Vezani članci:
Brisanje Jugoslavije iz kolektivnog sjećanja
Čemu tolika frka zbog jugoslavenske zastave?
Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama
Stopa samoubojstava u Hrvatskoj od 1985. prepolovljena
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?
Trst je naš!
Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Dragi drugovi iz Telegrama, ʼStojadinʼ nikada nije bio ʼeuropski automobil godineʼ...
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Jugoslavija je imala najhumaniji socijalizam u povijesti čovječanstva. I zato još uvijek plaćamo visoku cijenu
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Sloboda Jugoslavenima!
Tko plaća političarima put u Rusiju? Pitajte Klasića!
Jesu li Srbi u SR Hrvatskoj bili privilegirani?
Na današnji dan 1980. umro je najveći likvidator komunista s ovih prostora
Mitovi o Jugoslaviji
New York Times 1986.: Jugoslavija nakon Tita
Hrvatski desničari su pravi jugokomunjare
Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu
Mnogi zaboravljaju kako je bilo kad je država zatvarala ljude zbog krive riječi
Mit o zlatnim osamdesetima
Nije susjed kriv što je krava crkla
Pet razloga zašto nam je bilo dobro u Jugoslaviji
Tablice koje govore puno: Koliko je SFRJ bila napredna u odnosu na svijet?
Sorry, nostalgičari! Bivša država danas ne bi funkcionirala
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha


Piše: Liberal.hr
Izvor: Mises.ca
4.5.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha


Piše: Liberal.hr
Izvor: Mises.ca
4.5.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

"Čini se da postoji nostalgija za 'dobrim starim danima' među građanima zemalja koje su nekad bile poznate pod zajedničkim imenom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ovaj članak posvećujem svima nama, bivšim Jugoslavenima, posebno onima koji misle da je jugoslavenska ekonomija tijekom Titove vladavine izgrađena na stabilnim temeljima", piše prof. Predrag Rajšić sa sveučilišta Guelph u Ontariju, Kanada, u članku objavljenom na stranicama kanadskog Mises instituta za ekonomsku edukaciju.

"Ako analiziramo ekonomske pokazatelje, moramo priznati da je ideja o rastu jugoslavenske ekonomije iluzija i da je ono 'dobro se živjelo' među mnogim Jugoslavenima zapravo bilo posuđivanje na račun budućih generacija. Te generacije sada plaćaju račun za krah neodrživog ekonomskog sustava socijalističke Jugoslavije, zajedno s plaćanjem računa destruktivnih ratova 1990-ih i intervencionističke ekonomske politike država nasljednica.

Prvi znak da je rast jugoslavenske ekonomije bio iluzija pojavio se odmah nakon Titove smrti. 1980-e su bile značajne po konstantnom kašnjenju početka otplate jugoslavenskog vanjskog duga, a dug se povećavao zahvaljujući slaboj ekonomiji. Godine 1991. vanjski dug bivše Jugoslavije iznosio je oko 20 milijardi dolara. Prije toga je Međunarodni monetarni fond već oprostio 1,8 milijardi jer država jednostavno nije imala kako vratiti kamate, a kamoli glavnicu. To je sve došlo kao rezultat desetljeća ekonomije čija je struktura ovisila o stranom dugu, dakle to su bila desetljeća ovisne ekonomije.

Grafikon ispod pokazuje kako se kretao jugoslavenski dug od 1961. do 1980. godine. Prema ovom trendu, dug se povećavao otprilike za 17,6 posto svake godine. I tako 20 godina. Da se država nastavila zaduživati istom dinamikom i nakon 1980. godine, dug bi iznosio oko 6 bilijuna dolara. Ako uzmemo u obzir da ukupni BDP svih država koje su nekad činile SFRJ zajedno iznosi oko 200 milijardi dolara, postaje jasno koliko je astronomska visina tog potencijalnog duga. Također, jasno je i da je toliko povećanje duga u 20-godišnjem periodu bilo jednostavno neodrživo."


Klikni na sliku za uvećani pregled

"To, naravno, ne znači da su dugovanja dobra koja sadašnje države, nekadašnje članice Jugoslavije, imaju ili da su njihove ekonomije sada u boljem stanju. To samo znači da je bilo nerealno očekivati da bi jugoslavenski dug ostao na razini od 20 milijardi dolara bez ozbiljnih strukturnih reformi i redukcija u konzumiranju.

Dok ove brojke nude potencijalno objašnjenje kolapsa jugoslavenske ekonomije 1980-ih, ekspotencijalni rast ukupnog duga ne bi nužno vodio do kraha da je period posuđivanja bio ograničen i da je njegova svrha bila ulaganje u projekte koji bi povećali produktivnost u budućnosti i tako pomogli otplati duga. Nažalost, u bivšoj Jugoslaviji to nije bio slučaj.

