to samo pogreška. Isto se događa i s požarima Heather u Velikoj Britaniji, a neki od naših šumskih požara nastaju zbog vanrednih požara."

Druga velika laž koja se proširila medijima je kako Amazoni prijeti potpuni nestanak šumskog područja. Index je objavio neke katastrofične članke kako će svijet ostati bez kisika ako se amazonske prašume ozbiljno smanje. Walker podsjeća da se to neće dogoditi niti prema jednom scenariju klimatskih promjena do 2100. godine.

"Imamo dovoljno kisika u atmosferi za tisuće godina, čak i ako nekom magijom svaka biljka s ovog planeta nestane. Šume nisu pluća planeta u bilo kakvom doslovnom smislu.

Spaljene površine se ne pretvaraju u pustinje, a globalno zatopljenje neće pretvoriti Amazonu u pustinju. Umjesto toga, spaljene regije postaju pašnjaci, drveće ubrzo počne rasti samo u manjoj masi. Ako im damo nekoliko desetljeća, možda i stoljeće bez ikakve obrade, ove regije bi se opet pretvorile u tropske prašume. U toplijem svijetu neke od njih će se pretvoriti u savane s raštrkanim drvećem i staništima poznatim kao Cerrada."

Što se dogodilo, zašto Inpe i NASA barataju različitim brojkama? Prema Walkerovom objašnjenju, riječ je o različitim načinima mjerenja.

"Inpe ne koristi mjerenje koje služi za zbrajanje požara, već za alarmiranje građana i država. Njihov DETER ne vidi kroz oblak. On je stvoren kao brzi sistem za uzbunjivanje, a ne za brojenje požara. On može brojati isti požar više puta. Kad otkrije smanjenje nekog šumskog područja, on ne može znati što se dogodilo niti kada jer je to područje moglo biti ispod oblaka. Više detalja (na španjolskom jeziku).

Njihovi rezultati se razlikuju od NASA-inih zato što oni koriste drugačije satelite i imaju drugi način obrade podataka. NASA koristi Spektometar za rezoluciju slika na satelitima znanim kao Terra i Aqua. Oni se nalaze u polarnim orbitama i detektiraju požare koji se prošire na 1 četvorni km površine ili više ako je riječ o relativno dobrim vremenskim uvjetima s malo ili bez oblaka.

Inpe, s druge strane, od 2015. godine koristi druge satelite puno veće rezolucije koji mogu detektirati svaku vatru na 50-60 metara površine. Podaci broje svaki požar na najmanje 6.25 hektara površine. Ta metoda nije osmišljena da se koristi za brojanje šumskih požara, već da bi mogla dovoljno brzo upozoriti lokalne vlasti kad se pojavi neki požar, a onda lokalne vlasti procjenjuju o čemu je točno riječ", objašnjava Walker.

Također, istaknuo je da ga šokira kako se znanost koristi u političke svrhe, što je u ovom slučaju i više nego očito. Mediji i političari imaju interesa da pritišću brazilskog predsjednika i onda koriste nepotpune informacije od znanosti - samo onog dijela koji koristi njihovoj agendi - da bi ga prisilili na akcije koje oni smatraju ispravnima. Pritom dezinformiranje i manipulacije dođu kao sasvim opravdani način uvjeravanja javnosti.