Piše: Mario Nakić
31.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
31.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Rashodovna strana proračuna RH je u 13 godina povećana s 98 na 170 milijardi kuna (ako ubrojimo i rashode HZZO-a koji također spada u državnu potrošnju). To je povećanje javne potrošnje za 74 posto. I ako uzmemo u obzir inflaciju, koja je u Hrvatskoj niska (tijekom 6-godišnje recesije čak je bila u minusu), opet dobijemo enorman rast realne potrošnje države za više od 65 posto.
U takvoj situaciji, vjerovali ili ne, ima i onih koji se žale zbog rezova! Inicijativa "Dosta je rezova", kako piše u opisu Facebook eventa, organizira prosvjed 4.2. ispred Ministarstva kulture kako bi se iskazalo nezadovoljstvo zbog smanjenja javnih sredstava za kulturu.
Proračun za kulturu u ovoj godini iznosi 1,24 milijardu kuna i povećan je u odnosu na prošlu godinu za 31 milijun kuna, tako da nije točno da je riječ o nekakvim "rezovima" i smanjenju javnih sredstava za kulturu. Na veliku žalost poreznih obveznika RH, nema rezova. Nije ih bilo niti su na vidiku. Radi čega se onda naši "umjetnici" bune?
"Tražimo da se zaustavi urušavanje javnog financiranja kulture. Dosta je uvođenja tržišne logike i konkurencije među umjetnicima i radnicama u kulturi, institucijama i udrugama."
Ovo pročitajte još nekoliko puta, dok ne sjedne. Naši "kulturnjaci" su protiv tržišne logike i konkurencije. To je valjda prema onoj Marxovoj: "Svatko doprinosi prema mogućnostima, a dobiva prema potrebi". Problem je samo u tome što su za tu tezu priznali i sami socijalisti da ona ne funkcionira. Nije održiva. Kad bismo svi radili po takvom principu, u konačnici bismo kolektivno umrli od gladi. Konkurentnost je kotač napretka gospodarstva i društva, ono zbog čega se svi trudimo zadovoljiti želje i potrebe svojih korisnika. A to bi vama u kulturi trebali biti čitatelji/gledatelji/slušatelji, ovisno o grani umjetnosti kojom se bavite. Zar je to uopće potrebno objašnjavati?
Zatim traže "povećanje proračuna za kulturu od 3 posto". Ali to su i dobili! Proračun za kulturu u prošloj godini iznosio je 1,21 mlrd. i povećan je na 1,241 mlrd, što je povećanje za 31 mil. ili 2,6 posto (zaokruženo 3 posto).
Pazite sad ovo:
"Tražimo javno financiranje neprofitnih medija kao prostora istraživačkog i kritičkog novinarstva koje radi u javnom interesu. Dosta je gušenja, rezanja i sužavanja prostora informiranja, educiranja i kritike."
Volio bih vidjeti neke konkretne primjere tih "kritika i edukacija" iz tzv. "neprofitnih" medija u RH iz, recimo, posljednjih godinu dana. Jesu li neprofitni mediji pokrenuli ikakvu javnu raspravu o bilo čemu? Jesu li učinili nešto da se korumpirana vlast smijeni? Neprofitni mediji u Hrvatskoj zdušno su navijali da država "spasi" Uljanik i eto, država je "spasila" Uljanik i zbubala 6 milijardi kuna. Sad tražite taj novac za sebe? Pa platili smo vam za Uljanik, sorry.
Licemjerno je kad ljudi koji za sebe vole koristiti riječ "neprofitno" ne znaju ništa drugo osim tražiti novac. I nikada im nije dosta. Samo daj, daj, daj. Pritom potpuno ignoriraju činjenicu da taj novac koji traže nije novac države nego od poreznih obveznika. Oni ne znaju što je čitateljstvo, gledateljstvo, slušateljstvo - to ih ne zanima. Postoji stotine načina da danas ljudi koji imaju što ponuditi budu za to adekvatno nagrađeni - od crowdfundinga preko izravnih donacija do pretplate - ali najlakše je tražiti "država d'uradi nešto!". Jer državi novac pada s neba, država je puna love i država se tom lovom razbacuje.
Na kraju, bez obzira kojim se poslom bavili, ako vam smeta konkurentnost i tržišna logika, znači da trebate promijeniti zanimanje i početi se baviti onim u čemu ćete biti korisni i konkurentni. Nije ni to smak svijeta, ljudi mijenjaju poslove i zanimanja u cijelom svijetu. Možda je vrijeme da shvatimo da nam tržišna logika i konkuretnost ne moraju biti neprijatelji.