Sama činjenica da je jugoslavenska ekonomija potrošila najmanje 20 godina u uvjetima povećavanja vanjskog duga preko 17 posto godišnje, sugerira da je struktura ekonomije formirana na način da je njen opstanak ovisio o daljnjem zaduživanju. Da bismo razumjeli razloge zašto se jugoslavenski dug povećavao tolikom brzinom i zašto je bio neodrživ, moramo analizirati kronologiju trgovinskog balansa i pokazatelje produktivnosti bivše zemlje.

Trgovinski balans je makroekonomski pokazatelj relativne veličine uvoza i izvoza. Ako je on blizu nuli, to znači da su uvoz i izvoz otprilike na istoj razini. Ako je indeks trgovinskog balansa pozitivan, država izvozi više nego što uvozi i kažemo da je stvoren suficit, a ako je indeks negativan, uvoz je veći od izvoza i ekonomija je u deficitu.

Kad je ekonomija neke zemlje u suficitu, strana se valuta (ona koju uvoznici koriste da bi kupili proizvode) akumulira u zemlji koja izvozi. S druge strane, dolazi do nestašice strane valute (kojom se plaća uvoz) u zemlji u kojoj je deficit. Države koje imaju konstantno negativni trgovinski balans moraju posuđivati izvana da bi kompenzirale nedostatak strane valute. Nije teško zaključiti zašto je takva situacija neodrživa na duge staze, odnosno održiva je samo onoliko dugo dok su strani kreditori voljni posuđivati novac.

Ako pogledamo ukupni trgovinski deficit bivše Jugoslavije tijekom 1970-ih, vidjet ćemo da je rastao vrlo brzo od 1970. do 1980. godine. Čak štoviše, deficit je rastao brže i od jugoslavenskog vanjskog duga. Dio te razlike je pokriven novčanim pošiljkama emigranata. Na primjer, ukupne novčane pomoći emigranata u 1971. godini iznosile su 1,3 milijarde dolara, a već 1972. godine 2,1 milijardu. Međutim, čak ni ulazak strane valute kroz ove pomoći izvana, kao ni posuđivanje, nije bilo dovoljno da se pokrije toliki trgovinski deficit i spriječi nestašica strane valute.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Ukupni trgovinski deficit između 1970. i 1980. povećao se s početnih 10 posto na čak 50 posto ukupnog BDP-a. To je još jedan pokazatelj da je struktura jugoslavenske ekonomije bila takva da se njena stabilnost temeljila na ovisnosti o stranom financiranju za koje nije bilo pokrića u domaćoj proizvodnji.

Struktura jugoslavenskog trgovinskog deficita je bila takva da se uvozila najviše nafta i sirovi materijali. Struktura proizvodnje ne obećava povećanje produktivnosti u budućnosti, što bi pokrilo dotadašnje trgovinske deficite i što bi se moglo iskoristiti za otplatu dugova. Iako je totalna suma produkcije na razini Jugoslavije rasla jer su korišteni i drugi izvori, produktivnost po broju uloženih resursa je opadala u većini industrija tijekom 1960-ih i 1970-ih. S toliko smanjenom produktivnošću, šanse za uspješnom otplatom duga u budućnosti su nikakve."

Rajšić nadalje objašnjava kako je 1980-ih, kad je došlo vrijeme da se dugovi moraju vratiti, ekonomski rast naglo stao te se u drugoj polovini desetljeća strmoglavo počeo spuštati. Ne samo da nije bilo novca za otplatu prijašnjeg duga, već nije bilo ni načina kako stvoriti nove vrijednosti kad je cijela državna ekonomija ovisila o zaduživanju.

Također, onima koji za brži ekonomski rast zapadnoeuropskih zemalja nakon 2. svjetskog rata kažu da je kriva pomoć SAD-a, Rajšić odgovara kako je 12 milijardi dolara, koliko su zapadnoeuropske zemlje dobile u sklopu "Marshall Plan-a" malo u odnosu na 47 milijardi, koliko je Jugoslavija dobila za industrijsku opremu kao reparaciju za ratno uništavanje. "Osim toga, postoje i čvrsti dokazi uloge SAD-a u Jugoslaviji, za vrijeme Trumana i Eisenhowera, a ona je bila slična njihovoj ulozi u zapadnoj Europi. SAD je ekonomski podupirao jugoslavenski režim samo da bi ga zadržao što dalje od 'čvršćeg' komunističkog režima u Sovjetskom Savezu i njegovih europskih satelita."

Cijelu analizu, detaljnu i vrlo opsežnu, pročitajte ovdje.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.