Vezani članci:
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Zašto su intelektualci i biznismeni najveći neprijatelji slobodnog poduzetništva
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Socijalizam 21. stoljeća: Kako će Ray Ban i iPhone revolucionari srušiti kapitalizam
Top lista populista (1): Ivo Josipović i neoliberalni kapitalizam
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Država je stvorila Agrokor. Dajte nam još više države!
Je li kapitalizam gay friendly?
Franjo Tuđman i slobodno tržište
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Bill Gates se obogatio na slobodnom tržištu, a sad je protiv njega


Piše: Mario Nakić
7.11.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Bill Gates se obogatio na slobodnom tržištu, a sad je protiv njega


Piše: Mario Nakić
7.11.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Službeno najbogatiji čovjek svijeta Bill Gates svojim je intervjuom za Atlantic podigao dosta prašine. Gates je pričao o svojim novim poslovnim pothvatima na području energetike te potrebi čovječanstva da se hitno prebaci na nove izvore energije.

"Potrebno nam je čudo", zavapio je.

Gates ulaže dvije milijarde dolara vlastitog novca u istraživanja obnovljivih izvora energije kako bi se smanjile emisije CO2. To je sve sjajno, ali ono što zabrinjava je njegovo insistiranje na globalizmu i velikim javnim ulaganjima bez kojih, tvrdi, ništa nije ostvarivo.

Gates je u pravu što je detektirao klimatske promjene kao problem kojem moramo tražiti rješenje. Ispravno je zaključio i da su nam potrebna nova otkrića na području energetike, kao i to da privatni sektor trenutno nema interesa ulagati u takva istraživanja.

Međutim, nije u pravu kad traži od država da se ujedine i ulažu desetke milijardi dolara u osnovna istraživanja koja ne moraju uopće donijeti nikakve rezultate. Ako privatni sektor nema interesa, to znači da potražnja ne postoji. Mnoge svjetske države i danas potiču obnovljive izvore energije što su neki dobro iskoristili. Nakon povlačenja poticaja, uglavnom su odustajali shvativši da prava potražnja ne postoji. To znači da je državni novac doslovno bačen u vjetar (što nije ništa novo).

Rješenje tom problemu sigurno nije još više bacanja državnog novca. Rješenje će se naći na tržištu onog trenutka kad to postane realni problem krajnjih korisnika, dakle kad nastane potražnja. Onda će se itekako ulagati i u istraživanja i u proizvodnju, ali dotad nema smisla silovati javnost.

Druga je stvar njegov prijedlog oporezivanja. Iznenađuje me da jedan tako uspješni poduzetnik vjeruje kako bi kažnjavanje korištenja jednih izvora energije prisilno dovelo do povećanja korištenja drugih. Pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da je Gates stekao svoje bogatstvo u prošlom stoljeću, u sektoru koji je tada bio najmanje reguliran i u američkom gospodarstvu koje je tada bilo među najslabije reguliranim svjetskim ekonomijama. Dakle, svoj uspjeh može dobrim dijelom zahvaliti i slobodnom tržištu, niskim porezima. I sada, kad je uspio, traži oporezivanje onih koji dolaze. Nije li to pomalo licemjerno? Što bi na takav prijedlog rekao onaj Bill Gates otprije 30 godina, koji se borio za svaki posao i za svako radno mjesto koje stvori?

Zbilja je pohvalno od njega što je odlučio dio svoga bogatstva uložiti u razvoj energetike, što će biti korisno cijelom čovječanstvu. Međutim, njegove dvije milijarde dolara, koji je obznanio da ulaže u tu svrhu, jesu puno samo ako ne uzmemo u obzir da je kompletno njegovo bogatstvo procijenjeno na 90 milijardi. To znači, on ulaže oko 3 % svoga bogatstva. To se teško može onda nazvati riskantnim poslom jer toliki novac on može, čak i ako mu posao potpuno propadne, vratiti vrlo brzo samo jednim pametnim ulaganjem. S druge strane, od nas traži da se odreknemo individualnosti, prihvatimo globalizam i uložimo daleko više novca od njega u nešto na čemu će on, ako bude uspješno, zaraditi puno više. Čak i ako je riječ o spašavanju čovječanstva od propasti (što je isto diskutabilno), opet nije pravedno.

Gates smatra da električni automobili nisu dobro rješenje jer u mnogim dijelovima svijeta sama infrastruktura za proizvodnju električne energije ispušta više CO2 od vozila na fosilna ulja. Dakle, treba nam nešto treće, a za tim trećim prvo treba na tržištu biti potražnja. Ako je nema, onda je država treba prisilno - bilo kaznama ili porezima - nametnuti, za naše dobro...Tako nekako razmišlja najbogatiji čovjek na svijetu.

Bill Gates nije uzeo u obzir još jednu činjenicu. Kad traži da države ulože više novca u osnovna istraživanja, i to prvenstveno energetike, baš kao što ulažu u medicinska istraživanja, to nije baš potpuno točno. SAD u medicinsku znanost ulaže više od 70 % novca u razvoj već postojećih patenata, a manji dio novca u osnovna istraživanja. Ono što energetici treba, to je, kako i sam kaže, "čudo". To su potpuno nova otkrića, nešto što će promijeniti način na koji dolazimo do energije i proizvodimo električnu struju, a opet taj način mora biti isplativ i lak. Takva otkrića imamo otprilike jednom u stotinu godina i ona se nikako ne mogu dogoditi "na zahtjev". Dakle, ne možete nekome dati, recimo, 5 milijuna dolara, i reći: "Donesi mi novi izum koji će biti revolucija za čovječanstvo". Do takvog izuma će bez sumnje doći, ali ona se događaju spontano, ne po zahtjevu. To je jednostavno - nemoguće.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.