"Hrvatska je kao dio SFRJ za njih bila New York po bogatstvu i po slobodama, a danas svi imaju posao i traže 3.000 radnika", započinje Sergej Županić, novinar Expressa priču o ekonomskom procvatu Rumunjske i posebno grada Bistrice u odnosu na Hrvatsku.

Novinar je ispravno zaključio da nas je Rumunjska prestigla i po BDP-u per capita i po osobnoj potrošnji, međutim potpuno je promašio (i u velikoj mjeri propustio spomenuti) uzroke tog prestiža. Kaže, cijene su niske, znatno niže nego u Hrvatskoj, puno se ulaže i zapošljava i to povezuje s privlačenjem novca iz EU fondova te socijaldemokratskom vladom.

Istina je da je privlačenje novca iz EU fondova moglo pomoći, međutim puno je više pomogla Rumunjskoj pametna ekonomska politika prethodne, konzervativno-liberalne vlade koja je 2014. godine uvela niz protržišnih mjera. Ekonomski časopis Forbes je jako dobro detektirao uzroke rumunjskog gospodarskog booma: snizili su PDV, porez na dohodak te porez na dobit i dividende za korporacije.

To se, jednom riječju, zove pro-business politika koja je privukla velike strane korporacije da otvaraju svoja sjedišta za istočnu Europu baš u Bukureštu. Nova radna mjesta s dobrim plaćama potaknula su potrošnju koja je, uz niži PDV, potaknula daljnje otvaranje malih biznisa i novih radnih mjesta. Lančana reakcija!

Dakle, niske cijene i višak radnih mjesta nisu ostvareni zahvaljujući pomoći EU nego prvenstveno zahvaljujući pametnoj, liberalnoj ekonomskoj politici. I u Hrvatskoj bi cijene proizvoda i usluga bile tako niske da su porezi niži i da je gospodarstvo rasterećeno. I u Hrvatskoj bi bilo puno stranih ulagača kad bi država provodila pro-business politiku.

Zašto u Rumunjskoj IT sektor buja? Odgovor je jednostavan, bivša vlada je smanjila porez za IT sektor. Dakle, ništa od toga nije nikakva zasluga socijaldemokrata kao što novinar Expressa pogrešno želi prikazati. Sa sadašnjom, socijaldemokratskom vlašću Rumunji imaju velike probleme zbog korupcije.

Rumunjska je u 2015. ostvarila rast BDP-a od 3,9 posto, u 2016. 5,1 posto, a očekuje se da će ove godine biti 5,8 posto. Investicijska banka Wood & Company smatra da se to može zahvaliti "smanjenju poreznog opterećenja i slobodnijoj fiskalnoj politici". Nije to ništa novo, Rumunji su samo napravili ono što su Česi, Poljaci, Slovaci, Estonci i Litvanci napravili prije 10-20 godina. I Hrvatska bi sad imala takav rast da je Milanovićeva vlada provela protržišne reforme i imali bismo ga za par godina da aktualna Plenkovićeva vlada želi provesti takve reforme. Nema tu puno filozofije, stvar je samo u tome imamo li volje za promjene ili ne.