Faktograf, portal specijaliziran za širenje dezinformacija, opet se proslavio objavom totalne nebuloze. Ovaj put je riječ o mjerama štednje tijekom ekonomske krize. U tekstu naslovljenom "Doktor ekonomije Miroslav Škoro pogrešno tvrdi da su mjere štednje rješenje za krizu izazvanu koronavirusom" autor Petar Vidov dosegnuo je nove visine vlastite gluposti i nepoznavanja novinarskog zanata.

Odmah da kažem, nisam Škorin fan i njegovu ideju da država isplaćuje plaće radnicima u privatnom sektoru smatram idiotizmom. Osvrnut ću se na tvrdnju Faktografa kako "štednja u krizi dokazano šteti gospodarstvu". To je naprosto laž. Pogledajte prvo što je Vidov na Faktografu objavio:



Prva studija, na koju se pozivaju, objavljena je 2013. godine i riječ je o radnoj verziji za koju je MMF napisao da ne može biti prenijeta kao službeno mišljenje MMF-a. Usprkos tom upozorenju, Faktograf je prenosi kao službeni stav MMF-a i "dokaz" da je štednja loša.



Nadalje, Vidov potom izvodi zaključak kojeg u toj studiji nema. "Bilo je to priznanje da su mjere štednje, za koje se uoči i tijekom financijske krize u Europskoj uniji zalagao i MMF, zapravo produbile recesiju." Ne, to ne piše niti u sažetku niti u samom materijalu. Ne piše čak i ništa što bi navelo na takav zaključak. Autori su ispravili vlastita predviđanja i priznali da su pogriješili u dijelu gdje govore o korelaciji štednje i rezultata u godinama NAKON krize.

Drugi rad na koji se pozivaju - članak, a ne studija - MIŠLJENJE iz 2016. godine, u kojem također autori nisu zaključili da su mjere štednje "dokazano loše". Opet, ni približno tome! Iskazali su isključivo neke sumnje u takve politike i pokušali objasniti zašto misle da mjere štednje nemaju samo pozitivan učinak, barem ne u svim zemljama. Molim vas, pročitajte sami pa zaključite.

Opet, na dnu tog članka objavljenog u obliku kolumne, stoji upozorenje da je to isključivo mišljenje autora, a ne nužno stav MMF-a. Osim što nigdje u njemu ne piše da su mjere štednje u krizi uvijek loše, to se ne može ni prenositi kao stav MMF-a. Faktograf je prvo pogrešno interpretirao njihov članak, a onda ga još i prenio kao službeni stav MMF-a.



Stvar je u tome da "mjere štednje" mogu davati različite efekte u različitim državama zato što se razlikuju po trenutku provedbe (koji je jako važan), samom intenzitetu i načinu (na čemu se konkretno štedi). Zato su mjere štednje, tijekom prošle recesije krajem 2000-ih, dale različite rezultate u različitim zemljama. Primjerice, u Velikoj Britaniji su imale mnoge negativne posljedice, ali u Irskoj i Estoniji su posljedice bile uglavnom pozitivne.

Međutim, nema "jedinstvenog" odgovora, a samo totalni ekonomski analfabeti poput polupismenih novinara Faktografa, vam mogu tvrditi da on postoji i da je netko uspio kategorički dokazati da štednja ni na koji način u krizi ne može biti dobra.

Takav način dezinformiranja javnosti ne može biti s dobrim namjerama, ali ništa drugo od Faktografa ne možemo ni očekivati. Ipak je riječ o antiimigrantskim aktivistima koji preziru strance i strane radnike.

Ako vas zanima kako utječu mjere štednje tijekom krize, dovoljno je usporediti Hrvatsku i Irsku. Hrvatska je krajem 2000-ih odlučila da neće prihvatiti mjere štednje, nego će radije povećati poreznu represiju i svaliti sav teret krize na privatni sektor. Irska je provodila mjere štednje. Kriza je u Hrvatskoj zato trajala 6 godina, a u Irskoj 3 godine. Iako se ekonomska nejednakost za to vrijeme u Irskoj povećala, a u Hrvatskoj smanjila, stotine tisuća Hrvata odselilo je u Irsku. Ispada da ljudima nije toliko bitna nejednakost, više im je bitna mogućnost rada i zarade.

Nakladnik Faktografa je udruga GONG. Više o njihovim aktivnostima pročitajte ovdje.