Ovisnost o EU fondovima je jako opasna, a pogotovo ako se taj novac koristi za širenje državnih poslova.

Božo Petrov, predsjednik Mosta i nositelj Mostove liste za europske izbore, u intervjuu za Večernji list je izjavio sljedeće:

"...naš zahtjev da se državama pogođenima masovnim iseljavanjem, poput naše Hrvatske, osigura više sredstava iz EU fondova. Ljudski kapital koji dajemo razvijenim članicama vrijedi više od ičega, a bez dodatnih ulaganja Hrvatska će trajno zaostajati. Poanta je kohezijske politike EU smanjiti razlike u razvijenosti, a mi smatramo da je taj cilj nemoguće ostvariti bez dodatnih ulaganja koja bi popravila kvalitetu života, otvorila poslove i smanjila odljev ljudi prema zapadu."

Drugim riječima, Njemačka i Irska bi trebale plaćati Hrvatskoj zato što dobivaju radnu snagu iz Hrvatske. Ljudski kapital je svakako velika vrijednost, ali nisu razvijene zemlje krive nama što se Hrvatska ne razvija pa ljudi odavde odlaze raditi kod njih. Prema tome, nema opravdanja zašto bi razvijene zemlje trebale plaćati nama za to što koriste ljudski kapital iz Hrvatske. Onog trenutka kad čovjek preseli u drugu zemlju, kad tamo počne privređivati i trošiti, on postaje ljudski kapital te zemlje, a ne one iz koje je došao. Iako je velika većina hrvatskih emigranata i dalje čvrsto vezana, zbog obiteljskih i prijateljskih veza, za Hrvatsku, te će veze s vremenom biti sve slabije i oni će se brzo prestati osjećati kao stranci u novoj zemlji.

Druga stvar, puno važnija, povećanje financiranja iz EU fondova ne može dugoročno pomoći hrvatskom gospodarskom razvoju. Petrov misli da je veća državna potrošnja preduvjet gospodarskog razvoja, ali nije. Jer kad bi bilo tako, Hrvatska bi se sada razvijala puno brže od Irske.

RH povećava državnu potrošnju iz godine u godinu. Država ulaže u gospodarstvo, potiče samozapošljavanje. Je li to zaustavilo ili barem usporilo trend iseljavanja stanovništva? Nije. Zašto onda Petrov misli da će još veća državna potrošnja i javno ulaganje polučiti suprotan efekt?

Država nije ta koja stvara novu vrijednost i nikakva državna potrošnja neće potaknuti gospodarski razvoj. Država može povećati zapošljavanje u javnom sektoru, ali to je kontraproduktivno i nije dugoročno održivo, samo bi nas učinilo ovisnicima o pomoći iz EU fondova, odnosno Hrvatska bi postala europski socijalni slučaj.

Pazite, Petrov je doslovno rekao da bi država trebala novcem iz EU fondova otvarati radna mjesta. To je nešto što već radi, nažalost, ali to je dokazano loša metoda borbe protiv iseljavanja i siromaštva.

Država može potaknuti razvoj gospodarstva samo na jedan način, a to je suprotno od onoga što Petrov predlaže. Država treba smanjiti javnu potrošnju poput Irske na 26 posto BDP-a, maknuti sve bespotrebne barijere na poslovanje, rad i trgovinu, ukinuti parafiskalne namete, smanjiti poreze, smanjiti državnu administraciju, otpustiti bar 50% ljudi u javnom sektoru... I potom prepustiti tržištu da odradi svoje.

Jer do dugoročnog, održivog razvoja ne dolazi državnim već privatnim ulaganjem. A da bismo imali privatna ulaganja u Hrvatskoj, država treba stvoriti potrebne preduvjete.

Kad bi se njegova ideja realizirala i kad bi Njemačka i Irska pristale plaćati hrvatskoj državi za ljudski kapital koji dolazi iz Hrvatske, to bi dodatno pomoglo rastu korupcije u Hrvatskoj i širenju javnog sektora. Zamislite daljnje efekte koje bi to imalo na hrvatsko gospodarstvo. Petrov je za siromašnu Hrvatsku, za Hrvatsku birokratskog aparata koja bi bila socijalni slučaj Europske unije i ovisila o stranoj pomoći.