Vezani članci:
Na osobe s autizmom, čim izađu iz školskog sustava, institucije potpuno zaborave
Neka prostitucije rade svoj posao
[VIDEO] Ovaj peruanski ekonomist vjeruje da zna kako zemlje u razvoju mogu postati bogatije od Zapada
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Ono kad institucije ove države rade svoj posao
Plenkovićeva vlada nije dugo izdržala kao fiskalno odgovorna; javna potrošnja se povećava 100% više od BDP-a
Ovako su govorili HDZ-ovci: ʼSlijede oštri rezovi i otpuštanja, velika porezna reforma...ʼ I, što je s time?
Ovaj lik je car: Bio je potpredsjednik antireformske vlade, a sada se sjetio da Hrvatska treba reforme
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Oni bi se j..., ali da im ne uđe
Štrajk ili uhljebaradija?
Dok smo mi slušali Varufakise, Španjolci su reformirali svoju gospodarsku politiku
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka
Macron najavio novu seriju reformi: ʼOva država troši lude količine love na socijalne programeʼ
Trulež draži od kreativne destrukcije
Pola mandata Vlade: Još uvijek nas uvjeravaju u postojanje Jetija
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Neka Plenkoviću netko javi da to što je napravio nisu reforme!
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Kako nas mediji godinama plaše neoliberalizmom kojeg ovdje nema ni u tragovima
Zašto se u Hrvatskoj reforme jako teško provode? Ovo je jedan od ključnih razloga
Tko u biti vodi državu?
Argentini se ukazalo svjetlo na kraju dugog tunela - zahvaljujući ovom čovjeku
Hrvatski bog Stabilnost
Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?
Macron - revolucija o kojoj Hrvati ne smiju ništa znati
Novo na Liberalu:
Danska uvodi porez na kravlji prdež. Puno je ozbiljnije nego što se čini
Nakon pobjede Trumpa, desni liberali vode po anketama u Norveškoj
Milei najavio ukidanje 90% poreza i sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
Cijene na zagrebačkom adventu nisu previsoke, evo zašto
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Kekin svojom nedosljednošću pokazuje sav apsurd lijeve ideologije
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz

Kod reforme formalnih institucija kobna je greška zaboraviti one neformalne


Piše: Branimir Perković
15.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kod reforme formalnih institucija kobna je greška zaboraviti one neformalne

Kod reforme formalnih institucija kobna je greška zaboraviti one neformalne


Piše: Branimir Perković
15.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Jedan od načina na koji promatramo stvarnost je gradacija kvalitativnih i kvantitativnih odlika stvari. I dok bi svi ljudi proglasili ludim ili intelektualno zakinutim osobu koja bi za 10 automobila rekla da ih je 20 ili da je deset automobila ista količina kao dvadeset automobila, većina ljudi će imati široke rasprave o tome koja je marka automobila bolja. Kvalitativno je objektivno, a kvalitativno sadrži izraženu subjektivnu komponentu.

Ali i u kvalitativnome postoje granice subjektivnosti. Npr. sasvim je legitimno kada osoba kaže da joj je Trabant draži od Mercedesa, jer ima određene subjektivne kriterije određivanja vrijednosti koji uključuju emotivne i stilske preferencije, ali je nerealno tvrditi da je Trabant bolji automobil po karakteristikama i performansama od Mercedesa.

Možda bi netko poželio od Trabanta napraviti automobil sličnih performansi kao Mercedes, ali to bi zahtijevalo toliko puno preinaka da je pitanje bi li Trabant još uvijek bio Trabant tj. koliko je promjena potrebno da bi se približio Mercedesu. Ako netko poželi da Trabant ostvaruje istu brzinu kao i Mercedes, prvo što treba napraviti je staviti Mercedesov motor u Trabant. Ali, tada će vjerojatno trebati mijenjati i puno ostalih stvari da bi uopće isti motor mogao efikasno raditi u novom automobilu. Promjena motora zahtijeva i ostale promjene bez kojih on ne može raditi po optimalnim performansama.

