Vezani članci:
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Neka prostitucije rade svoj posao
[VIDEO] Ovaj peruanski ekonomist vjeruje da zna kako zemlje u razvoju mogu postati bogatije od Zapada
Kod reforme formalnih institucija kobna je greška zaboraviti one neformalne
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Ono kad institucije ove države rade svoj posao
Novo na Liberalu:
Istraživanje: Sloboda govora među top pitanjima koja brinu američke glasače
Mojmira otkrila zakon ponude i potražnje. Nije oduševljena
Vladina agencija se hvali: Hrvatska je prvak svijeta po broju beskorisnih parazita
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled

Na osobe s autizmom, čim izađu iz školskog sustava, institucije potpuno zaborave


Piše: Anđelko Balaban
Photo: Peter Burdon/Unsplash
2.4.2022.

Na osobe s autizmom, čim izađu iz školskog sustava, institucije potpuno zaborave

Na osobe s autizmom, čim izađu iz školskog sustava, institucije potpuno zaborave


Piše: Anđelko Balaban
Photo: Peter Burdon/Unsplash
2.4.2022.

Drugog travnja je dan autizma. Dan je to kad se puštaju plavi baloni u nebo. Jedni će nakon izvjesnog vremena leta puknuti, poput nade mnogih roditelja, dok će se drugi baloni ispuhati, poput ispraznih političkih obećanja.

Nažalost, realnost je takva. Slika s prelijepim plavim balonima, nasmiješenim roditeljima i zaigranom djecom samo je privid. Iluzija je to potrebitih na samilost i solidarnost, s jedne strane, dok je s druge strane to kreacija odgovornih nastala u vlastitu glibu licemjerstva.

Čini se da i jedni i drugi žele da taj dan završi što prije. Jedni iz nelagode proistekle iz naivnosti, drugi iz nelagode proizašle iz srama. Ako ga uopće imaju. Do sljedeće godine vjerojatno se promijeniti neće ništa, osim što će djeca s autizmom biti godinu dana starija, u pravilu s još većim problemima, roditelji iscrpljeniji i još više u zajednicu razočarani, a odgovorni će i dalje nijemo gledati muk najslabijih. Kao da žele da čim stasaju u nešto veća bića, utihnu.

Pitamo li se želimo li mi to svi jer djelima slabo pokazujemo samilost, solidarnost i razumijevanje prema slabijima, bio to autist ili bilo koja osoba s poteškoćama u razvoju.

"Snaga zajednice vidi se u njezinoj samilosti prema najslabijima" – rekao je papa Franjo, ponavljajući frazu izgovorenu nebrojeno puta, ponovljenu iz nebrojeno puno usta.

Jednom mladiću s 21 godinom i koji mjesec više, ova fraza nije sol na ranu jer ju ne razumije, nego je fraza rana, nastala radi izostanka samilosti, razumijevanja i pomoći. Bismo li pogriješili ako bismo u frazi zamijenili riječ "snaga" i "rana" te kazali - "rana zajednice vidi se u njezinoj samilosti prema najslabijima"?

A rana je previše. Od djetinjstva i izostanka dijagnostike i rane intervencije, preko neučinkovite integracije, tj. segregacije u predškolskom i školskom uzrastu, sve do neadekvatne pomoći nakon ulaska u pubertet i u odraslu dob. Možete li zamisliti što je ovom dječaku predstavljao svaki posjet liječniku, stomatologu, ulazak u trgovinu ili obična šetnja sa psom? S koliko su se nerazumijevanja dječak i njegovi roditelji susreli svakom ovom prilikom? Možda je dovoljno napomenuti i nerazumijevanje institucija koje traže periodične preglede radi potvrde stanja. Stanja koje je nepovratno. Autistično dijete postaje autistična osoba, odrastanjem se stanje samo pogoršava, a skrb je sve zahtjevnija. Te institucije, usko povezane s medicinskom strukom, morale bi to znati.

