Vezani članci:
Hrvatska je po slobodi rada u rangu najsiromašnijih afričkih zemalja. Je li vrijeme za promjenu ZOR-a?
Ekonomska sloboda - nužni preduvjet za bogatije, pravednije, bolje i naprednije društvo
Hrvatska ušla među prvih 100, odmah iza Kambodže i Burkine Faso!
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Hrvatska na indeksu ekonomske slobode skočila za 6 mjesta, ali i dalje smo predzadnji u EU
Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive
Kako biste reagirali da vam netko kaže da je Kirgistan nogometna velesila?
Indeks sreće pokazuje da je politika liberalizma nužni preduvjet za zadovoljstvo građana
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Debelokošci napadaju
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Učimo kolege iz mass medija: Što su te 'famozne' ekonomske slobode i zašto su bitne?
Singapur - mit, istina i laži
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!
Kako sam doživio Hong Kong i što bi Hrvatska od njega mogla naučiti
Saborski zastupnik išao pametovati o liberalizmu pa se osramotio
Venezuela je još jedan dokaz da gubitak ekonomskih sloboda vodi u diktaturu
Malverzacije u Dinamu - dokaz da je velika država korumpirana na štetu običnih građana
Zemlje s većim ekonomskim slobodama imaju manje korumpiranu vlast
Inovativnost ovisi o gospodarstvu i ekonomskim slobodama
O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve
Kako žive nastavnici u socijalizmu?
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Ekonomska sloboda je radnička sloboda


Piše: Mario Nakić
11.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ekonomska sloboda je radnička sloboda


Piše: Mario Nakić
11.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kritičari slobodnog tržišta često pokušavaju umanjiti ili čak demonizirati značaj ekonomskih sloboda za funkcioniranje društva i prosperitet građana. U tim nastojanjima pokušavaju prikazati ekonomske slobode i politiku liberalizma kao nešto što ide na ruku isključivo bogatašima; uspješnim poduzetnicima, menadžerima u velikim korporacijama, kapitalistima koji izrabljuju jeftinu radnu snagu. Samim time, ekonomske slobode bi značile smanjivanje radničkih prava. Te su optužbe, dakako, potpuno u suprotnosti s istinom i to se vrlo lako može dokazati primjerima u praksi.

OGLAS - IZBORI 2024.


Ekonomska sloboda je mogućnost da svaka osoba slobodno kupuje i konzumira na tržištu ono što ona smatra najboljim za sebe. Ekonomska sloboda znači da svaka osoba može svojevoljno birati što će raditi i kako će zarađivati za život (dok ne ugrožava prava i slobode drugih); hoće li otvoriti vlastitu tvrtku, ulagati u svoj ili tuđi posao, ulaziti u slobodne asocijacije s drugim osobama u svrhu zajedničkog ulaganja i rada, ili će raditi u tvrtki kod drugog poslodavca. Ekonomska sloboda znači pravo da svaka osoba može izabrati da prekine suradnju s drugom osobom, u skladu s njihovim međusobnim dogovorom, i to vrijedi u oba smjera (i za radnika prema poslodavcu i za poslodavca prema radniku). Ekonomska sloboda znači da država dopušta građanima maksimalno pravo izbora bez suvišnih prepreka i prisila. U ekonomski slobodnom društvu državne institucije služe kao pomoć u ostvarivanju navedenih izbora građana, a ne da bi im bile prepreka. Jedine opravdane državne prepreke mogu biti samo one koje su sa svrhom očuvanja tih sloboda.

Ekonomska sloboda ne može funkcionirati ako ona vrijedi samo za pojedince unutar nekog društva. Ona mora vrijediti za sve jednako, a da bi se to moglo jamčiti postoji pravna država koju čini zakonodavstvo i pravosuđe. Zato društva u kojima ne funkcionira pravna država, koja nemaju neovisno i efikasno pravosuđe, ne mogu imati ni zadovoljavajući stupanj ekonomskih sloboda. Bez zadovoljavajućeg stupnja ekonomskih sloboda društvo ne može prosperirati jer građani nemaju osobnih poticaja, volje ni želje da budu poduzetni niti da sudjeluju u radu i stvaranju. Također, ljudi gube povjerenje u međusobnu suradnju kad pravosuđe ne funkcionira kako bi trebalo, a slobodna suradnja među pojedincima je nužni preduvjet za prosperitet cijelog društva. Zato države u kojima pravosuđe i ekonomske slobode nisu na zavidnoj razini gospodarski propadaju, a njihovo stanovništvo u pravilu teži iseljavanju mahom u zemlje s visokim stupnjem ekonomskih sloboda i vladavine prava.

OGLAS - IZBORI 2024.


Sad kad smo razjasnili značenje ekonomskih sloboda, što to konkretno znači za radnika, dakle za osobu koja je odlučila da ne želi riskirati ulaganjem u vlastiti posao, nego će radije potražiti zaposlenje u tuđem poslovnom subjektu?