S tog banalnog primjera možemo preslikati iste probleme i na pitanje institucija. S tim da je po pitanju institucija stvar puno kompleksnija.

Zašto, iako postoje objektivni kriteriji kojima se može ocjenjivati efikasnost određenog institucionalnog okruženja, ipak postoje ljudi koji su spremni nijekati te objektivne kriterije? Odabir kriterija se može vršiti po subjektivnom ključu, ali često smo svjedoci da se negiraju ili relativiziraju sami kriteriji. Primjer na koji se često može naići je negiranje efikasnosti kapitalističkog institucionalnog uređenja u suzbijanju siromaštva, podizanju opće kvalitete života, stvaranju bogatstva, pa čak i stvaranju sretnijeg društva. Za sve to postoje objektivni mjerljivi kriteriji, od prosječnog unosa kalorija i prosječnog životnog vijeka do anketnih pitanja o životnoj sreći. Ali nemali broj je onih koji negiraju validnost tih kriterija i osporavaju ih ne s aspekta subjektivnosti (stopa siromaštva i opća kvaliteta života su manje bitni od jednakosti) već s aspekta objektivnosti kao što su razni oblici negiranja podataka, od optužbi za lažiranja do relativizacije (kao: da je kapitalizam toliko dobar ne bi postojalo nikakvo siromaštvo).

Pitanje vrednovanja kvalitete institucija je jako kompleksno jer se radi o zamršenoj mreži. Zbog toga iako je objektivno vidljivo da kapitalističke institucije dovode do boljih rezultata od socijalističkih i drugih institucija, to ne znači da kopiranje jednog dijela kapitalističkih institucija u socijalističko okruženje dovodi do dovoljno dobrih rezultata. Ako se vratimo na primjer prebacivanja motora iz Mercedesa u Trabant, onda se radi o tome da čak ako i prebacimo ključne institucije iz jednog sistema u drugi, to ne znači da će moći efikasno djelovati jer će ih ograničavati periferne institucije koje nisu promijenjene.

Upravo to se dogodilo u Hrvatskoj i drugim državama istočne Europe poslije pada komunističkih režima. Različite države su različitim intenzitetom počele prihvaćati institucije liberalne demokracije i kapitalizma i dok se u nekima taj proces odvijao efikasnije, u drugima se proces odvijao jako sporo. Češka, Estonija, Slovačka, Slovenija i Poljska su jako brzo prihvatile nove institucije i počele stvarati kapitalistički institucionalni okvir po uzoru na zemlje zapadne Europe. S druge strane države kao Hrvatska, Srbija, Makedonija, Bugarska i Ukrajina su puno sporije prihvaćale kapitalističke institucije. Nije samo razlika u brzini implementacije u smislu pukog formalnog uvođenja, već i u razlici prihvaćanja određenog institucionalnog okvira i njegovog mijenjanja općih društvenih neformalnih institucija.

Brzina prihvaćanja je dobrim dijelom određena političkom voljom, a politička volja je određena društvenom voljom. Neformalne društvene institucije i opći društveni obrasci ponašanja dosta snažno utječu na brzinu i efikasnost prihvaćanja formalnih institucija. Jednostavno rečeno, možemo imati odlične zakone koji će uređivati pravne odnose kao i u Njemačkoj, ali ako implementacija tih zakona i njihovo društveno prihvaćanje nisu dovoljno jaki, onda će realna snaga tih zakona biti slaba. Istina je da to ovisi o efikasnosti pravosuđa, ali ni ono nije odvojeno od društvenog načina funkcioniranja koje su uspostavile neformalne institucije. Primjer za to je korupcija, protiv koje država možda i ima dobre zakone po uzoru na najbolje prakse razvijenih zemalja, ali budući da se korupcija u društvu percipira kao nešto uobičajeno, to narušava i pravosudnu provedbu zakona, a time sami zakoni postanu slaba zaštita od takvih praksi.