Što očekivati onda od neupućenog pacijenta iz čekaonice koji će svoj red za ulazak u ordinaciju braniti i šakama ako treba? A vi kod doktora vodite svog dječaka, koji ne umije objasniti što ga boli i što mu se događa, dječaka koji svijet oko sebe percipira drugačije od nas, dječaka koji se toliko loše osjeća u svojoj koži da je u stanju takve frustracije gristi, grebati sebe i druge, bacati predmete, čupati i lupati sve što mu padne pod ruku.

Spektar autizma je doslovno šarolik. Svako dijete je posebno i zauzima posebno mjesto pod ovom šarenom dugom. Neka djeca se mogu integrirati u zajednicu ako blagovremeno i stručno želimo pomoći. Pojedina djeca se neće moći niti djelomice integrirati te se o njima mora danonoćno skrbiti.

Sustav tako djelomično i funkcionira dok djeca pohađaju školu, odnosno centre koji su sve prepučeniji. I tako nekako, kako to kod nas obično ide, pomoću "štapa i kanapa" se taj period, unatoč zadobivenim ranama, prebrodi. No, autizam je cjeloživotno stanje, od autistične bebe do autističnog starca, oni su samo dječaci i djevojčice koji ne razumiju svijet oko sebe na isti način kao i mi. Teško možemo i mi njih razumjeti, ali im uz malo zajedničkog truda možemo puno pomoći. Međutim, pomoć zajednice, a posebno onih odgovornih, pokazuje se slabija od svih slabosti ovih neshvaćenih, posebnih, dragih dječaka i djevojčica. Jer kad dječak postane veliki dječak, sve utihne!

Izlaskom iz školskog sustava, s navršenih 21, prestaje i ono malo brige i samilosti naše snažne zajednice. Djeca su ostavljena i napuštena od svih, osim najužih članova obitelji. Svi utihnu, dok  dječaci i djevojčice, skučeni u svoja četiri zida, u ogromnoj patnji grizu i grebu sebe i druge, lupaju šakom o zid kidajući odjeću u komadiće. Dok roditelji mogu stajati na nogama, uz nadljudske napore podržane roditeljskom ljubavi, brinuti se o osnovnim potrebama svoje djece, glas te djece će se koliko-toliko čuti. Pjesma, ponovljene riječi, uzvik ili urlik – bilo što, samo ne muk koji čeka ovu djecu nakon odlaska roditelja. Muk! U institucijama s jakim remenjem i još jačim opijatima. Patnja, bol, smrt!

Za mnoge je već kasno, već su utihnuli vidjevši plave i ružičaste balone, u svom svijetu - vjerujući u neki bolji svijet. Autistične djece je sve više i više i pitanje je dana kada ćete u svom okruženju, među prijateljima, rodbinom ili svojom djecom, unucima, praunucima prepoznati nekakvu neuobičajenu zaigranost, skrivanje pogleda, ponavljanje radnji i teškoće u govoru. Za njih još nije kasno da se zajedno pokrenemo. Da ih razumijemo, pripomognemo, integriramo koliko su to u stanju prihvatiti.

Da pomognemo njihovim roditeljima koji nemaju svoj život, san, budućnost – ništa osim danonoćne strepnje, brige, nade i vjere u sebe da će izdržati još jedan dan. I upravo od strane roditelja postoji inicijativa da treba doći do realizacije dnevnog centra s radnom terapijom i skrbi u Osijeku. Na njihovu inicijativu, uz uporno zalaganje, Centar za autizam u Osijeku je i napravljen. Također se traži osnivanje stacionarnog odjela i tima za krizna stanja korisnika od 21. godine. Međutim do toga nije došlo, a niti je na pomolu. Sudbina ovih dječaka i djevojčica sličnija je janjećoj, nego ljudskoj.

Tužno i razočaravajuće u doba blagostanja ljudskog roda, brige o sekvojama i ledenim santama, plastičnim bocama i rodnim prefiksima, atomskim bombama i zlatnim fontanama. Ili je čin monstruma eugenike milostiviji?

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

ANĐELKO BALABAN
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.