Prvo, ekonomska sloboda omogućuje radniku široki izbor različitih poslodavaca na tržištu. Budući da ekonomska sloboda omogućuje poduzetnicima lakše pokretanje posla, a njima za rad obično treba više radnika (osim onima koji smatraju da sav posao u svojoj tvrtki mogu obavljati sami), oni će tražiti kandidate za popunjavanje tih radnih mjesta. Što je veća ekonomska sloboda, bit će i više radnih mjesta u ponudi. To se jasno vidi po primjerima ekonomski najslobodnijih zemalja. Hong Kong, Singapur i Švicarska (sve su pri vrhu rang liste Indeksa ekonomskih sloboda) imaju stopu nezaposlenosti između 2 i 3 posto, a to konkretno znači da tamo nije zaposlen samo onaj tko je u fazi promjene radnog mjesta (kratkotrajna nezaposlenost) ili tko svojevoljno ne želi biti zaposlen iz bilo kojeg osobnog razloga. Drugim riječima, puno je veća potražnja za radnicima nego za radnim mjestom. Zakonom ponude i potražnje dolazimo do logičnog zaključka kako samim time radnik ima veći izbor poslodavaca nego poslodavac radnika. Radnik je u prednosti!

Drugo, logikom zakona ponude i potražnje u takvom ekonomskom sustavu radnik postiže bolju cijenu svoga rada. Budući da može birati poslodavca, može i tražiti bolje uvjete. Poslodavci se moraju natjecati za radnike, pogotovo one dokazano sposobne i stručne, pa će im stoga nuditi što bolje uvjete i što veće plaće kako oni ne bi prešli raditi za njihovu konkurenciju. To se konkretno i događa u navedenim zemljama: prema istraživanju britanske banke HSBC, koje je uzelo u obzir visinu prosječne radničke plaće, kupovnu moć, ali i ankete provedene s radnicima o njihovom zadovoljstvu na poslu - Hong Kong, Singapur i Švicarska su među top 10 zemalja u kojima se mogu očekivati najbolji uvjeti rada i napredovanja u karijeri, s time da je Švicarska na samom vrhu.

Dakle, ekonomska sloboda ne samo da pogoduje radniku, ona pogoduje radniku više nego poslodavcu pa pada u vodu mit o liberalnoj ekonomiji (kritičari vole reći "neoliberalna") kao "ekonomiji koja pogoduje najbogatijima, a izrabljuje radnike". Upravo suprotno!

Marko Biočina, novinar Jutarnjeg lista koji je poznat po kritiziranju ekonomskih sloboda, u svom nedavnom članku kaže:

Je li temelj uspjeha Singapura u kadrovima stvorenima u njegovu kvalitetnom obrazovnom sustavu ili u milijunima siromašnih radnika koji se iz susjednih država uvoze za potrebe lokalne ekonomije, ali bez primjene čak i najosnovnijih radnih prava?

Istina je da milijuni ljudi iz siromašnijih zemalja, uključujući Hrvatsku, odlaze raditi u Singapur, ali Biočina zaboravlja da ti radnici nisu prisilno "uvezeni" poput robe ili nekakvog roblja kao što on to želi prikazati. Ljudi su svojevoljno odlučili tamo potražiti posao i svoju sreću, očito s razlogom. Da im nije dobro, ne bi otišli ili bi se vratili čim bi shvatili kako im poslodavac krši "osnovna radnička prava". Upravo ekonomska sloboda je najbolje jamstvo poštivanja radničkih prava jer u Singapuru radnik, bilo domaći ili "uvezen", može u svakom trenutku dati otkaz i prijeći u drugu tvrtku koja će mu ponuditi bolje uvjete budući da je potražnja za radnicima veća od potražnje za poslom.

Ljevičarski portal Faktograf u tekstu koji potpisuje anonimni autor inicijala S.D. tvrdi da će Vlada RH smanjenjem prepreka i administrativnih propisa u gospodarstvu "smanjiti zaštitu na radu", a pozivaju se na izjave sindikalista Mladena Novosela i bivšeg ministra rada Miranda Mrsića (SDP) koji je ovu reformu nazvao "povratkom u 18. stoljeće". Opet, ako uzmemo u obzir sve gore navedeno i primjere iz svijeta, jasno je da liberalizacija zakona o radu može samo poboljšati, a ne pogoršati radne uvjete. Poslodavcima treba omogućiti što lakše poslovanje sa što manje besmislenih i skupih administrativnih prepreka jer onda će oni više zapošljavati, a to će značiti bolji izbor i bolje uvjete za radnike. Nema bolje zaštite na radu od one koja se dobiva slobodnim tržištem. Kad dođe vrijeme kad će se poslodavci u Hrvatskoj boriti za radnike, a ne radnici za poslodavce, onda će poslodavci zbog sebe osiguravati što bolju zaštitu na radu svakog radnika. Da bismo došli do tog stupnja ekonomskog razvoja, potrebno je liberalizirati zakone i osloboditi tržište.

Umjesto što mediji i oporba kritiziraju ovu vladu zbog najavljenih protržišnih reformi, trebali bismo ih svi kritizirati zato što te reforme idu presporo i što su nedostatne. Kao zemlja koja je na 95. mjestu na Indeksu ekonomskih sloboda, mi svi, uključujući radnike, trebali bismo zahtijevati više, a ne manje sloboda za poduzetništvo i rad.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.