Zašto se neformalna institucionalna klima puno brže mijenjala u jednoj Češkoj nego u Hrvatskoj poslije pada komunizma pitanje je za posebnu raspravu, ali tu činjenicu ne možemo zanemariti. Podloga dobrih formalnih institucionalnih rješenja je u dobrim neformalnim institucionalnim praksama, pri čemu se misli na običaje, prakse, mentalitet, kulturu i sl.

Implementacija istih formalnih institucija u različitim neformalno institucionalnim (običaji, kultura, mentalitet, životne navike...) može imati jako različite rezultate. Dobar globalni primjer je Washingtonski konsenzus, što je set formalno institucionalnih mjera koje su predlagale institucije kao Svjetska banka i MMF (nikada to nije bilo u smislu formalnog zajedničkog dokumenta, već se odnosilo na set sličnih preporuka) zemljama u razvoju da ih implementiraju u svoj institucionalni okvir, što bi trebalo stvoriti institucije po uzoru na one u SAD-u i ostalim razvijenim državama i dovesti do gospodarskog rasta. U to spada fiskalna disciplina (izbjegavanje relativno velikog javnog duga i deficita), porezno rasterećenje, tržišne kamatne stope koje nisu „korigirane“, trgovinska liberalizacija, liberalizacija stranih investicija, deregulacija, jačanje vlasničkih prava, privatizacija državnih poduzeća i reforma politike valutnog tečaja.

I dok su te politike bez sumnje dovele do velikog gospodarskog prosperiteta u razvijenim zemljama, pa i u nekim slučajevima zemalja u razvoju, ipak su efekti bili diskutabilni. Rezultata je bilo, i ovisno o području su bili dosta jaki, ali u globalu nisu postigle planiranu snagu na rast standarda. Jedan od problema je taj što nisu bile dovoljno sveobuhvatne, u smislu da dok su propisivale određene strukturne reforme neke komplementarne reforme nisu spominjale. Npr. zanemarile su mogućnost postojećih institucija da efikasno implementiraju tražene reforme, kako formalne institucije - tako i neformalne. Postalo je jasno da je preduvjet bilo efikasno pravosuđe koje može garantirati implementaciju traženih promjena, a većina njih je ostala mrtvo slovo na papiru. Zanemaren je i otpor postojećih interesnih skupina koje su sabotirale, zaobilazile, iskorištavale i općenito narušavale implementaciju. Zanemaren je i društveni otpor. Zanemareno je opće formalno i neformalno institucionalno okruženje u koje su se uvodile reforme i to je dovelo do toga da same reforme nisu bile dovoljno efikasne.

Implementacija formalnih institucionalnih promjena iziskuje njihovu prilagodbu specifičnom okruženju, kako općem formalnom, tako i općem neformalnom. Često je svrsishodnije postepeno uvoditi institucijalne promjene prilagođene određenom okruženju i na sveobuhvatan način uzimajući u obzir sve okolnosti sustava koji se pokušava promijeniti. To ne smije biti izgovor za odugovlačenje i odbijanje tih promjena, ali će biti efikasnije ako ih se prilagodi određenoj situaciji. Ne može se efikasno mijenjati institucionalna srž bez promjene institucionalne periferije jer efikasnost središnjih institucija ovisi o potpornim institucijama, posebice neformalnih. Svjedoci smo da u Hrvatskoj upravo neformalne institucije (kultura, običaji, odnos prema radu, spremnost za promjene…) ograničava i usporava institucionalne promjene. Glavni kanal za to je politika, jer upravo političke stranke kao predstavnici birača stvaraju institucije koje ti birači odobravaju. Tako da za efikasniju promjenu formalno institucionalnog okvira u Hrvatskoj treba mijenjati svijest kreatora neformalnih institucija, a to su "obični" građani.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.