UN-ov odbor za ljudska prava prihvatio je članstvo Venezuele usprkos tome što je ova država proteklog desetljeća činila velike napore u kršenju ljudskih prava svojih građana. To je izazvalo prosvjede aktivista za ljudska prava.

Aktualni venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro i njegova vladajuća socijalistička stranka smatraju se odgovornim za egzodus više od 4,5 milijuna stanovnika, što je prouzrokovalo humitarnu krizu diljem Južne Amerike. Osim toga, prosvjede je gušio vojskom te su stotine ljudi u uličnim sukobima izgubile živote. Pripadnici političke oporbe završavaju u zatvoru, a zadnje predsjedničke izbore većina zemalja u okruženju nije htjela priznati zbog grubih nepravilnosti.

Kad takva država dobije svoga predstavnika u vijeću koje odlučuje o ljudskim pravima diljem svijeta, onda to samo baca ljagu na vjerodostojnost takvog vijeća. Sličnu stvar UN je napravio prije par godina kad je na čelo vijeća za ravnopravnost spolova izabran predstavnik Saudijske Arabije.

HRW: Venezuela i Brazil nisu isto

Osim Venezuele, i Brazil je dobio mjesto u vijeću za ljudska prava. Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro nije baš sklon prihvaćanju drugačijih i priznavanju jednakih prava svima. Poznat je po izjavama u kojima poziva na vojnu diktaturu, a rekao je i da bi radije da mu sin nije živ nego da je gej.

Međutim, Jose Miguel Vivanco, direktor u organizaciji Human Rights Watch, ističe da Venezuela i Brazil nisu jednaki:

"Usprkos Bolsonarovoj lošoj retorici, Brazil je još uvijek demokracija u kojoj pravosuđe, neovisni mediji i NGO-i hrabro uzvraćaju. Brazilski kongres je spriječio neke od najgorih zakona koje je Bolsonaro predlagao, na primjer onaj za davanje dozvole policiji da ubija bez kontrole.

S druge strane, Venezuela je totalno druga priča. Njena vlast je odgovorna za sistematsko maltretiranje stanovništva i humanitarnu krizu", rekao je Vivanco.

Orban novi premijer Rumunjske

U drugim vijestima iz svijeta, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis je imenovao vođu oporbene Nacionalne liberalne stranke Ludovica Orbana za kandidata za privremenog premijera do parlamentarnih izbora koji će se održati za godinu dana. Orban je konzervativni liberal i dolazi s desnog centra, a očekuje se da će okupiti većinu parlamentarnih stranaka koja će podržati njegovu vladu kako bi se provela reforma pravosuđa.

Orban je imenovan nakon što je parlament prošlog tjedna izglasao nepovjerenje socijaldemokratskoj vladi.

Albaniji i Sj. Makedoniji blokiran pristup pregovorima o ulasku u EU

Čelnici država Europske unije nisu postigli dogovor oko početka pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije o ulasku u Europsku uniju. Nizozemska, Francuska i Danska bile su protiv.

Jean-Claude Juncker, šef EU, nazvao je to "povijesnom greškom" dok je Donald Tusk pozvao dvije zemlje da ne odustaju.

Albanija i Sjeverna Makedonija uputile su pismo namjere da se pridruže Europskoj uniji još u prošlom desetljeću, a otad su pristupile brojnim reformama kako bi se približile standardima EU. Sjeverna Makedonija je zbog tih pregovora lani promijenila ime zbog Grčke koja ju je samo zbog toga ranije stopirala.

Albanski premijer Edi Rama je rekao za Euronews da je njegova država "kolateralna žrtva" unutarnjih sukoba između članica EU. "Jasno je da većina zemalja razumije, a malena skupina država ne. Riječ je o borbi u različitim pristupima Europskoj uniji".

"Mi ne provodimo reforme radi Europe, ne provodimo ih zato što to želi netko u Parizu ili Berlinu. Provodimo ih zbog sebe i svoje djece", dodao je Rama.

Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije, pozvao je državnike EU da "ne otpišu sjajnu zvijezdu kojoj težimo".

"Radimo puno i spremni smo raditi još više kako bismo se suprotstavili svim izazovima koji se pojave u procesu", napisao je Zaev na Twitteru.

Amelie de Montchalin, francuska ministrica europskih poslova koja se najviše protivila davanju zelenog svjetla ovim zemljama, naglasila je da Europi ne treba "još jedna sapunica" pregovora prije nego što se reformira procedura za ulazak novih članica.

Danska i Nizozemska, međutim, spremni su dati zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji, ali ne i Albaniji.

"Toliko je mnogo zemalja koje se žele pridružiti EU, što je sjajno, ali trebaju nam čvršća pravila", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen, dodavši kako ove dvije zemlje nisu jednako spremne za početak pristupnih pregovora.